Aleja glagoljaša

Želimir Janeš

Aleja glagoljaša, jedan od kapitalnih projekata Čakavskoga sabora, osebujan je spomenički kom­pleks koji se proteže uz cestu od Roča do Huma, u spomen glagoljašima koji su od 9. stoljeća do naših dana održavali kulturnu, pismenu i društvenu djelatnost te podržavali narodnosnu svijest u Istri. Aleja pokazuje put istarskoga, hrvatskoga i slavenskoga glagolizma od Ćirila i Metoda do naših dana.

Na prvom Danu Huma, 4. lipnja 1972., predsjednik Skupštine općine Buzet Željko Marinac svečano i simbolično predao je ključeve najmanjega grada na svijetu predstavniku Čakavskoga sa­bora i predsjedniku JAZU, akademiku Grgi Novaku, čime je Hum i službeno predan na upravljanje Čakavskome saboru. Istoga dana u Buzetu je osnovan Odbor za obnovu Huma, koji su činila 32 člana (iz Buzeštine, Istre, Rijeke i Zagreba), na čelu s Vojkom Trsom (tadašnji direktor TV Zagreb). Objavljen je dokument Čakavskoga sabora, Odbora za obnovu Huma, pod nazivom: Prijedlog pro­grama revitalizacije Huma.

Zvane Črnja, tada glavni tajnik Čakavskoga sabora, predlagao je da se Hum i njegova sela proglase i urede kao etno-park, no za taj projekt nije bilo ni razumijevanja, a ni mogućnosti. Stoga je predložio drugi Aleju glagoljaša te naložio Josipu Bratuliću da izradi prijedlog projekta. Na sjednici Glavnoga odbora Čakavskoga sabora Zvane Črnja pročitao je prijedlog, a odbor prihvatio i povjerio Josipu Bratuliću da nađe suradnika.

Josip Bratulić je s kiparom Želimirom Janešom osmislio osam spomen-obilježja glagoljašima i glagoljaštvu (kasnije je broj narastao na jedanaest), odredio im mjesto, oblik i sadržaj te simboličko značenje.

Josip Bratulić

Na savjetovanju u Humu, održanom 6. rujna 1976., o daljnjemu radu na revitalizaciji naj­manjega grada na svijetu podnesen je prijedlog o uređenju Aleje glagoljaša kao posebnom projektuČakavskoga sabora, a na temelju idejnoga projekta, što ga je sastavio Josip Bratulić, dogovoreno je da se započne s projektiranjem i gradnjom Aleje glagoljaša, postave prigodne skulpture uz Aleju, pri ulazu postavi oznaka u obliku jedne skulpture kao putokaz u najmanji grad na svijetu, kao i to da se uredi izložba glagoljice u Polači.

Spomenički kompleks Aleja glagoljaša podignut je u razdoblju od 1977. do 1985., a sastoji se od jedanaest obilježja; započinje podno Roča od Stupa Čakavskog sabora, redaju se zatim obilježja s obiju strana ceste sve do glavnih gradskih vrata Huma.