Aleja glagoljaša

Aleja glagoljaša, jedan od kapitalnih projekata Čakavskoga sabora, osebujan je spomenički kom­pleks koji se proteže uz cestu od Roča do Huma, u spomen glagoljašima koji su od 9. do 19. stoljeća održavali kulturnu, pismenu i društvenu djelatnost te podržavali hrvatsku narodnosnu svijest u Istri. Aleja pokazuje put istarskoga, hrvatskoga i slavenskoga glagolizma od svetih Ćirila i Metoda do naših dana.

Na prvom Danu Huma, 4. lipnja 1972., predsjednik Skupštine općine Buzet Željko Marinac, svečano i simbolično, predao je ključeve najmanjega grada na svijetu Zvani Črnji, glavnom tajniku Čakavskog sabora, i predsjedniku JAZU (danas HAZU), akademiku Grgi Novaku kako bi Čakavski sabor tamo razvio svoje djelatnosti, prije svega dugoročnu obnovu toga grada. Tim je činom Hum i službeno predan na upravljanje Čakavskome saboru. Istoga dana u Buzetu je osnovan Odbor za obnovu Huma, koji su činila 32 člana (iz Buzeštine, Istre, Rijeke i Zagreba), na čelu s Vojkom Trsom (tadašnji direktor TV Zagreb). Objavljen je dokument Čakavskoga sabora, Odbora za obnovu Huma, pod nazivom: Prijedlog pro­grama revitalizacije Huma.

Zvane Črnja je predlagao  da se Hum i njegova sela proglase i urede kao etno-park, no za taj projekt nije bilo ni razumijevanja, a ni mogućnosti. Stoga je predložio drugi Aleju glagoljaša te zadužio Josipa Bratulića da izradi prijedlog projekta. Na sjednici Glavnoga odbora Čakavskoga sabora Zvane Črnja je pročitao prijedlog, a odbor prihvatio i povjerio  Josipu Bratuliću da nađe suradnika.

To će biti  kipar Želimirom Janešom s kojim je osmišljeno osam spomen-obilježja glagoljašima i glagoljaštvu (kasnije je broj narastao na jedanaest), odredio im mjesto, oblik i sadržaj te simboličko značenje.

Na savjetovanju u Humu, održanom 6. rujna 1976., o daljnjemu radu na revitalizaciji naj­manjega grada na svijetu podnesen je prijedlog o uređenju Aleje glagoljaša kao posebnom projektu Čakavskoga sabora, a na temelju idejnoga projekta, što ga je sastavio Josip Bratulić, dogovoreno je da se započne s projektiranjem i gradnjom Aleje glagoljaša, postave prigodne skulpture uz Aleju, pri ulazu postavi oznaka u obliku jedne skulpture kao putokaz u najmanji grad na svijetu.

Spomenički kompleks Aleja glagoljaša podignut je u razdoblju od 1977. do 1985., a sastoji se od jedanaest obilježja; započinje podno Roča od Stupa Čakavskog sabora, redaju se zatim obilježja s obiju strana ceste sve do glavnih gradskih vrata Huma, posljednjem obilježju Aleje.

Aleja glagoljaša svojim osebujnim jezikom najrječitije svjedoči o biti ideje Čakavskog sabora. Ona označava razvojni put i povijesnu ukorijenjenost glagoljice među Hrvatima, posebno u Istri.