Kronologija Čakavskog sabora i katedri

1968.

listopad, 1968.
Objavljena je Knjiga o Istri, kojom je trebalo obilježiti 25. obljetnicu Pazinskih odluka o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj; urednici knjige: Zvane Črnja i Miroslav Bertoša.
U organizaciji Matice hrvatske i Društva književnika Hrvatske, od 14. do 21. listopada, organizirana je istarska turneja hrvatskih književnika, tijekom koje je u Puli svečano predstavljena Knjiga o Istri (18. listopada).
Na kraju izvještaja o turneji hrvatskih književnika, objavljenoj u Vjesniku (19. listopada), pridodano je i desetak znakovitih redaka u kojima se, prvi put, javno spominje kako su Mario Hrelja, predsjednik Općinske skupštine Rovinj, Milan Smoljan, predsjednik Općinskog komiteta Saveza komunista (SK) i nekoliko njihovih suradnika „prihvatili sugestiju književnika Marina Franičevića i Zvane Črnje, pa se u najskorije vrijeme može očekivati formiranje Inicijativnog odbora koji bi imao zadatak u detalje razraditi plan sijela čakavske poezije u Žminju.“
Najava „sijela čakavske poezije u Žminju“ prva je javno objavljena informacija o skorom utemeljenju budućega Čakavskog sabora.

8. prosinca, Žminj
U zbornici Osnovne škole u Žminju održan je sastanak Inicijativnog odbora Sabora čakavskog pjesništva, kojemu su nazočili: Gaetano Čehić (Rovinj), Zvane Črnja (Ičići), Miho Debeljuh (Pula), Ivo Erman (Pula), Marin Franičević (Zagreb), Mario Hrelja (Rovinj), Tone Krajcar (Pula), Drago Kresina (Žminj), Marijan Mačina (Žminj), Mirko Paulinić (Žminj), Petar Radovan (Žminj), Ive Rudan (Pula), Šime Vučetić (Zagreb), Slavko Zlatić (Pula) i Vilma Zohil (Žminj).
Zaključak sastanka: pristupiti pripremanju osnivačke Skupštine Sabora čakavskog pjesništva.

1969.

8. lipnja, Žminj
Održana je osnivačka Skupština Sabora čakavskog pjesništva na kojoj su izabrana prva tijela Sabora: predsjednik Mirko Božić (Zagreb), potpredsjednik Zvane Črnja (Ičići), tajnica Vilma Zohil (Žminj) te sedamnaest članova Upravnoga odbora: Dragutin Tadijanović, Dobriša Cesarić, Marin Franičević, Šime Vučetić, Ive Jelenović (svi iz Zagreba), Slavko Zlatić, Ive Siljan, Ive Rudan, Miroslav Sinčić (svi iz Pule), Ljubo Drndić (Beograd), Tugomil Ujčić (Pazin), Egidio Zanini, Paškval Šverko (obojica iz Rovinja), Mirko Paulinić, Marijan Mačina, Petar Radovan i Vilma Zohil (svi iz Žminja).
Na Skupštini je usvojen i program prvoga Sabora čakavskog pjesništva.

početak rujna, Rijeka
Objavljena je antologija Korablja začinjavca, u versih hrvacki složena mnozim cvitjem opkićena po zakonu dobrih poet.
Ova antologija čakavskoga pjesništva, koju su uredili Zvane Črnja i Ive Mihovilović (u uređivanju sudjelovali: Josip Bratulić, Ive Jelenović, Marijan Kalčić, Ljubo Pavešić, Ive Rudan, Miroslav Sinčić i Marija Trinajstić), posvećena je Saboru čakavskog pjesništva u Žminju i Susretima na dragom kamenu u Raklju.
Antologija je objavljena kao poseban broj časopisa Dometi te je otisnuta i kao zaseban svezak.

12. – 14. rujna 1969., Žminj
Održan je prvi Sabor čakavskog pjesništva, koji je obuhvaćao znanstveni skup posvećen novijoj čakavskoj poeziji i miting čakavske poezije koju su izvodili glumci Marija Crnobori, Neva Bulić, Ivo Erman, Ivo Marjanović i Zorko Rajčić.
U okviru Sabora organiziran je natječaj za najbolje rukoveti čakavskih pjesama (dodijeljene su dvije nagrade) i natjecanje recitatora-amatera (36 sudionika, većinom školske djece, kojima su dodijeljene tri nagrade). Održan je i miting talijanske dijalektalne poezije koju su izveli učenici gimnazije na talijanskom jeziku iz Rovinja te članovi Circolo italiano di cultura iz Rovinja i Rijeke.
Na znanstvenome skupu posvećenom novijoj čakavskoj poeziji sudjelovalo je čak 22 izlagača, među kojima i trojica akademika, nekoliko sveučilišnih profesora te desetak književnika. Skup su vodili akademik Marin Franičević i Ive Mihovilović.

1970.

5. veljače, Rijeka
U zgradi Skupštine općine Rijeka održan je sastanak Upravnoga odbora Sabora čakavskog pjesništva kojemu su nazočili: Željko Grbac (potpredsjednik Skupštine općine Rijeka), Mario Hrelja (predsjednik Skupštine općine Rovinj), Giovanni Radossi (potpredsjednik Skupštine općine Rovinj), Vjekoslav Ivančić (Rijeka), Drago Čendak (predsjednik Skupštine općine Pazin), Josip Štemberga (predsjednik Skupštine općine Labin) te članovi Upravnoga odbora Sabora čakavskog pjesništva.
Tema rasprave: proširenje rada Čakavskoga sabora i njegovih programskih djelatnosti i izvan Žminja.
„Zaključeno je:
– Sabor će mijenjati ime u Čakavski sabor i imat će svoje sekcije u Žminju, Labinu, Pazinu, Rijeci i Buzetu.
– Sjedište Čakavskog sabora bit će u Žminju.
– Budući da će Sabor proširiti svoju djelatnost i na druge istarske i primorske komune, pogotovo u kontinentalnom dijelu, financiranje njegovih djelatnosti bit će briga svih tih komuna.
– Predloženi su kandidati za prošireno Predsjedništvo Čakavskog sabora; među 18 potencijalnih kandidata, gotovo je deset visoko pozicioniranih općinskih i regionalnih političara. Rezervirana su i dva mjesta za predstavnike Talijanske unije.“ (Izvještaj o radu, 1975.: 17).

5. – 7. lipnja, Žminj
Održan je Drugi Sabor čakavskog pjesništva, čiji je organizator Katedra Žminj.
Sabor je započeo 30. svibnja u Rijeci recitalom Marije Crnobori, koja je u Dvorani glagoljice govorila čakavsku poeziju, a potom krenula na petodnevnu istarsku turneju.
– 5. lipnja, Sabor u Žminju otvoren je nastupom Marije Crnobori, „koja se na svečano ukrašenoj pozornici pojavila praćena zvukovima sopila, a nastavljen je pozdravnim govorima i izvođenjem umjetničkog programa u kojemu su, osim Marije Crnobori, sudjelovali i glumci Ivo Erman, Marija Kohn, Edita Karađole, Zorko Rajčić, Ivan Bibalo i Ante Dulčić, kao i učenici Osnovne škole Žminj“ (Zohil, 1970.: 5).
Popodne, istoga dana, u Kanfanaru je otkrivena spomen-ploča Petru Studencu, prvome hrvatskom preporoditelju u Istri. „Uz prigodan govor spomen-ploču otkrio je književnik Zvane Črnja, a zatim se kraćim govorom prisutnima obratio mons. Božo Milanović“ (Zohil, ibid.).
– 6. – 7. lipnja, održan je znanstveni skup posvećen „problemima stare čakavske poezije i književno-povijesnom značenju čakavskog pjesničkog izraza“, koji su vodili akademici Marijan Matković, Ranko Marinković i Dragutin Tadijanović (Zohil, ibid.).
Radovi sudionika znanstvenoga skupa objavljeni su u zborniku Sabor čakavskog pjesništva 1970, koji je u bibliografiji izdanja Čakavskoga sabora numeriran kao Svezak 1. Za izdavača potpisan je Izdavački centar Matice hrvatske Rijeka.
– 7. lipnja, u žminjskoj kinodvorani održano je natjecanje recitatora-amatera, od kojih je čak sedamnaest nagrađeno knjigama. Nagrađeni recitatori nastupili su na završnoj priredbi Praznik našega zajika, na kojoj je sudjelovalo i Talijansko kulturno-umjetničko društvo Marco Grbin iz Rovinja, a priopćeni su i rezultati natječaja za rukovet čakavskih pjesama; među devetoro nagrađenih bili su i Zdenka Višković, Janko Crljenica i Dinko Kalac.

28. lipnja, Labin
Osnovana je Katedra Labinske republike koja će se baviti proučavanjem i populariziranjem buntovničkih i heretičkih pojedinaca i pokreta s Mediteranskim kiparskim simpozijem u kamenu kao svojom najznačajnijom kulturnom manifestacijom. Simpozij je osnovan 1969. godine prema zamisli akademskoga kipara i slikara Josipa Diminića, a inicijativnim naporom akademskoga slikara Quintina Bassanija iz Labina, akademske kiparice Milene Lah iz Zagreba, povjesničara umjetnosti Branka Fučića, Josipa Faragune, predsjednika Općinske konferencije SSRNH i predsjednika Katedre Labinske republike, te uz potporu tadašnjih lokalnih vlasti. Za održavanje radnoga dijela simpozija odabran je park Stancije Dubrova, podno Labina, a za smještaj skulptura krajolik Stancije.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Katedra Labinske republike priredila je kiparski simpozij, prvi likovni simpozij u Istri. U radu simpozija sudjelovalo je troje kipara: Milena Lah (naziv rada: Galebovi) i Ivan Kožarić (Isječak rijeke) iz Zagreba te Antonio Paradiso iz Italije, čija je skulptura Chicco di grano / Zrno žita prva postavljena u Parku skulptura Dubrova.

11. i 12. rujna, Buzet
Osnovana je Katedra Buzetski dani, čija je djelatnost započela dvodnevnim znanstvenim skupom posvećenim sjevernoj Istri. Radovi sa skupa tiskani su u zborniku Buzetski dani 1970.

26. i 27. rujna, Pazin
Održan je prvi Pazinski memorijal, znanstveni skup posvećen 100. obljetnici lista Naša sloga. Tema skupa, na kojemu je sudjelovalo deset uglednih znanstvenika, a održan je pod vodstvom prof. dr. sc. Olega Mandića, bila je Razvoj hrvatske štampe u Istri od ‘Naše Sloge’ do danas. Skup je organizirala pazinska Katedra Čakavskoga sabora.
Radovi sudionika znanstvenoga skupa objavljeni su u zborniku Pazinski memorijal 1970., koji je u bibliografiji izdanja Čakavskoga sabora numeriran kao Svezak 2. Međutim, to je prva publikacija na kojoj je Čakavski sabor potpisan kao izdavač.

3. listopada, Labin
U organizaciji Katedre Labinske republike održan je znanstveni skup o Matiji Vlačiću-Iliriku, koji je vodio prof. dr. sc. Vladimir Filipović, ugledni hrvatski filozof. U radu skupa o Vlačiću sudjelovali su, prvi put, i teolozi.
Napomena:
Do konca 1970. godine Čakavski sabor imao je pet „samostalnih kulturno-znanstvenih organizacija (…), nastalih na osnovi brojnih lokalnih inicijativa kao odjek Prvog Sabora čakavskog pjesništva u Žminju“ (Izvještaj, 1975.: 21). U dokumentima Sabora ove su se organizacije imenovale katedrama.
Bile su to: Sabor čakavskog pjesništva u Žminju, Buzetski dani, Pazinski memorijal, Katedra Labinske republike i Pučko kazalište „Jurina i Franina“.

1971.

5. veljače, Žminj
Uime Tajništva Čakavskoga sabora, glavni tajnik Zvane Črnja Predsjedništvu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, danas HAZU, upućuje obrazložen tekst poticaja osnutku Centra za izučavanje hrvatske književnosti pisane na čakavskome dijalektu. Centar bi sjedište trebao imati u Rijeci.
Dopisom od 17. travnja iste godine, Predsjedništvo JAZU izvijestilo je Čakavski sabor kako je razmotrilo inicijativu i načelno zaključilo da se ona prihvati te uputi na daljnju proceduru Odjelu za suvremenu književnost.
U arhivi Čakavskoga sabora nema podataka o daljnjemu razvoju ove nadasve zanimljive inicijative. Nažalost, ostala je neostvarenom.

5. – 6. veljače, Opatija i Mošćenička Draga
Osnovane su dvije nove katedre Čakavskoga sabora: Katedra za književnost i kulturu u Opatiji te Katedra za kulturu i turizam u Mošćeničkoj Dragi.

13. veljače, Žminj
Održana je godišnja Skupština Čakavskoga sabora na kojoj je usvojen iznimno opsežan i ambiciozan program za 1971. godinu.

30. ožujka, Žminj/Pazin
Čakavski sabor upućuje pismo Skupštini općine Pazin, u kojemu predlaže osnivanje kulturne ustanove pod nazivom Likovni centar Čakavskog sabora. Centar bi se trebao profesionalno baviti kreacijama i organizacijom proizvodnje istarskih suvenira i narodnih rukotvorina.
Likovni centar Čakavski sabor u Pazinu je započeo s radom 5. travnja 1971., održavanjem kolokvija o istarskome suveniru.
Centrom je rukovodio Josip Diminić, a djelovao je razmjerno kratko (nepunu godinu).

18. travnja, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održano je savjetovanje o sopilama u našoj narodnoj tradiciji.

7. svibnja, Poreč
U organizaciji Čakavskoga sabora, u hotelu Kristal održano je savjetovanje o nacionalnome pitanju na kojemu je bilo četrdeset i dvoje (42) sudionika, među kojima: Petar Strčić (uime Matice hrvatske Rijeka), Rudolf Ujčić, Ive Siljan (Glas Istre), Just Ivetac (Glas Istre), Ive Rudan (RTV Zagreb), Miroslav Sinčić (Istarski mozaik), Albino Crnobori (Skupština općine Pula), Mario Mikolić (općinski komitet SKH Pula), Mario Kalčić, Vilma Zohil, Marijan Mačina i Galiano Labinjan.
Uvodno izlaganje podnio je Andrija Duić, predsjednik Ideološke komisije CK SKH.
U pozivu stoji da će rasprava, „osim uloge nacionalnog pitanja na današnjem stupnju našeg revolucionarnog razvitka, obuhvatiti i specifične probleme u Istri“.
Zanimljivo je to da u lokalnom dnevniku Glas Istre nema vijesti o ovome savjetovanju, koje se ne spominje ni u izvještaju o radu Čakavskoga sabora za 1971. godinu.

4. – 6. lipnja, Žminj/Rovinj
Održan je 3. Sabor čakavskog pjesništva, s već uobičajenim programskim cjelinama: recital čakavske poezije, natjecanje mladih pjesnika, natjecanje recitatora, završna priredba Praznik našega zajika.
U okviru Sabora održana je izložba Istarske pučke radionice na kojoj su predstavljeni proizvodi Likovnog centra Čakavskoga sabora.
Znanstveni skup o hrvatskoj dijalektalnoj poeziji održan je u Rovinju pod vodstvom akademika Marina Franičevića.

Napomena:
Dana 15. svibnja Čakavski sabor sklapa ugovor s Radio-televizijom Zagreb (RTZ) o pravu prenošenja svih priredbi i manifestacija koje će biti organizirane tijekom 1971. godine, obvezujući se da za vrijeme tih prijenosa „neće postavljati reklame i video polje tv-kamera“, ali će „za prava stečena ovim ugovorom RTZ isplatiti Saboru iznos od 100.000 ND (sto tisuća)“. Zanimljivo je usporediti ovaj iznos s iznosom koji je, iste godine, Republički fond za naučnu djelatnost Saboru dodijelio za šest znanstvenih skupova: 150.000 ND, što znači da je Črnja znao kako je medijsko predstavljanje bitno za Čakavski sabor, ali i to da se predstavljanje može – unovčiti.
Radio-televizija Zagreb sa Saborom je potpisala sličan ugovor i naredne 1972. godine.

1. – 31. kolovoza, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labinske republike održan je Drugi kiparski simpozij, koji postaje međunarodnim i dobiva pridjevak mediteranski. Sudjelovalo je petoro kipara: Vanja Radauš iz Zagreba (naziv rada: Glava), Josip Diminić iz Labina (Dva tijela), Luciano Ceschia iz Italije (Čempresi), Marija Biljan-Perz iz Austrije (Bitva) i Momčilo Krković iz Beograda (Labinska Nika).
Kao dio Međunarodnoga kiparskog simpozija, 4. rujna održano je savjetovanje o kamenu kao kiparskome mediju. Transkript ovoga savjetovanja, na kojemu su izvanredno energično istupili dr. sc. Vanda Ekl, Milena Lah, Josip Diminić, Zvane Črnja… čuva se u Arhivi Čakavskoga sabora (AČS, 10.2.1.1.10).

10. i 11. rujna, Buzet – Vrh – Roč – Hum
U organizaciji Katedre Buzetski dani održan je znanstveni skup s temom Revitalizacija istarskoga sela. Cjeloviti transkript ove zanimljive rasprave, čiji su dijelovi objavljeni u pulskome časopisu Istarski mozaik br. 1-2/1972., čuva se u Arhivi Čakavskoga sabora (AČS, 10.2.1.1.11). U okviru skupa organiziran je obilazak kulturno-povijesnih i etnografskih zanimljivosti Vrha, Huma i Roča pod stručnim vodstvom dr. sc. Branka Fučića. Pod vodstvom prof. Slavka Zlatića održano je savjetovanje za nastavnike glazbenoga odgoja u općeobrazovnim školama. Radovi sa skupa tiskani su u zborniku Buzetski dani 1971. i 1972.

23. – 25. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Pazinski memorijal, Katedra Čakavskog sabora za noviju povijest Istre, pod pokroviteljstvom Ivana Šibla, održan dje rugi znanstveni skup posvećen 30. obljetnici ustanka naroda i narodnosti Hrvatske i Jugoslavije, i 100. obljetnici prvoga hrvatskog tabora u Istri i Kvarnerskim otocima, na temu: Stanje u Istri uoči i početkom Drugog svjetskog rata sve do povijesnih događaja 1943. godine. Na Memorijalu su sudjelovali istaknuti sudionici NOR-a koji su iznijeli svoja sjećanja. Na skupu je podneseno dvanaest izlaganja.
U okviru Memorijala održana je Svečana akademija u čast 30. obljetnice narodnoga ustanka. U kulturno-umjetničkom dijelu programa sudjelovali su: KUD Matko Brajša Rašan iz Pule, članovi Centra za kulturu iz Pazina, recitatori Gimnazije Otokar Keršovani iz Pazina, limena glazba Narodnoga sveučilišta i Folklorno društvo Mate Balota iz Pazina te članovi istoimenoga društva iz Pule.
U parku velikana otkriveno je spomen-poprsje Vladimira Gortana (rad akademskoga kipara Mate Čvrljka iz Labina).

28. i 29. listopada, Opatija
U organizaciji Katedre za književnost i kulturu održan je kolokvij o Eugenu Kumičiću, s ciljem da se nanovo vrednuje piščevo djelo te da se utvrdi njegovo značenje u okviru hrvatske književnosti i kulture. Kolokvij je vodio akademik Dragutin Tadijanović.
U okviru kolokvija otvoren je memorijalni muzej Eugena Kumičića u Brseču.

1. studenoga, Mošćenička Draga
U organizaciji Katedre za kulturu i turizam održana je rasprava o problemima turizma i kulture.
Napomena:
Do konca 1971. godine Čakavski sabor imao je pet novih katedri te se broj „samostalnih kulturno-znanstvenih organizacija“ koje su ostvarivale vlastite programe povećao na devet. Naime, pokazalo se da je djelatnost Pučkoga kazališta „Jurina i Franina“ odveć složena za volonterske saborske uvjete u kojima se odvijala te je kazalište prestalo s radom nakon samo nekoliko nastupa.
Novih je pet katedri osnivano sljedećim redom: Likovni centar Pazin, Katedra za kulturu i turizam u Mošćeničkoj Dragi, Katedra za književnost i kulturu u Opatiji, Mediteranski kiparski simpozij u Labinu i Novljansko kolo u Novom Vinodolskom.

1972.

24. siječnja, Rijeka
Zajednički sastanak Predsjedništva i Glavnoga odbora Čakavskog sabora održan je pod predsjedanjem Mirka Božića. Prilično dramatičan, ali i iznimno važan sastanak na kojemu se zapravo odlučivalo o sudbini Čakavskoga sabora, odnosno o njegovu djelovanju u kontekstu političkih promjena u Hrvatskoj. Razmatran je izvještaj o radu Sabora u 1971. godini, što ga je podnio glavni tajnik Zvane Črnja, a zatim je (točka 2. dnevnoga reda) potanko raspravljano na temu: Analiza idejne koncepcije Čakavskog sabora i rasprava o smjernicama za budući rad.
U raspravi je sudjelovalo petnaestak članova Predsjedništva i Glavnoga odbora (Aleksa Ladavac, Mario Hrelja, Zvane Črnja, Marin Franičević, Slavko Zlatić, Ive Siljan, Vjekoslav Ivančić, Nikola Žic…), koji su, na kraju sjednice, usvojili zaključak što ga je u svome afirmativnom izlaganju formulirala Ema Derossi, članica Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske. Nakon što je iznijela/prenijela pozitivnu političku ocjenu ukupne djelatnosti Sabora, gospođa Derossi izlaganje je okončala zaključkom kako je „Čakavski sabor neophodan u kulturnom životu ove regije“, te kako je „njegova programska orijentacija ispravna i treba mu osigurati sve uvjete za daljnju, još življu djelatnost“. Izvještaj sa sjednice Glas Istre od 25. siječnja 1972. naslovio je znakovitom i, u tome trenutku, vrlo bitnom sintagmom Politička podrška Čakavskom saboru.

13. veljače, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održana rasprava o 100-godišnjem tijeku Žitka.

20. svibnja, Rijeka
Na sjednici Glavnoga odbora Čakavskoga sabora donesena je odluka o osnivanju Odbora za obnovu Huma, „koji će djelovati u skladu s rješenjem Skupštine općine Buzet od 28. travnja 1972., kojim se spomenički kompleks Hum daje na upravljanje Čakavskom saboru.“ Za predsjednika Odbora izabran je Vjekoslav Cvrlje.
U prilogu je i popis stanovnika Huma na dan 30. travnja 1972. Ima ih 19, svi žive na ukupno pet kućnih brojeva, a troje s istim prezimenom (Malinarić) u zgradi škole – očito je riječ o mladoj učiteljskoj obitelji (otac, majka, dijete): najstarija je Antonija Lekšan (rođena 1892.), a najmlađi Elvis Malinarić (rođen 1970.). (AČS, 10.2.2.)

20. – 21. svibnja, Rijeka
Dnevnik Novi list objavljuje kratku obavijest sa sjednice Predsjedništva Međuopćinske konferencije SSRN Rijeka na kojoj je zaključeno kako će novi izdavač časopisa Dometi postati Čakavski sabor „koji se za tu ulogu sam ponudio“ (Čakavski sabor izdavač ‘Dometa’, Novi list, 20. – 21. svibnja 1972., str. 8).
U arhivi Čakavskoga sabora u Žminju sačuvana je kopija pisma što ga je, 22. lipnja 1974. godine, na adresu Izdavačkoga centra Dometa uputio Galiano Labinjan, koji – uime Čakavskoga sabora – zahtijeva neka se čitatelje Dometa u narednome broju izvijesti „da je izdavačka funkcija Čakavskog sabora prestala i da se odstrani naziv Čakavskog sabora“.

1. – 4. lipnja, Žminj
Održan je četvrti Sabor čakavskog pjesništva s već uobičajenim programskim cjelinama: recital čakavske poezije, natjecanje mladih pjesnika, natjecanje recitatora, završna priredba Praznik našega zajika.
Na tradicionalnome znanstvenom skupu, koji je te godine bio međunarodni, nastupilo je dvadeset sudionika: petnaest iz Hrvatske, tri iz Italije i dva iz Austrije (gradišćanski Hrvati). Ocijenjeno je kako je postignuta znanstvena i kulturna razina najviša dotad.
„Referati i rasprave pokazali su da smo u istraživanju našeg i općeg dijalektalnog fenomena u književnosti vrlo daleko odmakli zahvaljujući upravo Saboru čakavskog pjesništva, na kojemu se ta pitanja po prvi put sustavno razrađuju. Čini se da u tom pogledu imamo apsolutnu prednost i u odnosu na tretiranje sličnih problema u drugim europskim zemljama. Naime, svugdje se osjeća pojačano zanimanje za dijalektalni kompleks u književnosti te se održavaju i slični skupovi, ali jedino su u nas ta istraživanja urodila teoretskim spoznajama koje prelaze okvire estetike, književnosti i lingvistike. Poslije četvrtog znanstvenog skupa o našem dijalektalnom fenomenu zapažaju se i praktične reperkusije tih napora, tako da su rezultati žminjskih i rovinjskih simpozija o čakavštini postali sastavni dio znanstveno-pedagoških programa pojedinih fakulteta. Naučna literatura nastala u okviru Sabora čakavskog pjesništva postala je temelj bez kojega bi znanstvena valorizacija dijalektalnih književnih i estetskih pojava bila danas nezamisliva.“ (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.)
Zbornik četvrtoga znanstvenog skupa objavljen je ujesen 1972. godine (Zbornici čakavskog pjesništva, knj. 4, urednici: Marijan Kalčić, Mario Mačina, Vilma Zohil).
U okviru Sabora čakavskog pjesništva održana i prodajna izložba istarskih pučkih radionica.
„Poslije neuspjeha s osnivanjem Likovnog centra u Pazinu (1971.), Čakavski sabor preuzeo je inicijativu za oživljavanje već gotovo zamrlih istarskih pučkih radionica u kojima su se istraživale rukotvorine od drva, željeza, gline, vune, konoplje, rogova itd. Animiranjem pojedinih majstora u raznim dijelovima Istre aktivirano je dosad petnaestak radionica koje uredno izvršavaju narudžbe. U okviru SČP održana je 4. lipnja izložba tih radionica u Žminju, a 24. kolovoza također u Žminju otvorena je Stalna prodajna izložba istarskih pučkih rukotvorina. (…) Daljnjim radom u tom pravcu moguće je pridonijeti rješavanju sve aktualnijeg problema istarskog pučkog suvenira.“ (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.)
Čakavski sabor ustanovio je vlastitu nagradu, Plaketu Marulić, koja je 1972. godine dodijeljena šestorici dobitnika. Prvim dobitnicima Plakete Marulić postali su pisci Mirko Božić i Dobriša Cesarić, te glumci Marija Crnobori i Ivo Erman.

4. lipnja, Hum
Na prvome Danu Huma predsjednik Skupštine općine Buzet Željko Marinac predao je ključeve najmanjega grada na svijetu predstavnicima Čakavskoga sabora: akademiku Grgi Novaku, predsjedniku ČS-a i Zvani Črnji, glavnome tajniku ČS-a, čime je Hum i službeno predan na upravljanje Čakavskome saboru.
Istoga dana u Buzetu je utemeljen Odbor za obnovu Huma, koji su činila 32 člana (iz Buzeštine, Istre, Rijeke i Zagreba na čelu s Vojkom Trsom, tadašnjim direktorom TV Zagreb).
Objavljen je dokument Čakavskoga sabora, Odbora za obnovu Huma, pod nazivom: Prijedlog programa revitalizacije Huma.

24. lipnja, Žminj
Tajništvo Čakavskoga sabora dostavlja Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, danas HAZU, prijedlog za utemeljenje Znanstvene ustanove JAZU za čakavštinu i čakavsku kulturu sa sjedištem u Rijeci (razrada ovoga prijedloga određena je sintagmom idejna skica, AČS, 7.1.1.). Nema podataka o reakciji na ovaj prijedlog.

6. kolovoza – 20. rujna, Labin/Dubrova
Održan je Mediteranski kiparski simpozij na kojemu sudjeluju četvorica kipara: Vjenceslav Richter iz Zagreba (naziv rada: Došljak), Milija Nešić iz Beograda (Upisi), Janez Lenassi iz Slovenije (Spirala) i Nicola Zamboni iz Italije (Prihvat). „U okviru simpozija određena je u Dubrovi lokacija parka skulpture u kojoj je postavljeno pet skulptura iz prethodnih godina. Taj se park već sada nameće svojom impozantnošću i neospornim kulturnim smislom“ (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.).

16. i 17. rujna, Roč
U organizaciji Katedre Buzetski dani održana su dva kolokvija: Škola i opća javna djelatnost u kontinentalnoj Istri (prvi dan) i Obnova stočarstva na istarskom krasu (drugi dan). Na kolokvijima je sudjelovalo 14 referenata.
„Stručni nivo referata bio je vrlo zapažen, te se ponovno potvrdila neophodnost da se tradicija Buzetskih dana nastavi. Ta manifestacija tretira pitanja koja su od kapitalne važnosti za kulturni i privredni razvoj kontinentalne Istre, tj. pitanja revitalizacije istarskog sela o kojima bi ova katedra morala raspravljati sustavno i kontinuirano“ (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.). U okviru skupa otvorena je izložba amaterā Buzeštine i izložba knjiga s temom NOB-a. Otkriveno je poprsje Frane Flega, autora Mladena Kaštele. Na Goričici je održan kulturno-umjetnički program, a u Roču je otvorena izložba Humska keramika te održana Općinska smotra folklora i narodne muzike.

29. – 30. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Pazinski memorijal održan je treći znanstveni skup na temu Povijesna zbivanja u Istri u 19. i 20. stoljeću, s posebnim osvrtom na razvoj NOP-a do 1943. godine, na kojemu je podnijeto jedanaest izlaganja nazočnih referenata.
„Skup je pokazao da je ova inicijativa prerasla u prvorazredni znanstveni i kulturni pothvat. Opredjeljujući se sve više za teme iz narodnooslobodilačke borbe, ali ne zapostavljajući ni druga razdoblja oslobodilačke i antiimperijalističke borbe naroda Istre, Pazinski memorijal postao je najefikasnijom i najperspektivnijom našom institucijom za sistematsko proučavanje novije istarske povijesti na bazi marksističkih kriterija“. Zbornik je objavljen naredne godine (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.).
U Parku istarskih velikana otkrivena je spomen-bista Joakimu Rakovcu (rad akademskoga kipara Mate Čvrljka).

16. – 19. prosinca, Opatija, Kastav, Cres, Crikvenica
U organizaciji opatijske Katedre za književnost i kulturu, pod nazivom Nazorovi dani, održan je niz kolokvija o Vladimiru Nazoru.
Vrlo uspjela priredba održana je u povodu 30. obljetnice Nazorova odlaska u partizane. Otvorio ju je predsjednik Sabora Mirko Božić, sudjelovali su akademici Marijan Matković, Marin Franičević, Dragutin Tadijanović i Veljko Gortan te pisci i kritičari Šime Vučetić, Josip Barković, Nedjeljko Mihanović, Miroslav Šicel… Ukupno je bilo 14 sudionika.
Oskar Danon govorio je o svojim susretima s Nazorom u partizanima.
„U svim mjestima gdje su održani, Nazorovi dani naišli su na masovni odaziv publike, a kulturna i znanstvena razina te manifestacije bila je besprijekorna. Treba istaći da je to bio prvi slučaj uopće da se o Vladimiru Nazoru održava naučni skup s ciljem da se otpočne sistematska valorizacija njegova djela“. (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.)

studeni, Žminj
U izdanju Čakavskoga sabora Žminj objavljena je Istarska korabljica, „mali izbor čakavskih stihova, namijenjenih sudionicima Sabora čakavskog pjesništva“ (15 autora, 28 pjesama, pridodane četiri narodne i jedna nepoznatoga glagoljaša; ukupno 48 stranica). Sastavio Mario Kalčić; nacrt korica Renato Percan.
Korabljica je otisnuta u danas nezamislivoj nakladi od 10.000 primjeraka.

Napomena:
Godine 1972. uspostavljena je suradnja s gradišćanskim Hrvatima, čiji su predstavnici nazočili Saboru čakavskoga pjesništva u Žminju. „Pokazalo se da je kulturna problematika čakavskog kruga za gradišćanske Hrvate vrlo atraktivan kompleks s kojim oni neposredno poistovjećuju i vlastito biće. Izrađen je program suradnje s Hrvatskim akademskim klubom u Beču, koji se već počeo realizirati (predavanje Marijana Matkovića u Beču i Železnom o Miroslavu Krleži), a realiziran je u cijelosti i program suradnje s Hrvatskim kulturnim društvom u Železnom. (…). Program naše suradnje s gradišćanskim Hrvatima ostvaruje se u suradnji s Komisijom Izvršnog vijeća Sabora SRH za kulturne veze s inozemstvom“ (Izvještaj o radu ČS-a u 1972. godini; AČS, 7.1.1.).

1973.

18. siječnja, Beč i Željezno
Posjet gradišćanskim Hrvatima, u okviru kojega je simbolično obilježena 80. obljetnica rođenja Miroslava Krleže. O Krleži je govorio Zvane Črnja, a njegovu poeziju kazivali su hrvatski glumci Neva Rošić i Tonko Lonza.

21. siječnja 1973.
Na poticaj urednikā splitskih časopisa Mogućnosti i Čakavska rič, Glavni odbor Čakavskoga sabora suglasio se s osnivanjem Katedre za književnost i kulturu u Splitu, koja će biti izdavačem obaju časopisa te organizatorom kulturnih i znanstvenih manifestacija Čakavskoga sabora u Dalmaciji. Katedra je osnovana 1. veljače 1973.
Iz zapisnika s toga skupa doznajemo kako su splitski časopisi Mogućnosti i Čakavska rič odlučili uključiti se u rad Čakavskoga sabora, „o čemu je obaviještena Skupština općine Split i Općinski komitet u Splitu. Time se Matica hrvatska u Splitu ne gasi. Matica hrvatska u Splitu i dalje će izdavati knjige, a u Salonu knjige održavat će se i kulturne priredbe.“
Za predsjednika Katedre za književnost i kulturu u Splitu izabran je Živko Jeličić.“ (AČS,10.2.3.)

10. i 11. veljače, Opatija
Sjednica Predsjedništva i Glavnoga odbora Čakavskoga sabora te redovita Godišnja skupština na kojoj je doneseno nekoliko dalekosežnih odluka:
– o formiranju profesionalnoga tajništva, koje će funkcionirati „kao stručna i administrativna služba Čakavskog sabora“; tajništvo, čije je sjedište iz Žminja premješteno u Pazin, započelo je s radom 1. ožujka 1973.;
– o pokretanju edicije Hrvatska književnost u Istri, koja bi imala obuhvatiti antologijski izbor iz istarskoga književnog stvaralaštva u rasponu od osam stoljeća; za urednike projekta imenovani su Zvane Črnja i Josip Bratulić;
– o osmišljavanju i ostvarenju akcija za obnovu Huma.

4. ožujka, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održan je kolokvij o Novljanskome kolu.

30. ožujka, Beč
Novi posjet gradišćanskim Hrvatima, u okviru kojega je Zvane Črnja održao predavanje o hrvatskoj renesansnoj književnosti.

6. lipnja, Poreč
Prvi je put organizirana jedinstvena kulturna manifestacija Naš kanat je lip, susret amaterskih pjevačkih zborova. Sudjelovalo je osam dječjih i srednjoškolskih zborova iz Poreča, Pazina, Fažane, Labina, Kastva i Rijeke. Sljedeće godine priključili su im se i odrasli. Priredbu su organizirali Slavko Zlatić, Renato Pernić i Ante Cukrov.

6. – 8. lipnja, Žminj i Rovinj
Održan je peti Sabor čakavskog pjesništva, s već „kodificiranim“ programskim cjelinama: recital čakavske poezije, natjecanje mladih pjesnika, natjecanje recitatora, završna priredba Praznik našega zajika.
U okviru Sabora, u Rovinju je održan tradicionalni znanstveni skup (7. i 8. lipnja) na kojemu je dvadesetak sudionika raspravljalo o temi Dijalektalna komponenta u djelu Miroslava Krleže. Sva izlaganja, zajedno s transkriptom rasprave, objavljena su u posebnome zborniku Čakavskoga sabora.

11. lipnja, Hum
Održan je Dan Huma. Hum i Dan Huma postaju kultno mjesto i povodom održavanju glazbenih te drugih kulturnih i tradicijskih priredbi među kojima treba posebno istaknuti: Izbor župana Huma na leto dan i Smotru izvorne narodne glazbe i plesa Buzeštine.

7. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labinske republike održan je Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica autora: Branko Ružić iz Zagreba (naziv rada: Tahijev križ), Robert du Bourg iz SAD-a i Hiroshi Mikami iz Japana (Hod Sunca). Skulptura Roberta du Bourga, nepoznata naziva, postavljena je u Pazinu, na površini između autobusnoga kolodvora i prvoga, od tamošnja tri, „nebodera“.
Simpozij je zaključen kolokvijem o problematici kiparstva i samoga kiparskog simpozija.

8 rujna, Buzet
U organizaciji Katedre Buzetski dani održan je skup Kulturna i javna djelatnost u nerazvijenim sredinama. Izlaganja sa skupa pretežito su objavljena u pulskome časopisu Istra.

9. rujna, Roč
U Roču je održan prvi znanstveni skup Ročki glagoljaški bijenale. Na skupu je sudjelovalo dvanaest medijavelista koji su govorili na temu Glagoljica u Istri. Skup je organizirao i njime moderirao dr. sc. Josip Bratulić. Ročki glagoljaški bijenale znanstveni je skup osnovan kao posebna katedra Čakavskoga sabora sa sjedištem u Roču radi proučavanja i predstavljanja glagoljske baštine. Na bijenalu su sudjelovali domaći i strani proučavatelji glagoljaštva i šire slavističke problematike. Izlaganja sa skupova najčešće su objavljivana u časopisu Dometi i Istra, a 4. Ročki glagoljaški bijenale dobio je zasebnu tiskovinu.

21. rujna, Hum
Osnovan je Pododbor za obnovu Huma kao operativno tijelo Odbora. Imao je status društveno-pravne osobe. Time su ostvarene sve pretpostavke za početak obavljanja poslova obnove i revitalizacije Huma. Među prvima bila je sanacija crkve sv. Jeronima na groblju, uređene su gradske ulice, zidine, prostor uz zvonik, Polača, prilazna cesta od Brnobića do Huma…

26. – 28. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Pazinski memorijal održan je četvrti znanstveni skup s temom Istra 1943. godine, na kojemu je sudjelovalo 17 izlagača. Znanstveni skup održan je u sklopu proslave 30. obljetnice sjedinjenja Istre s Hrvatskom. Suorganizatori skupa: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske Zagreb, Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, Vojnoistorijski institut Beograd, Muzej narodne revolucije Pula, Muzej narodne revolucije Rijeka, Pokrajinski muzej Koper, Zavod za unapređivanje osnovnog obrazovanja Rijeka, Društvo arhivskih radnika Hrvatska Zagreb, Povijesno društvo Hrvatske Zagreb, i Povijesno društvo otoka Krka.
U kinodvorani Narodnoga sveučilišta održana je 27. rujna svečana akademija posvećena 30. obljetnici sjedinjenja Istre s maticom zemljom Hrvatskom. U izvedbi programa sudjelovali su: dramska scena Narodnoga kazališta Ivan Zajc iz Rijeke, pjevački zbor Jeka Primorja iz Rijeke, recitatori Gimnazije Otokar Keršovani Pazin i Osnovne škole Vladimir Nazor Pazin.

10. i 11. studenoga, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održan je simpozij o književnome djelu Frana Mažuranića.

16. i 17. studenoga, Opatija – Veprinac
U organizaciji Katedre za književnost i kulturu održan je prvi znanstveni skup naslovljen Liburnijske teme.

17. i 18. studenoga, Poreč
U organizaciji novoosnovane Katedre Porečki razgovori održan je kolokvij o istarskom partizanskom tisku.

13. prosinca, Buje
U organizaciji novoosnovane Katedre Bujski susreti održana je rasprava o kulturnoj problematici Bujštine.

jesen, Hum
U Humu se koncem godine počinju puniti namjenski dizajnirane boce s eliksirom zvanim Biska Hum. Humska biska ljekovita je rakija koja se spravlja prema receptu vrsnoga humskog travara, pok. župnika Josipa Vidaua. Boce je dizajnirao Želimir Janeš, a proizvela ih je Tvornica stakla Samobor i donirala Katedri Čakavskoga sabora Roč.

1974.

11. veljače, Poreč
U Maloj vijećnici Općine Poreč osnovana je Katedra Porečki razgovori sa smotrom pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Za predsjednika je izabran Ivica Pilat, potpredsjednika Miro Dodić, a tajnika Ante Cukrov.

14. veljače, Pula
Održana je redovna godišnja Skupština Čakavskoga sabora na kojoj je uvodno izlaganje podnio Milan Rakovac. Skupština je donijela novi Statut, kojime se Čakavski sabor definira kao „interesna zajednica za unapređivanje kulturnih aktivnosti koju sačinjava deset katedri (Buje, Buzet, Labin, Novi Vinodolski, Opatija, Pazin, Poreč, Split, Žminj) i dva odbora (Odbor za obnovu Huma i Odbor za suradnju s Gradišćanskim Hrvatima)“.

24. veljače, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održan je kolokvij o narodnim običajima.

19. – 21. ožujka, Zagreb
U Zagrebu je priređen niz promotivnih događaja pod zajedničkim nazivom Dani Čakavskog sabora u Zagrebu. „Cilj ove kulturne manifestacije je da se javnost Zagreba neposrednije upozna s djelatnošću Čakavskog sabora, njegovim koncepcijama i programskom orijentacijom u Istri i Dalmaciji“ (Glas Istre, 19. ožujka). U programima su sudjelovali Zvane Črnja, Živko Jeličić, Marija Crnobori, Andrija Mohorovičić, Slavko Zlatić i skupina učenika osnovne škole iz Žminja. U okviru priredbe održana je izložba portretā dobitnikā Plakete Marulić autora Branka Bakovića, koja je potom prenesena u Žminj kao stalni postav.

6. travnja, Pula
Pod vodstvom prof. Slavka Zlatića održan je kolokvij o statusu i budućnosti kazališnoga života u Puli i Istri. Osnovan je stalni odbor za obnovu kazališnoga života u Istri, čija je predsjednica Marija Crnobori, a članovi su: Albino Crnobori, Mario Kalčić, Armando Debeljuh, Marijan Lovrić, Marijan Matković, Borislav Mrkšić, Miljenko Paravić, Petar Šarčević, Slavko Šestak, Mladen Škiljan, Krešimir Zidarić, Marko Zlatić i Slavko Zlatić.

25. – 29. svibnja, Hvar
U organizaciji Čakavskoga sabora Split utemeljena je i priređena prva kulturno-znanstvena manifestacija Dani Hvarskoga kazališta.

31. svibnja – 2. lipnja, Žminj i Rovinj
Održan je šesti Sabor čakavskog pjesništva, s iznimno velikim brojem sudionika i tradicionalnim programom: recitalom čakavske poezije, natjecanjem mladih pjesnika, natjecanjem recitatora, završnom priredbom Praznik našega zajika.
U okviru Sabora, u Rovinju je održan znanstveni skup (31. svibnja – 1. lipnja) na kojemu je osamnaest sudionika raspravljalo o temi Zavičajna književnost u nastavi. Sva izlaganja, zajedno s transkriptom rasprave, objavljena su u posebnome zborniku Čakavskog sabora.

3. – 16. lipnja, Labin
U organizaciji Katedre Labinske republike organizirana je izložba dječjih crteža Slika moga zavičaja. Suorganizatori su izložbe bili dječji časopis Modra lasta i Zavičajni muzej Labin. Izloženi su radovi 80 učenika iz 31 škole cijeloga čakavskog područja. Najbolji crteži nagrađeni su.

3. – 5. lipnja, Poreč
U okviru Proljetnih dana Čakavskog sabora, u organizaciji Katedre Porečki razgovori, održano je trodnevno savjetovanje o problemima kulturnoga i znanstvenoga rada u Istri.
Osim aktivista Čakavskoga sabora, u radu savjetovanja sudjelovali su predstavnici niza kulturnih i znanstvenih institucija iz Istre i Rijeke, zatim predstavnici četiriju jugoslavenskih akademija znanosti i umjetnosti – zagrebačke JAZU (danas HAZU), Srpske akademije nauka i umetnosti i Beograda, Slovenske akademije nauk in umetnosti iz Ljubljane i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine iz Sarajeva, potom predstavnici Kulturno-gospodarske zveze iz Trsta te istaknuti kulturni i politički radnici koji se bave povijesnom, kulturnom i političkom problematikom Istre.
Neki od zaključaka ovoga iznimno dobro organiziranog, tada aktualnog i poticajnog savjetovanja, čiji je redaktirani transkript objavljen u dvobroju pulskoga časopisa Istra (br. 7-8/1974.):
– Istra, tijekom povijesti, nije razvila vlastiti dominantan kulturni centar, te ovu činjenicu valja razumjeti kao poticaj za daljnjii policentričan kulturni razvoj istarskog područja, koji valja trajno stimulirati;
– zaštita spomenika kulture neodgovarajuća je i gotovo posve neučinkovita; potrebno je osnovati regionalni zavod za zaštitu spomenika;
– potrebno je hitno osnovati posebnu znanstvenu ustanovu koja će sustavno izučavati kulturnu, društvenu, povijesnu, ekonomsku i političku problematiku Istre;
– valja unaprijediti kulturnu i znanstvenu suradnju postojećih hrvatskih, talijanskih i slovenskih institucija u Istri;
– izrazito nedostatnu izdavačku djelatnost Istre treba organizirati na temelju dugoročnoga programa njezina razvoja, koji bi trebao obuhvatiti kapitalna znanstvena djela, popularna izdanja i izdanja na stranim jezicima;
– potpuno zamrli kazališni život Istre treba oživjeti i razvijati ga na novim načelima;
– likovni život Istre valja objediniti jasnom strategijom;
– intenzivan razvoj turizma otvara nove mogućnosti kulturnoga razvoja, koje valja obogatiti potvrđivanjem autentičnih kulturnih vrijednosti istarskoga prostora.

6. – 8. lipnja, Poreč
Održan je drugi susret amaterskih pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Prvoga dana održan je susret dječjih zborova, drugoga omladinskih, a trećega odraslih. Budući da je omladinskih zborova bilo malo, a kako bi se upotpunio cjelovečernji program, drugi je dan uz omladinske zborove nastupio puhački kvintet. Susret je priredio Programski odbor u sastavu: Slavko Zlatić, Nello Milotti, Dušan Prašelj (tada ravnatelj opere HNK Ivan Zajc u Rijeci), Ante Cukrov i Renato Pernić.

9. lipnja, Hum
Održan je Dan Huma, a u sklopu svečanosti Dana Huma predstavljena je Biska Hum u ekskluzivnim bocama – jedinstven suvenir Huma za kojim je ubrzo zavladala velika potražnja.

11. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labinske republike održan je Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica autora: Belizar Bahorić iz Zagreba (naziv rada: Prodor kroz vrijeme), Bogdan Bogdanović (Adonis) i Oto Logo iz Beograda (Totem).
Simpozij je zaključen kolokvijem o problemima kamene skulpture.

7. – 8. rujna, Buzet
U organizaciji Katedre Buzetski dani održan je kolokvij o gospodarskoj obnovi Ćićarije. U okviru skupa priređen je kulturno-umjetnički program i koncert Muzičke omladine iz Grožnjana.

19. – 22. rujna, Zagreb, Pazin, Beram
U organizaciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) i suorganizaciji Čakavskoga sabora održan je međunarodni znanstveni skup u povodu 500. obljetnice beramskih fresaka Vincenta iz Kastva.
Čakavski je sabor ustanovio novo priznanje, Medalju Vincenta iz Kastva, koja je dodijeljena tridesetorici pojedinaca.

26. – 27. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Pazinski memorijal održan je peti znanstveni skup na temu Istra 1944. godine, na kojemu je podnijeto osamnaest izlaganja.
Suorganizatori: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske Zagreb, Povijesno društvo Hrvatske, Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, Muzej narodne revolucije Pula, Muzej narodne revolucije Rijeka i Historijski arhiv u Pazinu.
U okviru Skupa u Parku istarskih velikana otkriveno je spomen-poprsje Otokara Keršovanija (rad akademskoga kipara Mate Čvrljka).

10. studenoga, Barban
U organizaciji novoosnovane Katedre Barban održana je rasprava o kulturnome životu Barbanštine.

15. studenoga, Zagreb
Održana je uspješna aukcija slika čiji je prihod bio namijenjen obnovi Huma. Prodano je 28 slika i skulptura, u ukupnom iznosu od 64.950 din. Slike i skulpture donirali su: Stipe Sikirica, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Ivan Lacković Croata, Vilim Svečnjak, Frano Kršinić Kamilo Tompa, Renato Percan, Ante Kuduz…

6. i 8. prosinca, Opatija – Pasjak
U organizaciji opatijske Katedre za književnost i kulturu održan je drugi znanstveni skup Liburnijske teme, naslovljen Kultura i turizam. Posljednjega dana, u Pasjaku, održan je kolokvij o lokalnim problemima.

20. prosinca, Beograd
Održana je uspješna aukcija slika, čiji je prihod bio namijenjen obnovi Huma.

21. prosinca, Žminj
Otkriveno je poprsje Drage Gervaisa, rad kipara Vanje Radauša.
U izdanju Čakavskoga sabora objavljeni su Čakavčići, prvi izbor dječjih pjesama iz natječaja Čakavskoga sabora 1972. i 1973. godine. Priredio ga je Zvane Črnja koji u predgovoru navodi: „Ova knjiga stihova neće stati pred učene profesore književnosti tražeći da joj nađu mjesto u rasporedu konvencionalnih pjesničkih pojava našega vremena. Namjere su joj drugačije, ona je samo podatak o poetskim mogućnostima što se stvarno potvrđuju negdje na marginama jednog autentičnog djetinjstva i o pojavama što doživljuju svoju malu lokalnu svečanost pod rascvjetanim krošnjama kestenova svakog proljeća na natjecanjima čakavčića u Žminju. (…) Da djeca pišu i objavljuju stihove, to nije nikakva novost. (…) U dugoj povijesti čakavskog stiha, od začinjavaca do danas, ovo je, dakle, prva zbirka pjesama u kojoj se kao autori, kao mogući poete pojavljuju, u doslovnom značenju riječi, najmlađi čakavci, što još i ne izviruju iz svojih malih kontrada, ali bez sumnje maštaju kako će jednog dana, jednog tako neizvjesnog dana, sami sebe potvrditi na zbiljskim trasama života u čija su vrtloženja zapravo već zakoraknuli te su kao ljudi uistinu zreliji i odrasliji nego što se nama čini. Vide i razabiru iz svoje dječje vizuale ono što smo mi zaboravili, ali i koješta što nikad nismo ni znali. I dok poput kakvih Gulivera visoko iznad njihovih glava pokušavamo razmrsiti drame što nas posvuda uvlače u svoje zapletaje kao aktere ili statiste, ti sutrašnji ljudi na rubu naše zbilje otkrivaju svoje posve jednostavne i naivne početke, uzbuđujući se slikama svijeta što ih sa svojih metafizičkih visina Guliveri i Golijati ne razabiru, jer se prelamaju i traju daleko od njihova pogleda tamo dolje pokraj tla, u samim porama stvari. A upravo u tim porama izgubljenog zavičaja živi i ona naša ne esperantizirana prava pučka riječ u koju je povijest pohranila neponovljivi ljudski i narodni identitet ovih krajeva, ona riječ što je i u ovu knjigu, posredstvom dječjih uzbuđenja, prelila još jedan trenutak svoje i naše ljepote.“ (Črnja, 1974.: 5-7)

tijekom godine
Rekonstruirani su glagoljski natpisi u Humu. Natpise uklesane u kamenu, na zidu zvonika i nad ulazom u Polaču te na pročelju župne crkve, koje su 1921. godine uništili fašisti, rekonstruirao je dr. sc. Branko Fučić.

1975.

22. i 22. ožujka, Opatija
Sjednica Predsjedništva i redovita Godišnja skupština Čakavskoga sabora, koja je uključila iznimno zanimljivu raspravu o aktualnom statusu institucije i strategiji njenoga daljnjeg razvoja.
Povod raspravi bio je nepotpisan tekst objavljen tjedan dana ranije u riječkome Novom listu, naslovljen intrigantnom sintagmom Čakavski sabor – nadinstitucija? Nepotpisan autor teksta Čakavskome saboru zamjera sve vidljiviji čakavskosaborocentrizam, koji se iskazuje činjenicom da se Sabor počeo „baviti mnogim pitanjima umjesto drugih postojećih institucija, (…) dizati dirigentski štapić iznad drugih renomiranih institucija čija je česta i jedina mana što stvaraju vrijedna djela bez velike buke“. Nepoznat autor pita „odakle pravo jednoj instituciji da se proglašava sucem svega na jednom prostoru, da sebi uzima pravo kritičara svega postojećeg i – nepostojećeg?“. Tekst je, na koncu, poentiran dogmatskom konstatacijom kako „programsku platformu kulturne akcije u Istri – i pored sve njene prenaglašavane specifičnosti – može stvarati i voditi jedini Savez komunista“.
Skupština je prihvatila program rada Čakavskoga sabora za 1975. godinu, koji će se pokazati najambicioznijim i najopsežnijim od svih prethodnih.
Odlukom Skupštine, izmijenjeni su (ustvari: unificirani) nazivi svih katedri koje se, počevši od 1975. godine, imenuju samo po gradovima/mjestima u kojima djeluju.

27. travnja, Krnica
U organizaciji Čakavskoga sabora, te u suradnji s mjesnom zajednicom, lokalnim društveno-političkim organizacijama i osnovnom školom, održan je kolokvij Seoska arhitektura Istre, koji je moderirao arhitekt Andrija Mutnjaković. U višesatnoj je raspravi sudjelovalo dvadesetak nazočnih, među kojima više od deset najglasovitijih hrvatskih arhitekata toga vremena, nekoliko uglednih povjesničara umjetnosti i specijalista u zaštiti arhitektonske baštine.

24. svibnja, Barban
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Barban održana je smotra mladih plesača i svirača narodnoga melosa Kanat, svirka i ples naših najmlajih.

27. – 30. svibnja, Hvar
U organizaciji Čakavskoga sabora Split održani Dani Hvarskoga kazališta u okviru kojih je održan znanstveni skup na temu Drama i teatar naše renesanse (18 sudionika), a izvedeno je pet kazališnih predstava.

1. lipnja, Roč
Održana je Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine.

3. lipnja, Tinjan
Akademija prigodom 150. obljetnice smrti Josipa Voltića i otkrivanje njegova spomen-obilježja.

2. – 15. lipnja, Labin
U organizaciji Katedre Labin održana je tradicionalna izložba likovnih radova učenika osnovnih škola čakavskoga područja – Slika moga zavičaja.

5. – 7. lipnja, Poreč
Održan je treći susret dječjih, omladinskih i zborova odraslih Naš kanat je lip, koji je već imao fizionomiju pravoga glazbenog festivala. Programski odbor Kanta neposredno prije 3. susreta suzio je glazbeni temelj Kanta smjestivši ga strogo u okvir istarske glazbene ljestvice. U okviru susreta održana je tematska rasprava Odraz muzičkog folklora čakavskog govornog područja u djelima jugoslavenskih kompozitora u kojoj su među ostalima sudjelovali Lovro Županović, Božo Antonić, Marijan Zuber, Nikša Njirić i dr., vrh tadašnje glazbene misli u Hrvatskoj.
Uz trodnevni glazbeni program predstavljena je prva zbirka novih skladbi Naš kanat je lip za dječje i amaterske zborove, autora Josipa Kaplana, Slavka Zlatića i Danila Švare (svaki po tri skladbe za dječji zbor) te skladba Sipe piva Nella Milottija za mješoviti zbor. U instrumentalnom dijelu drugoga dana nastupio je klavirski duo Aldo Grbac (klarinet) i Nirvana Duraković (klavir) iz Pule te Vladimir Krpan iz Zagreba, koji je na glasoviru izveo skladbu Istrijanka slovenskoga skladatelja, violinista i glazbenoga pedagoga Karela Pahora.
Kanat je prerastao u jednu od najreprezentativnijih zborskih manifestacija u tadašnjoj Jugoslaviji, kako po broju izvođača tako i po broju praizvedenih novih djela.
Naime, potaknuti redovitim natječajima za nove skladbe, koje je Kanat, raspisivao bijenalno, skladatelji su svoje nove zborske kompozicije pisali upravo za Kanat. Osim što su bile izvođene, nove su skladbe redovito tiskane u posebnim zbirkama.
„Kanat je pokrenut željom da se pokaže, iskaže i dokaže kako je i koliko je istarsko-primorska narodna muzika, pretočena u umjetničko djelo, obogatila naš – i ne samo naš – muzički izraz“ (Slavko Zlatić u programskoj knjižici 20. susreta Naš kanat je lip, 1992.).

8. lipnja, Žminj
Održan je sedmi Sabor čakavskog pjesništva u okviru kojega su priređena natjecanja mladih pjesnika i recitatora te izložba Istarskih pučkih radionica. Sabor je zaključen tradicionalnom priredbom Praznik našega zajika.
Znanstveni skup nije održan.

22. lipnja – 27. srpnja, Labin
U organizaciji Katedre Labin u šest mjesta Labinštine održana smotra folklora Labinski konti.

1. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
Tradicionalni Mediteranski kiparski simpozij završen je kolokvijem o problemima suvremenoga kiparstva (12 sudionika). Zbog pomanjkanja sredstava, na simpoziju je sudjelovalo samo troje kipara: Ana Bešlić iz Beograda (naziv rada: Plod) te dvoje kipara iz Zagreba – Šime Vulas (Jedra) i Kosta Angeli-Radovani, čija se skulptura Dunje nalazi u parku zagrebačke Vile Zagorje.

6. rujna, Buzet
Osim tradicionalnoga znanstvenog skupa na kojemu je nastupilo dvanaest izlagača (tema: Privredna, kulturna i povijesna pitanja Buzeštine), šesti Buzetski dani obuhvatili su književnu matineju i koncert Omladinskoga orkestra Međunarodnoga centra Muzičke omladine Grožnjan. Radovi su tiskani u 1. Buzetskom zborniku.

19. – 20. rujna, Barban
Priređena je manifestacija Lipa je naša Barbanština u okviru koje su održani tradicionalni susreti učenika osnovnih škola Pule, Labina, Divšića i Barbana, tematski razgovor o problemima školstva na Barbanštini (10 sudionika), kolokvij o Barbanštini (9 sudionika) i završna kulturno-umjetnička priredba.

25. – 27. rujna, Pazin
Održan je šesti Pazinski memorijal, s ukupno 19 sudionika koji su govorili na temu Doprinos Istre pobjedi nad fašizmom. U okviru Pazinskoga memorijala otkriveno je poprsje narodnoga heroja Save Vukelića te održana prigodna kulturno-umjetnička priredba.

25. – 26. listopada, Motovun i Roč
Održan je drugi Ročki glagoljaški bijenale. Obuhvatio je dva znanstvena skupa: znanstvenu raspravu o proučavanju jugoslavenskih srednjovjekovnih književnosti (u Motovunu) i znanstveni skup o glagoljici (Roč). Na prvome su sudjelovala 23 znanstvenika, a na drugome šest. Voditelj obaju skupova bio je dr. sc. Josip Bratulić. U okviru Ročkoga glagoljaškog bijenala u Roču je, na Velim vratima, otkrivena spomen-ploča Žaknu Jurju, vjesniku prve hrvatske tiskane knjige.

16. – 21. prosinca, Zagreb, Pula, Rabac i Labin
Proslava 700. obljetnice Istarskoga razvoda i obilježavanje 400. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika, koju su zajednički organizirali Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Čakavski sabor, u suradnji sa svim istarskim općinama.
Nesumnjivo najsloženiji i najelitniji programski sadržaj u 1975. godini obuhvatio je dva znanstvena skupa održana u Zagrebu, Puli i Rapcu. Na njima je sudjelovalo 26 uglednih znanstvenika iz Hrvatske, Jugoslavije i inozemstva, među kojima i Hans-Georg Gadamer, jedan od najvećih europskih filozofa 20. stoljeća.
Čakavski je sabor sudionicima poklonio medalje Istarskoga razvoda i Matije Vlačića Ilirika, rad akademskoga kipara Želimira Janeša.

18. prosinca, Pula
U organizaciji Katedre Pula održana je izložba svih izdanja Čakavskoga sabora.

19. prosinca, Labin
Predstavljena je grafička mapa Josipa Diminića, otisnuta u izdanju Čakavskoga sabora.
Napomena:
Tijekom 1975. godine, na dvanaest znanstvenih skupova, rasprava i kolokvija održanih u organizaciji Čakavskoga sabora, sudjelovalo je, približno, 165 sudionika.

1976.

20. travnja, Roč
Potpisan je sporazum o udruživanju Pododbora za obnovu Huma i Katedre Ročki glagoljaški bijenale u jedinstvenu instituciju – Katedru Čakavskoga sabora Roč. Tom je prilikom za predsjednika Katedre Roč izabran Josip Cerovac.

9. svibnja, Pula
Održana je godišnja Skupština Čakavskoga sabora na kojoj je, uz usvajanje godišnjega programa, donesena odluka o organizacijskom preustroju koji je reguliran novim Statutom. Prema njegovim odredbama, katedre su sa Čakavskim saborom (središnjicom) sklapale samoupravne sporazume o pristupanju, a sam je Čakavski sabor nastavio funkcionirati kao savez katedri koje samostalno ostvaruju vlastite programe, ali udružuju određene koordinacijske poslove.
Budući da je ovaj preustroj bio povezan i s promjenom u načinu financiranja, ostvarenje programa odvijalo se uz dosta teškoća, kašnjenja ili odgađanja.

23. svibnja, Barban
Priređeni su rugi susreti mladih plesača, pjevača i svirača narodnoga melosa Istre Kanat, svirka i ples naših najmlajih. Okupili su se učenici iz šest osnovnih škola (Roč, Nedešćina, Medulin, Lovreč, Pula, Barban) i tri kulturno-umjetnička društva (ukupno 70 sudionika).
Uz susrete organizirano je savjetovanje za nastavnike glazbenoga odgoja i voditelje plesnih i glazbenih skupina u osnovnim školama, koje su moderirali profesori Slavko Zlatić i Doroteja Mislej. Na savjetovanju je sudjelovalo 30 nastavnika.

28. – 31. svibnja, Hvar
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Split održani su Dani Hvarskoga kazališta u okviru kojih je održan znanstveni skup s temom Drama i kazalište 17. stoljeća (17 sudionika), a izvedene su četiri kazališne predstave.

2. – 14. lipnja, Labin
Održana je tradicionalna izložba likovnih radova učenika osnovnih škola čakavskoga područja – Slika moga zavičaja.

3. – 5. lipnja, Poreč
Održan je četvrti susret dječjih, omladinskih i zborova odraslih Naš kanat je lip. Sudjelovalo je deset dječjih, tri ženska, jedan muški i pet mješovitih zborova. Ukupno je nastupilo 19 zborova s više od 900 pjevača. Organizatori su bili Narodno sveučilište Poreč i Katedra Čakavskoga sabora Poreč.

11. lipnja – 1. kolovoza, Labinština
Općinsku smotru narodne muzike i plesa Labinski konti, na kojoj je nastupilo 85 izvođača, pratilo je oko 5.000 gledatelja. Smotra je održana u Trgetu, Snašićima, Šumberu i Raši, a završni je nastup priređen u Dubrovi.

13. lipnja, Hum
Dan Huma, središnja manifestacija Katedre Čakavskoga sabora Roč, obilježen je prigodnim svečanostima.

1. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
Održan je Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica kipara – Ante Jakić-Sony iz Zagreba (naziv rada: Praotac), Petar Hadži Boškov iz Skopja (Slojevi) i Nino Cassani iz Italije (Kotač vremena).
U okviru simpozija priređen je kolokvij o budućnosti manifestacije i urbanističkom uređenju Parka skulptura Dubrova.

4. rujna, Buzet i Hum
Priređeni su već tradicionalni Buzetski dani u okviru kojih je održan znanstveni skup na kojemu je deset sudionika govorilo o različitim temama iz povijesti i kulture Buzeštine. Istoga dana u Humu je održano savjetovanje o revitalizaciji najmanjega grada na svijetu na kojemu su, pored ostalih, sudjelovali i Željko Marinac, Zvane Črnja, Slavko Zlatić, Božo Jakovljević, Etore Poropat, Bruno Cotić… Na savjetovanju je dogovoreno da se projektira Aleja glagoljaša, postave prigodne skulpture uz Aleju, pri ulazu postavi oznaka u obliku jedne skulpture kao putokaz u najmanji grad na svijetu, kao i to da se uredi izložba glagoljice u Polači (Izvještaj o radu Čakavskog sabora za razdoblje od 8. do 9. skupštine, Pazin, ožujak 1977.).

23. – 24. rujna, Pazin
Dvadeset i dvoje sudionika sedmoga Pazinskog memorijala u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Pazin raspravljalo je na temu Društveni i ekonomski uvjeti za narodni ustanak i razvoj NOP-a u Istri od 1941. do 1943. godine. Tiskane su dvije knjige zbornika Pazinski memorijal s radovima iz 1973. (br. 4 i 5). U okviru Pazinskoga memorijala u pazinskome su Parku velikana otkrivena poprsja narodnoga heroja Jože Šurana i Vjekoslava Ivančića Điđija.

25. i 26. rujna, Žminj
Održan je osmi Sabor čakavskog pjesništva u okviru kojega su priređena natjecanja mladih pjesnika (32) i recitatora (30) iz 27 osnovnih škola. Prvoga dana Sabora organizirano je savjetovanje za nastavnike na temu Njegovanje zavičajnog govora u literarnim družinama osnovnih škola. Sabor je zaključen tradicionalnom priredbom Praznik našega zajika.

22. i 23. listopada, Barban
Godišnja priredba Katedre Barban, Lipa je naša Barbanština, ovoga je puta tematizirala fenomen partizanskoga tiska u južnoj Istri 1944./1945., o čemu su govorili sudionici toga vremena: Ive Siljan, Rade Peleš i Šanto Kranjac.
U selu Plehuti otkrivena je spomen-ploča na kući u kojoj su ilegalno tiskani Hrvatski list i La nostra lotta.

10., 11. i 12. prosinca, Opatija i Mošćenice
Priređeni su Dani Čakavskoga sabora u Liburniji, posvećeni aktualnim problemima Opatije i prošlosti Mošćenica.
U Opatiji je održano dvodnevno savjetovanje na temu Kakva Opatija, na kojemu je nastupilo 19 izlagača.
Na skupu u Mošćenicama nastupilo je sedam izlagača.

11. prosinca, Juršići
Novoosnovana Katedra Čakavskoga sabora Juršići obilježila je 100. obljetnicu osnivanja hrvatske škole u mjestu te priredila kolokvij na temu Roverija u prošlosti i danas na kojemu je izlagalo šest autora.
Na kući u kojoj je nekoć radila prva hrvatska osnovna škola postavljena je spomen-ploča.

1977.

5. veljače, Pula
Predsjedništvo Čakavskoga sabora održalo je savjetovanje s aktivistima. Teme savjetovanja: izrada novoga statuta Čakavskoga sabora, provedba projekta Aleja glagoljaša i pokretanje edicije Književna baština Istre (koja je potom imenovana Istra kroz stoljeća).

19. veljače, Pula
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Pula koja je svojim glavnim programskim sadržajem odredila nakladništvo: koordinirat će i realizirati izdavačku djelatnost Čakavskoga sabora.

5. ožujka, Pula
Održana je godišnja skupština Čakavskoga sabora na kojoj su izabrani novo Predsjedništvo i novi glavni tajnik, Albino Crnobori. Zvane Črnja, koji je dužnost glavnoga tajnika obnašao osam godina, od utemeljenja Čakavskoga sabora, odstupio je na vlastiti zahtjev koji je Izvršnome odboru podnio još 10. kolovoza 1974., obrazlažući svoju odluku „zdravstvenim i drugim razlozima“. U istome pismu Črnja veli kako bi bio „spreman preuzeti odgovornost za razvoj izdavačke djelatnosti Čakavskog sabora, pod uvjetom da se operativa te djelatnosti locira u Opatiju, jer mi putovanja u Pazin oduzimaju suviše vremena“ (pismo Z. Črnje, AČS, 11.3.2.1.).
Odlukom Skupštine, Tajništvo Čakavskoga sabora iz Pazina (gdje je bilo smješteno od 1. ožujka 1973.) preseljeno je u Pulu, „gdje su ostvarene mogućnosti lakše suradnje s najvećim brojem aktivista“ (Kalčić, 1978.: 21). Tek je u devetoj godini aktivnosti, 1977., Čakavski sabor dobio vlastitu „kancelariju“ u kojoj je, sukladno važećim zakonskim propisima, organizirao stručnu službu svoga Tajništva.
Najvažnija odluka Skupštine nedvojbeno je ona o početku ostvarenja dvaju kapitalnih i dugoročnih projekata: edicije Istra kroz stoljeća i Aleje glagoljaša.

21. ožujka, Zagreb
U Društvu književnika Hrvatske održan je okrugli stol o Čakavskome saboru.

21. svibnja, Barban
Priređena je tradicionalna priredba Kanat, svirka i ples naših najmlajih u čijem je okviru održano savjetovanje s nastavnicima glazbenoga odgoja.

25. – 29. svibnja, Hvar
Dane Hvarskoga kazališta organizirala je Katedra Čakavskoga sabora Split. Znanstveni skup bio je posvećen temi Drama i kazalište 18. stoljeća (28 sudionika), a izvedene su četiri kazališne predstave.

1. – 12. lipnja, Labin
Tradicionalna izložba Slika moga zavičaja organizirana je u suradnji sa Zavičajnim muzejom, a pod pokroviteljstvom zagrebačke izdavačke kuće Školska knjiga i dječjega časopisa Modra lasta.

3. – 4. lipnja, Poreč
Održan je peti susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Organizatori su bili Katedra Čakavskoga sabora Poreč i Narodno sveučilište – Centar za kulturu Poreč. Sudjelovalo je 14 zborova s oko 850 izvođača.

5. lipnja, Žminj
Odvija se deveti Sabor čakavskog pjesništva s uobičajenim programom: natjecanjem mladih čakavskih pjesnika, koje Čakavski sabor raspisuje i provodi u suradnji s dječjim časopisom Modra lasta i izdavačkom kućom Školska knjiga iz Zagreba, te natjecanjem mladih recitatora, na kojemu nastupaju učenici cijeloga čakavskog prostora, i završnom priredbom Praznik našega zajika.

5. lipnja, Vinkuran
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Pula održan je kolokvij Vinkuran jučer i danas na kojemu je izlagalo pet sudionika. U radu kolokvija, koji je organiziran u povodu obilježavanja 50. obljetnice osnivanja Komunističke partije u tome pulskom prigradskome radničkom naselju, sudjelovao je i predsjednik Čakavskoga sabora, akademik Andre Mohorovičić.

31. srpnja – 31. kolovoza, Labin/Dubrova
Osmi Mediteranski kiparski simpozij okupio je u Dubrovi nedaleko od Labina četvero kipara: Olgu Jančić iz Beograda (naziv rada: Labinski sklop), Miroslava Šuteja iz Kutine (Kompozicija), Joška Eterovića s Brača (Kvadrat) i Michaela Prenticea iz Francuske (Oblak).
Dubrova postaje sve priznatijim i sadržajnijim parkom skulptura.

10. i 11. rujna, Buzet
Tradicionalni Buzetski dani organizirali su znanstveni skup o Buzeštini na kojemu je sudjelovalo desetak izlagača.
Predstavljen je zbornik radova s prethodnoga skupa.

18. i 19. rujna, Barban
Tradicionalna priredba Lipa je naša Barbanština, u okviru koje je održan kolokvij Barbanština u prošlosti i danas, okupila je devet izlagača. Na susretu Svirka, kanat i ples naših najmlajih sudjelovalo je 140 malih svirača, pjevača i plesača iz jedanaest osnovnih škola čakavskoga područja. Otkrivena je spomen-ploča Ivanu Koliću-Koštri.

18. rujna, Barban
Organizirana je prva Trka na prstenac, rekonstrukcija i ponovno oživljavanje tradicionalnog barbanskoga natjecanja čije je održavanje, prema istraživanjima dr. sc. Danila Klena, prvi put zabilježeno 1696. godine. Smisao ove viteške igre jest natjecateljski: jahači, u punome galopu, prelaze stazu dugačku 150 metara, nastojeći kopljem pogoditi prstenac, koji se sastoji od dva koncentrična kruga, međusobno spojena u četiri polja. Pogodak u svako od polja različite je bodovne vrijednosti. Natjecatelji prolaze stazu tri puta, a onaj koji sakupi najviše bodova postaje slavodobitnikom.
Na poticaj Katedre Čakavskoga sabora Barban ovo je natjecanje obnovljeno te je ubrzo postalo zaštitnim znakom Barbana i jednom od najpoznatijih ljetnih priredbi u Istri. Od 1978. godine održava se svakog trećega vikenda u kolovozu.

22. i 23. rujna, Pazin
Održan je osmi Pazinski memorijal, znanstveni skup o novijoj povijesti Istre, gdje je na temu Ličnosti i temelji izlagalo 19 autora. U Parku velikana otkriveno je poprsje narodnoga heroja Pina Budicina, a predstavljen je i zbornik Pazinski memorijal (br. 6 i 7) s radovima iz 1974. godine.

23. listopada, Roč i Hum
U Roču je održan 3. Glagoljaški bijenale. Na skupu su sudjelovala četiri znanstvenika. Voditelj skupa bio je dr. sc. Josip Bratulić.
Otkriveno je prvo spomen-obilježje u Aleji glagoljaša: Stup Čakavskog sabora, koji je kipar Želimir Janeš oblikovao kao stilizirano glagoljsko slovo S.
U Humu je prigodnim programom svečano obilježen Dan Huma. Prvi je put održan Izbor župana Huma na leto dan – svojevrsna pučka predstava, odnosno ceremonija obnovljena prema uputama povjesničara dr. sc. Danila Klena. U izboru sudjeluje dvanaest muškaraca iz Huma i humskoga kòmuna (suci, stareji, žudihi), koji biraju novoga župana pomoću raboša – drvene palice u koju kosirom urezuju crtice, tj. glasove za svoga kandidata.

9. – 11. prosinca, Opatija i Volosko
Održani su tradicionalni Liburnijski dani u okviru kojih i znanstveni skup na temu Prirodna podloga Istre, a pod visokim pokroviteljstvom JAZU (danas HAZU). Na skupu je sudjelovalo 14 iznimno pozvanih stručnjaka: geologa, geofizičara, pedologa…
U Voloskom je održan razgovor o osebujnoj urbano-arhitektonskoj fizionomiji ovoga gradića.

16. i 17. prosinca, Pula
Održan je znanstveni skup Revolucionarna gibanja u Puli 1918., organiziran u znaku obilježavanja Titovih i partijskih jubileja. Skup, na kojemu je izlagalo osam autora, održan je pod pokroviteljstvom JAZU (danas HAZU), Skupštine općine Pula i Brodogradilišta Uljanik.

1978.

10. – 14. svibnja, Hvar
Održani su Dani Hvarskoga kazališta čije su programske cjeline tradicionalni znanstveni skup (ovoga puta na temu Drama i teatar 19. stoljeća) i revija kazališnih predstava.

20. svibnja, Pula
Održana je redovna godišnja Skupština Čakavskoga sabora na kojoj je ovjeren godišnji program za 1978. godinu u kojemu, osim skupova i manifestacija duge tradicije, posebno mjesto dobiva kapitalni izdavački projekt Istra kroz stoljeća. Zaključeno je kako će svi programi Sabora, koji će biti ostvareni tijekom 1978., biti posvećeni 35-godišnjici historijskih Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka Hrvatskoj i Novoj Jugoslaviji (Izvještaj za 1978. i prvu polovinu 1979. g.).
Zanimljiva je odluka Skupštine da Čakavski sabor 1978. pripremi i objavi zbornik o svome desetogodišnjemu djelovanju. Zbornik nije objavljen.
Devet godina kasnije, na sjednici Predsjedništva Čakavskoga sabora održanoj u Pazinu 2. ožujka 1987., imenovana je radna skupina koja je dobila zadatak da do 1989. godine – kada će biti obilježena 20. obljetnica djelovanja Čakavskoga sabora – pripremi monografiju o njegovu ukupnom djelovanju. Črnja je tada upozorio da bi buduća monografija trebala biti informativnog karaktera, „pa će trebati, u tu svrhu, koristiti obimnu postojeću dokumentaciju“ (AČS). Monografija nije objavljena.
Slična je odluka donesena i koncem 1990-ih, kad je zaključeno kako bi monografiju o Čakavskome saboru valjalo objaviti uz tridesetu obljetnicu njegova rada. Ni ova odluka nije ostvarena.

10. – 14. svibnja, Hvar
Dani Hvarskoga kazališta, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Split. Znanstveni skup bio je posvećen temi Drama i kazalište 19. stoljeća (priopćenja je podnijelo 40 sudionika), a izvedene su četiri kazališne predstave.

21. svibnja, Barban
Četvrta manifestacija Kanat, svirka i ples naših najmlajih okupila je učenike iz 20 škola čakavskoga područja.
Održano je savjetovanje (treće po redu) za nastavnike i voditelje glazbenoga i tjelesnoga odgoja te folklornih skupina, kojemu je prisustvovalo 50 sudionika.

2. – 3. lipnja, Poreč
Na šestome susretu pjevačkih zborova Naš kanat je lip sudjelovalo je 12 dječjih i omladinskih te 12 amaterskih zborova iz Istre, Rijeke, Hrvatskoga primorja i Zadra (oko 1.000 pjevača). Amaterski su zborovi izveli 17 praizvedbi hrvatskih zborskih skladatelja.

3. i 4. lipnja, Žminj
Deseti Sabor čakavskoga pjesništva, s tradicionalnim trodijelnim programom: natjecanjem mladih čakavskih pjesnika, natjecanjem recitatora i završnom priredbom Praznik našega zajika pratilo je više od tisuću posjetitelja.
Održano je i savjetovanje za nastavnike o dijalektalnome govoru u nižim razredima i primjeni toga govora u višima.
Mali slikari, sudionici Sabora čakavskoga pjesništva, okušali su se i u crtanju kredom u boji.
U izvještaju Katedre Čakavskoga sabora Žminj za 1978. godinu piše kako je jubilarni deseti Sabor protekao iznimno svečano.

18. lipnja, Roč i Hum
Svečano je obilježen Dan Huma: otkrivena dva nova spomen-obilježja u Aleji glagoljaša – Stol Ćirila i Metoda i Sijelo Klimenta Ohridskog; potporu njihovoj izradi dala je i Makedonska akademija na naukite i umetnostite (MANU; Makedonska akademija znanosti i umjetnosti), čiji su visoki predstavnici, akademici Mihajlo Apostolski (predsjednik MANU) i Blaže Koneski, pribivali svečanosti.
U Humu je svečano obilježen Dan Huma prigodnim programom (Izbor župana na leto dan, Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine, pučko veselje i ples po starinski…).

25. lipnja, Premantura
U organizaciji pulske katedre održan je kolokvij Premantura jučer i danas na kojemu je podneseno šest izlaganja.

6. kolovoza – 30. rujna, Labin/Dubrova
U labinskoj Dubrovi održan je deveti Mediteranski kiparski simpozij na kojemu je sudjelovalo troje autora: Raul Goldoni iz Zagreba (U dosluhu), Vlasta Tihec-Zorko iz Slovenije (Obuhvat) te Lorenzo Frechilla Del Rey iz Španjolske (Gradivna).

20. kolovoza, Barban
Održana je iznimno posjećena Trka na prstenac.

1. rujna, Buzet
Deveti Buzetski dani odvijali su se u okviru proslave 35. obljetnice osnivanja Druge istarske brigade, a u sklopu praznika općine Buzet. Na tradicionalnome kolokviju sudionici (šest) su govorili o početku narodnoga ustanka na Buzeštini, Drugoj istarskoj brigadi i još nekim temama iz NOB-a.

21. – 23. rujna, Pazin
Budući da je Pazin bio središtem proslave 35. obljetnice sjedinjenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka s Hrvatskom, Pazinski memorijal održan je kao programski dio obilježavanja toga datuma. Tema znanstvenoga skupa bila je Istra i ostali sjedinjeni krajevi 1943. godine, a u trodnevnom radu podnijeto je 40 izlaganja i priopćenja.
U okviru programa obljetnice otkrivena je spomen-ploča na zgradi u kojoj su 13. rujna 1943. donijete povijesne odluke o sjedinjenju Istre i ostalih krajeva s maticom zemljom Hrvatskom.
Predstavljena je 8. knjiga zbornika Pazinski memorijal s radovima iz 1975. godine.
Predstavljena je knjiga Ljube Drndića Oružje i sloboda Istre, koju su izdali Glas Istre i Školska knjiga iz Zagreba.
U Etnografskome muzeju otvorena je izložba (23. rujna) s temom Glasi crljene zemlje i krasa – glasi domovine.
U okviru proslave u Parku velikana otkriveno je spomen-poprsje Vladimiru Nazoru.

21. rujna, Barban
Održana je četvrta priredba Kanat, svirka i ples naših najmlajih, susret učenika iz dvadeset osnovnih škola čakavskoga područja. U okviru susreta priređeno je treće savjetovanje nastavnika glazbenoga i tjelesnoga odgoja te voditelja folklornih skupina.

24. studenoga, Marčana
U organizaciji pulske katedre i Mjesne zajednice Marčana otkrivena je spomen-ploča na rodnoj kući istarskoga graditelja narodnih glazbala Matka Blažine.

15. prosinca, Pula
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Pula održan je kolokvij Iz kulturne baštine Pule na kojemu je izlagalo 14 sudionika.

1979.

21. travnja, Opatija
U organizaciji opatijske Katedre Čakavskoga sabora održan je znanstveni skup Borba za očuvanje narodne vlastitosti na kojemu je podneseno sedam priopćenja.

20. svibnja, Barban
Peti Kanat, svirka i ples naših najmlajih, uz sudjelovanje stotinjak učenika osnovnih škola iz Istre, Rijeke i s kvarnerskih otoka. U okviru susreta održano je i tradicionalno savjetovanje nastavnika glazbenoga odgoja i voditelja folklornih skupina.

8. – 9. lipnja, Poreč
Na sedmome susretu pjevačkih zborova Naš kanat je lip sudjelovalo je dvanaest dječjih i omladinskih te dvanaest amaterskih zborova iz Istre, Rijeke, Hrvatskoga primorja i Zadra (približno 1.000 pjevača). Amaterski su zborovi izveli 17 praizvedbi hrvatskih zborskih skladatelja.

24. lipnja, Hum
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održani su tradicionalni Dani Huma. Otkriven je Vidikovac Grgura Ninskog, peto spomen-obilježje u Aleji glagoljaša. Istoga dana održan je Izbor župana na leto dan te Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine.

1. srpnja, Pula
U organizaciji pulske katedre u Vinkuranu je održan kolokvij Premantura, Vinkuran i Pomer jučer i danas na kojemu je priopćenja podnijelo šest sudionika. U okviru programa čakavske je stihove govorila glumica Marija Crnobori.

6. srpnja, Volosko
Poticajem Katedre Čakavskoga sabora Opatija, u suradnji s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu, otkriveno je spomen-obilježje Andriji Mohorovičiću, seizmologu i meteorologu, znanstveniku svjetskoga glasa.

6. kolovoza – 30. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 10. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica kipara: Zdenko Kolacio (Skulptura i prostor) i Zlatko Zlatić (Kornjača) iz Zagreba te Ante Marinović iz Beograda (Sisato more).

20. kolovoza, Barban
Održana je treća Trka na prstenac. Sve veća popularnost i nesumnjiv uspjeh ovoga natjecanja prirodno je vodio njegovoj samostalnosti te se Katedra Barban više ne javlja u ulozi organizatora.

3. i 6. rujna, Buzet
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet održani su 10. Buzetski dani koji se tradicionalno organiziraju na Dan općine Buzet. Na znanstvenome skupu NOB na Buzeštini (3. rujna) podnijeto je sedam priopćenja, jednako koliko i na kolokviju Gospodarske prilike na Buzeštini (6. rujna).

20. – 21. rujna, Pazin
Održan je deseti znanstveni skup Pazinski memorijal, tematiziran širokim naslovom Revolucionarni tokovi u novijoj povijesti Istre. Na skupu su izlaganja i priopćenja predstavila čak 32 sudionika iz Istre, Rijeke, Trsta, Ljubljane, Zagreba i Beograda.
Suorganizatori: Centar za povijesna istraživanja Rovinj – Centro di ricerche storiche Rovigno, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske Zagreb, Vojnoistorijski institut Beograd, Inštitut za zgodovino delavskega gibanja iz Ljubljane, Institut za savremenu istoriju iz Beograda, Centar za historiju radničkog pokreta i NOR-a Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara iz Rijeke, Muzej narodne revolucije Rijeka, Muzej narodne revolucije Pula, Društvo arhivskih radnika Zajednice općine Rijeka, Historijski arhiv Rijeka i Historijski arhiv Pazin. Predstavljena je 9. knjiga zbornika Pazinski memorijal s radovima iz 1976. godine.
Pripremljena je izložba o desetogodišnjem radu Memorijala.

22. rujna, Pazin
Održana je redovna Izborna skupština Čakavskoga sabora, koja je započela svečanim zasjedanjem u povodu obilježavanja desete obljetnice njegova djelovanja.
Izborna skupština dodijelila je mandate članovima novih tijela Čakavskoga sabora: Predsjedništva, Tajništva, Vijeća za znanstvena i umjetnička istraživanja, Komisije za izdavačku djelatnost te Komisije za informacije i financijska pitanja.
Funkciju predsjednika Predsjedništva i u narednom mandatu obnašao je akademik Andre Mohorovičić.
U okviru Skupštine, predstavljeno je prvo kolo antologijsko-enciklopedijskoga projekta Istra kroz stoljeća (v. narednu kronologijsku odrednicu) te knjiga Novi čakavčići, izbor dječjih čakavskih pjesama s natječaja Sabora čakavskog pjesništva iz Žminja i Modre laste iz Zagreba 1974. – 1978. (70 pjesama; priredio Josip Bratulić; izdavač: Katedra Čakavskoga sabora Žminj; 94 str.). Knjiga ima rječnik manje poznatih riječi i zaključni tekst (Umjesto predgovora i pogovora) u kojemu priređivač, pored ostalog, navodi: „Ova poezija vjerojatno neće izaći iz ove knjige, neće jamačno naći mjesta u drugim reprezentativnim knjigama, ni dječje poezije, ni poezije odraslih. Jedan dio ovih malih pjesnika do svojeg malog ostvarenja došao je spontano, jednostavno kao što je jednostavno sve što je veliko i drago. Možda su po prvi put zapisali stihove, iznenađeni tim činom, i možda više neće pisati tako beskorisne i lijepe stvari kao što su pjesmice. (…) Svi ovi poletarci u pjesničkom zanatu iskušavaju govor svoje uže sredine, pronalaze metafore koje su se rodile, rasle i izrasle u njihovoj maloj i zatvorenoj društvenoj sredini; svaka druga metafora iskrivila bi i nagrdila njihove svjetove, lomila i kvarila njihov spontani govor; bit će, prema tome, istina da sumrak dijalekta, kao društveno-povijesne datosti, i nije sasvim blizu, kako su smatrali neki sociolozi jezika.“ (Bratulić, 1979.: 93)

22. rujna – 14. prosinca, Pazin, Rijeka, Beograd, Pula, Zagreb
Priređen je niz predstavljanja I. kola kapitalne edicije Istra kroz stoljeća, u kojemu je objavljeno šest knjiga: Mate Balota, Na crvenoj istarskoj zemlji (pjesme i feljtoni); Drago Gervais, Moja zemlja (pjesme, komedije, proza); Otokar Keršovani, Kulturne i povijesne teme; Mate Križman, Antička svjedočanstva o Istri; Giuseppina Martinuzzi, Socijalizam i domovina i Ante Tentor, Suvišna usta – Beg Mirko (izbor iz djela).
Dobro osmišljena i temeljito organizirana, ova je serija predstavljanja popraćena zavidnom medijskom pozornošću, čime je „…ambiciozni izdavački projekat od stotinjak knjiga za koji su Čakavski sabor i pridruženi izdavači (Otokar Keršovani Opatija, Edit Rijeka, Istarska naklada Pula, naknadno i Centar za povijesna istraživanja Rovinj – Centro di richerce storiche) dobili podršku društveno-političkih organizacija Istre i Zajednice općina Rijeka. Tada je naglašeno da je Istra kroz stoljeća projekt od kapitalne važnosti te da njegovo kulturno i političko značenje daleko prelazi okvire i interese istarsko-riječke regije. Zadaća Istre kroz stoljeća bila je da se u njoj, antologijskim i enciklopedijskim postupkom i kriterijima, prikupi i sa stanovišta današnjih naših pogleda revalorizira cjelokupna duhovna i civilizacijska baština nastala na tlu Istre od antike do danas.“ (Izvještaj o realizaciji antologijsko-enciklopedijskog projekta Istra kroz stoljeća – AČS, 1989.).

23. rujna, Žminj
Održan 11. Sabor čakavskog pjesništva, čime je obilježena deseta obljetnica osnivanja Čakavskoga sabora. Svečanosti obilježavanja nazočili su brojni predstavnici političke, kulturne i znanstvene zajednice, istarske i hrvatske. U prigodnim besjedama, koje su održali Zvane Črnja, inicijator osnivanja Čakavskoga sabora, i akademik Andre Mohorovičić, predsjednik Predsjedništva Čakavskoga sabora, naglašeni su iznimni rezultati što ih je Sabor postigao tijekom prvoga desetljeća razgranate djelatnosti.
U programu 11. Sabora čakavskoga pjesništva sudjelovali su najbolji mladi pjesnici i recitatori čitavoga čakavskog područja, ali i tradicionalni žminjski gosti, mladi kajkavci iz Zlatara.
Program je zaključen kulturno-umjetničkom priredbom Praznik našega zajika.

30. rujna, Roč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održan je tradicionalni znanstveni skup Ročki glagoljaški bijenale, četvrti po redu. U radu skupa izlaganjima je sudjelovalo sedam istaknutih znanstvenika, jezikoslovaca i povjesničara književnosti.

25. studenoga, Hum
U Aleji glagoljaša podignuto je peto spomen-obilježje, Spomenik otporu i slobodi, trodijelna kamena skulptura u čiji su korpus, uz legendarne stihove Mi smo pak Istrani, / Hrvati pravi. / Mi kano lavi / svoje zemlje branimo, uklesana i imena boraca i žrtava fašističkoga terora, palih u ratu za oslobođenje 1943. – 1945.

1980.

10. – 11. siječnja, Pula
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Pula održan je dvodnevni kolokvij s temom Pretpostavke, putovi i rezultati kulturne integracije Istre s maticom zemljom na kojemu je podneseno jedanaest izlaganja.
U okviru skupa predstavljena je knjiga Ive Rudana Narodna čakavska poezija Istre i Hrvatskog primorja, objavljena u izdanju Čakavskoga sabora.

6. – 7. lipnja, Poreč
Održan je osmi susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovao rekordan broj zborova (12 dječjih i omladinskih te čak 19 amaterskih zborova iz Istre, Rijeke, Hrvatskoga primorja i Zadra; više od 1.000 pjevača). Amaterski su zborovi izveli 89 skladbi, od kojih 20 praizvedbi. U okviru Kanta predstavljen je drugi svezak praizvedenih skladbi.

8. lipnja, Barban
Održan je šesti susret Kanat, svirka i ples naših najmlajih na kojemu su sudjelovali učenici iz 19 škola Istre, Rijeke, Krka, Paga i Bribira. Priredba je bila posvećena 35. obljetnici oslobođenja i 100. obljetnici rođenja Ivana Matetića Ronjgova.
U okviru susreta održano je savjetovanje za nastavnike glazbenoga i tjelesnoga odgoja te voditelje folklornih skupina.

22. lipnja, Medulin
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora održana je nova manifestacija Medulinski susreti, čiji je ključni sadržaj bio kolokvij O doprinosu Medulina narodnoj borbi i slobodi Istre. U radu kolokvija sudjelovalo je sedmoro izlagača.

27. srpnja, Hum
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održana je priredba Dan Huma koja uključuje već tradicionalan Izbor župana na leto dan. U okviru Dana Huma u Aleji glagoljaša otkriveno je novo spomen-obilježje Uspon Istarskog razvoda, šesto po redu. U Humu je održana tradicionalna Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine. Smotru su pratili muzikolozi iz 19 europskih država te SAD-a i Kanade. Bio je to najveći skup glazbenih stručnjaka ikad održan u najmanjemu gradu na svijetu.

9. kolovoza, Novi Vinodolski
U organizaciji novoobnovljene Katedre Novljansko kolo, čija je djelatnost mirovala neko vrijeme, održana je smotra lokalnih sopilaša svih uzrasta, koju je pratilo više od 3.000 posjetitelja.

22. kolovoza, Novi Vinodolski
Katedra Novljansko kolo organizira priredbu Novljanska čakavska večer na kojoj nastupaju afirmirani novljanski pjesnici predvođeni Davidom Kabalinom Vinodolskim, ali i mladi čakavci, učenici mjesnih škola.

6. rujna, Buzet
Na dan buzetske općine održani su 11. Buzetski dani u čijem je središtu tradicionalan znanstveni skup posvećen povijesnoj temi (Narodno-oslobodilačka borba na Buzeštini), odnosno kolokvij o oživljavanju Krasa. Na obama skupovima podneseno je ukupno četrnaest izlaganja i predstavljen zbornik s radovima predstavljenima na Buzetskim danima 1979. godine. U okviru skupa proslavljena je 75. godišnjica djelovanja Glazbenoga društva Buzet. Tom je prigodom priređen javni koncert.

23. – 24. rujna, Pazin
Održan je 11. Pazinski memorijal čiji je znanstveni skup naslovljen Oslobođenje Istre, Rijeke i Kvarnerskih otoka 1945. godine. Na skupu je podneseno 27 izlaganja i sjećanja.
U okviru Memorijala u Historijskom arhivu u Pazinu otvorena je prigodna izložba Osvit slobode, ostvarena u suorganizaciji s Muzejom narodne revolucije iz Pule, a predstavljen je 10. svezak zbornika Pazinskoga memorijala – bibliografski broj.
U okviru Pazinskoga memorijala 23. rujna održana je prva (utemeljujuća) sjednica Stručnoga savjeta znanstvenoga skupa Pazinski memorijal na kojoj su izabrani: za predsjednika prof. dr. sc. Andro Mohorovičić, za zamjenika predsjednika prof. dr. sc. Petar Strčić, a za članove Mihail Sobolevski iz Centra za historiju radničkog pokreta i NOR-a Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara Rijeka, Luciano Giuricin iz Centra za povijesna istraživanja Rovinj, dr. sc. Dragutin Pavličević iz Centra za povijesna istraživanja Zagreb, mr. sc. Josip Milićević iz Centra za znanstveni rad JAZU Rijeka, mr. sc. Jakov Jelinčić uime Društva arhivskih radnika Zajednice općine Rijeka – Pazin, Dražen Vlahov uime Historijskog arhiva Pazin, Antun Giron za Historijski arhiv Rijeka, dr. sc. Bosiljka Janjatović za Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske Zagreb, dr. sc. Slavoljub Cvetković za Institut za savremenu istoriju iz Beograda, dr. sc. Tone Ferenc za Inštitut za zgodovino delavskega gibanja iz Ljubljane, Herman Buršić za Muzej narodne revolucije Pula, Boško Končar za Muzej narodne revolucije Rijeka, Mirko Jurkić uime Povijesnoga društva Istre Pula i Fabijan Trgo za Vojnoistorijski institut Beograd.

20. – 21. rujna, Žminj
Održan je 12. Sabor čakavskog pjesništva na kojemu su nastupili mladi čakavski pjesnici i recitatori iz dvadeset osnovnih škola cijeloga čakavskog područja. Sabor je završen tradicionalnom priredbom Di ča slaje zvoni.

30. rujna, Roč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održan je peti znanstveni skup Ročki glagoljaški bijenale. U radu skupa izlaganjima je sudjelovalo sedam istaknutih znanstvenika, jezikoslovaca i povjesničara književnosti.

11. listopada, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo priređen je kolokvij o specifičnom obliku narodnoga pjevanja, takozvanom bugarenju, na kojemu su govorili Slavko Zlatić i Ive Rudan. Uz kolokvij organiziran je nastup mladih sopilaša.

22. – 23. studeni, Opatija
U organizaciji opatijske Katedre Čakavskoga sabora održan je znanstveni skup Opatijski kras na kojemu je podneseno 14 priopćenja. Sudionici su predstavili novije spoznaje o kontinentalnu zaleđu liburnijske obale, njegovu geološkom sustavu, pejzažnim obilježjima, povijesti, etnologiji, glazbi…

5. – 29. prosinca, Zagreb, Pula, Pazin, Buzet, Buje, Poreč
Održan je niz predstavljanja II. kola edicije Istra kroz stoljeća, u kojemu je objavljeno šest knjiga: Evgenij Kumičić, Gospođa Sabina; Mijo Mirković, Matija Vlačić Ilirik (I-II); Frane Petrić, Deset dijaloga o povijesti; Milan Rakovac, Priko Učke i Fulvio Tomizza, Bolji život.

11. prosinca, Pula
Predstavljena su dva izdanja Katedre Čakavskoga sabora Pula, dva zbornika iz edicije Prilozi o zavičaju, koji donose materijale dvaju kolokvija na pulske teme, triju kolokvija održanih u Vinkuranu i jednoga održanog u Premanturi.

20. prosinca, Barban
Katedra Barban uspješno je obnovila priredbu Lipa je naša Barbanština u okviru koje je održan znanstveni skup na temu Barbanština u NOB-u. Na skupu je podneseno jedanaest priopćenja.

1981.

6. veljače, Trst
Razgovor o ediciji Istra kroz stoljeća u tršćanskome uredništvu RAI-3.

9. veljače, Rijeka
U riječkome Klubu samoupravljača predstavljeno je 2. kolo edicije Istra kroz stoljeća te održan razgovor o čitavu projektu i njegovoj važnosti.

11. travnja, Novi Vinodolski
Katedra Novljansko kolo organizirala je svečani koncert kojim je obilježena stota obljetnica rođenja Ivana Matetića Ronjgova. Na koncertu je nastupio Mješoviti zbor Radiotelevizije Zagreb.

26. travnja, Savičenta/Smoljanci
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora održan je kolokvij o Anti Modrušanu – Tonetu Smoljancu, na kojemu je podneseno sedam priopćenja. Na rodnoj kući Tone Smoljanca, u selu Smoljanci, otkrivena je spomen-ploča.

27. travnja, Opatija
Opatijska Katedra Čakavskoga sabora priredila je predstavljanje 4. sveska zbornika Liburnijske teme.

8. svibnja, Ronjgi
Održana je Skupština Čakavskoga sabora na kojoj je donesen srednjoročni plan razvoja za razdoblje od 1981. do 1985. godine.
Srednjoročnim su planom definirani tradicionalni programi Čakavskoga sabora, koji se u sačuvanim dokumentima često nazivaju ustaljenima. Ima ih devet, a odvijaju se kalendarski utvrđenim redom: svibanjski susreti Svirka, kanat i ples naših najmlajih u Barbanu; nekoliko lipanjskih programa: susreti pjevačkih zborova Naš kanat je lip u Poreču, Dan Huma u Humu, Ročki glagoljaški bijenale u Roču, Sabor čakavskoga pjesništva u Žminju; ljetne Čakavske večeri u Novom Vinodolskom; kolovoško-rujanski Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi kraj Labina; rujanski Buzetski dani i, također rujanski, Pazinski memorijal.
Osim ovih ustaljenih programa, za čije se održavanje materijalni i tehnički uvjeti osiguravaju uglavnom uspješno, „drugi sadržaji kulturnih, znanstvenih i izdavačkih aktivnosti katedri ovisni su od materijalnih sredstava kojih najčešće nema u dovoljnoj mjeri za provedbu planiranog programa (…) ili su neznatna u odnosu na nerazmjerne troškove“ (Programi Čakavskog sabora za 1983. godinu, AČS).
Na Skupštini su predstavljena izdanja dviju katedri: četvrti svezak Liburnijskih tema i katalog Mediteranskoga kiparskog simpozija, u kojemu je sažeto deset godina održavanja manifestacije.

31. svibnja, Barban
Održan je sedmi susret Kanat, svirka i ples naših najmlajih na kojemu je sudjelovalo više od 300 učenika osnovnih škola iz Istre, Rijeke, Hrvatskoga primorja, s otoka Krka i iz Ogulina. Manifestacija je bila posvećena 40. obljetnici ustanka.
U okviru susreta održano je savjetovanje za nastavnike glazbenoga i tjelesnoga odgoja te voditelje folklornih skupina.

4. – 6. lipnja, Poreč
Održan je deveti susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo 29 zborova: jedanaest dječjih i omladinskih te 18 amaterskih. Zbog povećanoga programskog opsega, deveti Kanat trajao je tri dana i okupio 1.200 sudionika.

6. – 7. lipnja, Žminj
Održan je tradicionalni Sabor čakavskog pjesništva, trinaesti po redu.
Na natječaj za mlade čakavske pjesnike, koji se od početaka organizira u suradnji s dječjim časopisom Modra lasta, prijavilo se 210 autora iz 34 škole (47 odabranih u Žminju je kazivalo svoje stihove), dok je na natjecanju recitatora nastupilo sedamnaest učenika.
U okviru Sabora upriličen je susret učenika s dječjim pjesnicima. Otkrivanjem spomen-ploče s reljefom Ivana Matetića Ronjgova, koja je, u školi Vladimir Gortan, postavljena u znak sjećanja na Matetićevo službovanje u Žminju, obilježena je i stota obljetnica skladateljeva rođenja. Na svečanosti obilježavanja Matetićeve skladbe izveli su dječji zbor škole Vladimir Gortan i mješoviti pjevački zbor Jeka Primorja iz Rijeke.

28. lipnja, Hum i Roč
Održan je tradicionalni Dan Huma u okviru kojeg je otkriveno sedmo spomen-obilježje Aleje glagoljaša, Odmorište Žakna Jurja, a svečano su otvorena i nova gradska Vrata Huma, impresivne brončane dveri urešene kalendarijem u obliku dvanaest tematski obilježenih medaljona, rad akademika Želimira Janeša. Održan je Izbor župana na leto dan te Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine.
Istoga dana u dvorani Narodnoga doma u Roču održan je Ročki glagoljaški bijenale na kojemu je sudjelovalo petoro znanstvenika. Na dvjema prigodnim izložbama predstavljeni su crteži Želimira Janeša, prema kojima su realizirana Vrata Huma, i neka obilježja u Aleji glagoljaša, te nakit Vere Rajzer s motivima glagoljaških inicijala i minijatura.

2. kolovoza, Novi Vinodolski
Održana je Čakavska pjesnička večer na kojoj su sudjelovali mjesni pjesnici svih naraštaja te članovi gradske folklorne grupe i klape.

2. rujna, Buzet
Održani su 12. Buzetski dani.

20. rujna, Medulin
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora i Mjesne zajednice Medulin održan je kolokvij posvećen životu i djelu istarskoga rodoljuba i pisca don Luke Kirca.

24. – 25. rujna, Pazin
U povodu obilježavanja 40. obljetnice ustanka i socijalističke revolucije te 38. obljetnice sjedinjenja Istre, Rijeke, Zadra i dijela otoka s Hrvatskom u novoj Jugoslaviji, održan je 12. Pazinski memorijal na temu Revolucionarna kretanja u Istri kao preduvjet ustaničke 1941. Na znanstvenome skupu priopćenja je predstavilo 27 sudionika iz Istre, Rijeke, Trsta, Zagreba i Beograda.
U okviru Memorijala predstavljena je knjiga istarskoga prvoborca Ante Drndića Ni već kunfini.

1982.

26. veljače, Marčana
U organizaciji pulske katedre održana je književna večer posvećena Ivi Siljanu i njegovu romanu Crvena jutra.
5. travnja, Pula
Predstavljeno je III. kolo edicije Istra kroz stoljeća, u kojemu je objavljeno šest knjiga: Mate Balota, Puna je Pula; Herman Buršić, Istarska partizanska štampa (I-II); Zvane Črnja, Izabrane pjesme; Vladimir Nazor, Krvavi dani i Josip Voltić, Bečka pisma / Ričoslovnik.

22. svibnja, Pula
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora održana je Večer kulture gradišćanskih Hrvata na kojoj je nastupilo petoro pjesnika i folklorno-glazbeni ansambl Kolo-slavuj iz Gradišća.

23. svibnja, Barban
U organizaciji Katedre Barban održan je 8. susret Kanat, svirka i ples naših najmlajih na kojemu je sudjelovalo više od 300 učenika osnovnih škola iz Istre, Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara.
U okviru Susreta održano je iznimno uspjelo savjetovanje pedesetak nastavnika, voditelja folklornih grupa, na kojemu su prikazani načini pripreme i izvođenja nekih izvornih narodnih plesova te izrada određenih dijelova glazbala i narodnih nošnji.

3. lipnja, Zagreb
U Društvu književnika Hrvatske u Zagrebu predstavljeno je 3. kolo edicije Istra kroz stoljeća.

3. – 6. lipnja, Poreč
Održan je deseti jubilarni susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo gotovo 1.500 pjevača okupljenih u čak 31 zboru.
Zanimljivo je usporediti podatke o snažnome razvoju i potvrdi vrijednosti ove manifestacije: 1973., na prvome susretu, sudjelovalo je osam zborova; na petome susretu već ih je bilo dvanaest; na osmome i devetome gotovo trideset, a na jubilarnome čak 31.
U programskoj knjižici objavljenoj uz deseti susret, jedan od pokretača ove priredbe Slavko Zlatić zaključuje kako je ona „…od samog početka privukla interes svih pjevačkih zborova naše regije. Oni se ne takmiče, ne odmjeravaju snage, već svi zajedno žele doprinijeti afirmaciji osnovne ideje pokretača Kanta: da se pokaže, iskaže i dokaže kako je i koliko istarsko-primorska narodna muzika, pretočena u umjetničko djelo, obogatila naš – i ne samo naš – suvremeni muzički izričaj“ (Izvještaj za 12. skupštinu Čakavskog sabora, AČS).
U okviru programa desetoga Kanta predstavljena je treća zbirka pjesama Naš kanat je lip u kojoj su objavljene originalne autorske skladbe koje su na dotadašnjim susretima doživjele praizvedbu.

5. – 6. lipnja, Žminj
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Žminj održan je 14. Sabor čakavskoga pjesništva.
Na natječaj za najbolju čakavsku pjesmu 34 škole prijavile su 170 autora, odnosno njihovih 240 radova, od kojih je izdvojeno 60 najboljih.
U natjecanju recitatora sudjelovalo je 12 učenika.
Na godišnjoj priredbi Praznik našega zajika, koja se tradicionalno održava na „kultnome“ mjestu Zat kaštela, nastupili su mnogobrojni mladi pjevači i plesači kao i stalni gosti Sabora čakavskog pjesništva, mladi kajkavci iz Zlatara.

8. lipnja, Rovinj
Predstavljeno je treće kolo edicije Istra kroz stoljeća.

17. – 26. lipnja, Zagreb, Pazin, Tinjan, Poreč, Trst
Čakavski sabor sudjeluje u nizu skupova i manifestacija kojima se obilježava 100. obljetnica smrti biskupa Jurja Dobrile, istarskoga preporoditelja.

27. lipnja, Sutivanac
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora održan je kolokvij Sutivanac jučer, danas i sutra u čijem je radu sudjelovalo osam sudionika.

2. srpnja, Novi Vinodolski
U organizaciji novljanske Katedre Čakavskoga sabora priređena je tradicionalna čakavska večer s velikim brojem sudionika, pjesnika, plesača i pjevača.

4. srpnja, Roč i Hum
U organizaciji ročke Katedre Čakavskoga sabora održan je tradicionalni Dan Huma u okviru kojeg je održan izbor župana i Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine.
Istoga dana u Aleji glagoljaša otkriveno je osmo spomen-obilježje, Zid hrvatskih protestanata i heretika.

8. kolovoza – 5. rujna, Labin/Dubrova
Nakon dvogodišnje stanke, u Dubrovi je otvoren Mediteranski kiparski simpozij, jedanaesti po redu. U radu simpozija sudjelovalo je troje kipara: Dušan Džamonja iz Zagreba (naziv rada: 92/M), Mira Jurešić iz Beograda (Forma) i Zoran Bogdanović iz Sarajeva (Bez naziva). Godinu ranije, 1981., Katedra Labinska republika objavila je publikaciju Mediteranski kiparski simpozij u kamenu 1969. – 1979. u kojoj je sumirano deset dotadašnjih kiparskih simpozija. Svaki od 34 sudionika – 25 iz Jugoslavije i devet iz inozemstva – u parku u Dubrovi ostavio je po jedan rad u kamenu.

2. – 3. rujna, Buzet
U organizaciji buzetske Katedre Čakavskoga sabora održani su 13. Buzetski dani o 40. obljetnici osnutka Prve istarske partizanske čete.
Na kolokvijima održanima 2. i 3. rujna podneseno je ukupno 18 priopćenja.

23. – 24. rujna, Pazin
Održan je 13. Pazinski memorijal, čijih je 27 sudionika govorilo o različitim aspektima teme Istaknute ličnosti novije povijesti Istre. Skup je prvi put priređen u novosagrađenom Spomen-domu sjedinjenja i slobode.
U okviru programa predstavljen je zbornik 11. Pazinskog memorijala, koji se odnosi na radove sa znanstvenog skupa iz 1977. godine.
Novi Stručni savjet osnovan je 24. rujna. Za novoga predsjednika izabran je prof. dr. sc. Petar Strčić, a za njegova zamjenika dr. sc. Bosiljka Janjatović iz Zagreba.

22. listopada, Pula
U povodu 130. obljetnice rođenja istarskoga tribuna i političara dr. Matka Laginje održan je simpozij o njegovu doprinosu kulturnom sjedinjenju Istre s maticom zemljom. Na simpoziju je podneseno osam priopćenja.

1983.

24. svibnja, Barban
U organizaciji Katedre Barban održan je 9. susret najmlađih pjevača i svirača čakavskoga područja, Kanat, svirka i ples naših najmlajih. U okviru susreta održano i uobičajeno savjetovanje za nastavnike glazbe i voditelje školskih folklornih grupa na kojemu je, pored ostalih, Dušan Prašelj iznimno odrješito govorio o suvremenoj komercijalizaciji folklora.

3. – 4. lipnja, Žminj
Petnaesti Sabor čakavskog pjesništva sa svim uobičajenim sadržajima: natjecanjem mladih pjesnika i recitatora čakavskoga govornog područja, izložbom mladih likovnjaka i priredbom naslovljenom Praznik našega zajika.
Nakon gotovo desetljetne stanke, u sklopu 15. Sabora održan je okrugli stol upravo o jubileju manifestacije. U raspravi su sudjelovala čak 23 sudionika, vrlo angažirano raspravljajući o načinu, oblicima i mogućnostima daljnjega razvoja ne samo najstarije katedre, žminjske, njezine tradicionalne manifestacije, Sabora čakavskog pjesništva, već i o perspektivama razvoja Čakavskoga sabora u cjelini.

30. svibnja – 1. lipnja, Poreč
Na 11. susretu zborova Naš kanat je lip sudjelovalo je 30 zborova, dječjih, muških i mješovitih. Izvedene skladbe već znanih autora.

1. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labin održan je 12. Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi. U radu simpozija sudjelovalo je četvoro kipara: Marija Ujević (Tron Ivana Kožarića) i Zlatko Čular (Učka) iz Zagreba, Tomislav Kauzlarić iz Beograda (Odavde do vječnosti i natrag) i Josef Wyss iz Švicarske (Putanja života).

kolovoz, Novi Vinodolski
Katedra Novljansko kolo priredila je tradicionalnu Čakavsku večer u čijem su programu sudjelovali lokalni pjesnici svih uzrasta te narodni svirači i pjevači nekoliko kulturno-umjetničkih društava.

2. rujan, Buzet
Održana je tradicionalna manifestacija Buzetski dani, četrnaesta po redu, u okviru koje je na prigodnom kolokviju izneseno 13 priopćenja, većinom o arhitekturi buzetske starogradske jezgre. U sklopu skupa u Zavičajnome muzeju, Odjel za povijest umjetnosti Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu pripremio je izložbu: Dokumentacija o istraživanju i prijedlozi za zaštitu starog grada. Istoga dana održana je prva sjednica Odbora za revitalizaciju gradskih jezgri Buzeštine. Od te je godine Narodno sveučilište Augustina Vivode suorganizator skupa. Predstavljen je zbornik radova priopćenih na 13. Buzetskim danima.

21. – 23. rujan, Pazin
Održan je četrnaesti znanstveni skup Pazinski memorijal na temu: 40 godina sjedinjenja i 1.000 godina Pazina, pod pokroviteljstvom JAZU-a iz Zagreba.
Program katedre uklopljen je u program obilježavanja 1.000. obljetnice prvoga spomena Pazina u povijesnim izvorima te u programe obilježavanja 40. obljetnice sjedinjenja Istre, Rijeke, Zadra, Slovenskoga primorja i dijela jadranskih otoka s Hrvatskom i Slovenijom u novoj Jugoslaviji.
U prostorijama i organizaciji Etnografskoga muzeja iz Pazina i Arheološkoga muzeja Istre iz Pule, u dijelu prostora Etnografskoga muzeja Istre otvoren je 22. rujna stalni postav arheoloških izložaka vezanih za Pazinštinu od prapovijesti do srednjega vijeka. Predstavljen je zbornik Pazinski memorijal, broj 12, s radovima priopćenima na Memorijalu 1978. godine.

16. listopada 1983., Roč, Hum
U Roču je održan 6. Ročki glagoljaški bijenale posvećen Misalu po zakonu rimskoga dvora (1483.) – prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi. U Aleji glagoljaša otkriveno je deveto spomen-obilježje: Klanac hrvatskog Lucidara.
Svečano je prigodnim programom obilježen Dan Huma (izvješće o ostvarenim programima, ceremonijal otvaranja gradskih vrata, izbor župana, ples po starinski).
U Humu je predstavljena knjiga Aleja glagoljaša Roč – Hum Josipa Bratulića.

studeni, Pula
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora održan je znanstveni skup Kazališna problematika Istre – činjenice, pretpostavke, mogućnosti. U radu skupa sudjelovalo je 14 izlagača.

prosinac, Pula
Predstavljeno je IV. kolo enciklopedijsko-antologijske edicije Istra kroz stoljeća, s novih šest naslova: Herman Buršić, Istarska partizanska štampa (III); Evgenij Kumičić, Začuđeni svatovi; Matko Laginja, Književna djela i rasprave; Frane Petrić, Deset dijaloga o retorici; Ive Rudan, Hrvatske narodne pjesme Istre i Kvarnerskih otoka i Eligio Zanini, Razgovori s galebom Filipom.

1984.

svibanj, Barban
U organizaciji Katedre Barban održan je 10. susret najmlađih pjevača i svirača čakavskoga područja Kanat, svirka i ples naših najmlajih. U sklopu susreta održano je uobičajeno savjetovanje za nastavnike glazbe i voditelje školskih folklornih skupina.

lipanj, Žminj
Šesnaesti Sabor čakavskog pjesništva sa svim uobičajenim sadržajima: natjecanjem mladih pjesnika i recitatora čakavskoga govornog područja, izložbom mladih likovnjaka i priredbom Praznik našega zajika.

31. svibnja – 2. lipnja, Poreč
Na prvoj večeri 12. susreta zborova Naš kanat je lip nastupilo je 15 dječjih i omladinskih zborova s 380 pjevača. Na drugoj koncertnoj večeri nastupilo je šest mješovitih i jedan muški zbor, oko 200 pjevača. Na zadnjoj koncertnoj večeri nastuialo je sedam mješovitih zborova i jedan muški vokalni sastav. Ukupno 310 pjevača. Cjelokupni Kanat te je godine na Susretu zborova okupio zadivljujući broj od 930 pjevača! Dječji su zborovi na kazališnom stubištu izvodili skladbe: Draga nan je zemlja i Krasna zemljo, Istro mila, a mješoviti zborovi zajedno su izvodili skladbe: Krasna zemljo, Istro mila; Bandiera rossa i Pjesmu Slobodi.

1. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labin održan je 13. Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi. U radu simpozija sudjelovala su četvorica kipara: Ratko Petrić iz Zagreba (Dvije), Tomislav Kauzlarić iz Beograda (Dimnjak), Negovan Nemec iz Nove Gorice (Kamenu u čast) i Guerino Ruba iz Kanade (Torzo).

kolovoz, Novi Vinodolski
Katedra Novljansko kolo priredila je tradicionalnu Čakavska večer u čijem su programu sudjelovali lokalni pjesnici svih uzrasta te narodni svirači i pjevači organizirani u više kulturno-umjetničkih društava.

3. rujna, Buzet
Održana je tradicionalna manifestacija Buzetski dani, petnaesta po redu, u okviru koje je na prigodnom kolokviju podneseno deset referata. U sklopu skupa otvorena je izložba likovnih radova amatera Buzeštine.

20. – 21. rujna, Pazin
U okviru tradicionalnih rujanskih svečanosti Katedra Čakavskoga sabora Pazin organizirala je 15. Pazinski memorijal čiji su sudionici raspravljali o temi: Društveno-ekonomski odnosi u Istri, Rijeci, Kvarnerskim otocima i Slovenskom primorju u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Na skupu je podnijeto 18 izlaganja.
Predstavljen je zbornik Pazinskoga memorijala, broj 13, u kojemu su objavljeni radovi sa znanstvenog skupa održanom 1979. godine. U povodu 50. obljetnice smrti Matka Brajše Rašana održana je svečana priredba na kojoj je nastupio mješoviti pjevački zbor RKUD-a Roženice, a u Parku velikana otkriveno je spomen-poprsje Matku Brajši Rašanu.

25. studenoga, Roč, Hum
U Aleji glagoljaša otkriveno je deseto spomen-obilježje, Glagoljski lapidarij koji je osmislio akademik Branko Fučić. Time je u potpunosti ostvaren projekt Aleje glagoljaša Roč – Hum.
U Humu je svečano obilježen Dan Huma prigodnim programom (ceremonija otvaranja gradskih vrata, izbor župana, izložba o glagoljici Tragom glagoljskih natpisa (B. Fučić), pučko veselje i ples po starinski).

studeni, Pula
Predstavljeno je V. kolo edicije Istra kroz stoljeća, koje sadrži knjige: Mate Balota, Stara pazinska gimnazija; Kornelije Budinić, Arhitektonska istraživanja; Viktor Car-Emin, Presječeni puti; Vladimir Nazor, Istarske teme (I-II) i Tone Peruško, U svome vremenu.

1985.

svibanj, Barban
U organizaciji Katedre Barban održan je 11. susret najmlađih pjevača i svirača čakavskoga područja Kanat, svirka i ples naših najmlajih. U okviru susreta održano i uobičajeno savjetovanje za nastavnike glazbe i voditelje školskih folklornih grupa.

lipanj, Žminj
Sedamnaesti Sabor čakavskog pjesništva sa svim uobičajenim sadržajima: natjecanjem mladih pjesnika i recitatora čakavskoga govornog područja, izložbom mladih likovnjaka i priredbom naslovljenom Praznik našega zajika.

6. – 8. lipnja, Poreč
Trinaesti susret zborova Naš kanat je lip započeo je s dječjim i omladinskim zborovima te nastavljen s mješovitim zborovima. Na prvoj večeri sudjelovalo je sedam dječjih i omladinskih zborova. Sljedeće večeri predstavilo se devet mješovitih zborova i jedan muški, a treće večeri nastupilo je deset mješovitih zborova, sveukupno 1.022 pjevača. Na 13. Kantu obilježena je 50. obljetnica umjetničkoga rada i 75. obljetnica života Slavka Zlatića te predstavljene publikacije Izabrani zborovi a cappella i Slavko Zlatić: kronika života i rada. Objavljena je 4. zbirka Naš kanat je lip s deset novih skladbi.

1. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labin održan je 14. Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi. U radu simpozija sudjelovala su trojica kipara: Ljubomir Denković iz Novog Sada (Trijada), Jozef Jankovič iz Slovačke (Prodor) i labinski kipar Mate Čvrljak, autor skulpture Odmaranje koja se nalazi u prostoru hotela „Marina“ u Rapcu.

kolovoz, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održana je tradicionalna Čakavska večer u čijem su programu sudjelovali mjesni pjesnici svih uzrasta te narodni svirači i pjevači iz nekoliko kulturno-umjetničkih društava.

2. rujna, Buzet
Održana je tradicionalna manifestacija 16. Buzetski dani u okviru koje je na prigodnom kolokviju podneseno dvanaest izlaganja.

20. rujna, Pazin
U okviru tradicionalnih rujanskih svečanosti, Katedra Čakavskoga sabora Pazin priredila je 16. Pazinski memorijal na kojemu je 18 sudionika raspravljalo na temu: 40. godina jugoslavenske historiografije o Istri.
Predstavljen je zbornik Pazinskoga memorijala, broj 14, s radovima sa znanstvenoga skupa iz 1980. godine. Zbornik su predstavili glavni i odgovorni urednici Neven Šperanda i Petar Strčić.

20. listopada, Roč, Hum
U organizaciji tamošnje Katedre Čakavskoga sabora u Roču je održan 7. Ročki glagoljaški bijenale (sa šest izlaganja). Obilježavanju Dana Huma i tradicionalnim programima koji se toga dana priređuju prema novinskim je izvješćima nazočilo oko tisuću ljudi.
U Humu je prigodnim programom svečano obilježen Dan Huma (kratko izvješće o ostvarenim akcijama, ceremonija otvaranja gradskih vrata, izbor župana, pučko veselje i ples po starinski).

1986.

27. siječnja, Pula
U prostorijama Istarske osnovne banke u Puli predstavljeno je VI. kolo edicije Istra kroz stoljeća, koje uobičajeno sadrži šest knjiga: Etos i etnos zavičaja Miroslava Bertoše, Prezimena i naselja u Istri (I-II) Josipa Bratulića i Petra Šimunovića (priređivači), Opredjeljenje Lucifera Martinija te Ekonomsku historiju Jugoslavije (I-II) Mije Mirkovića. O kolu i o značaju cjelokupne edicije govorio je glavni urednik Zvane Črnja.

31. svibnja, Roč, Hum
U Roču je održano savjetovanje za nastavnike hrvatskoga jezika pod naslovom Počeci pismenosti. U okviru programa savjetovanja sudionici su razgledali Aleju glagoljaša i Hum.
U Humu je svečano obilježen Dan Huma prigodnim programom (kratko izvješće o ostvarenim akcijama, ceremonija otvaranja gradskih vrata, 10. izbor župana, smotra folklora, pučko veselje i ples po starinski).

svibanj, Barban
U organizaciji Katedre Barban održan 12. susret najmlađih pjevača i svirača čakavskoga područja Kanat, svirka i ples naših najmlajih. U okviru susreta održano uobičajeno savjetovanje za nastavnike glazbe i voditelje školskih folklornih skupina.

lipanj, Žminj
Osamnaesti Sabor čakavskog pjesništva sa svim uobičajenim sadržajima: natjecanjem mladih pjesnika i recitatora čakavskoga govornog područja, izložbom mladih likovnjaka i priredbom naslovljenom Praznik našega zajika.

5. – 7. lipnja, Poreč
Pokrovitelj 14. susreta zborova Naš kanat je lip bila je Skupština općine Poreč, a organizatori Narodno sveučilište – Centar za kulturu Poreč i Katedra Čakavskoga sabora Poreč. Stručni programski odbor činili su: Slavko Zlatić, Josip Kaplan, Dorotea Mislej i Zvonimir Ivančir.
Na prvoj večeri dječjih zborova, uz već poznate skladbe, izvedene su i dvije praizvedbe za dječje zborove: Diraka Josipa Kaplana i Korneta koju je skladala Đeni Dekleva-Radaković. Nastupalo je 13 zborova. U sljedeće dvije večeri nastupalo je 19 mješovitih zborova. U okviru Kanta svečano je obilježena 50. obljetnica umjetničkoga rada Josipa Kaplana. Tom prigodom predstavljena je publikacija Josipa Kaplana Izabrani zborovi.

lipanj, Hum
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč Izborom župana na leto dan i smotrom izvorne narodne glazbe i plesa Buzeštine tradicionalno je obilježen Dan Huma.

kolovoz, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održana je tradicionalna Čakavska večer u čijem su programu sudjelovali lokalni pjesnici svih uzrasta te narodni svirači i pjevači organizirani u više kulturno-umjetničkih društava.

2. rujna, Buzet
Održana je tradicionalna manifestacija Buzetski dani, 17. po redu, u okviru koje je na prigodnom kolokviju podnijeto dvanest izlaganja.

19. rujna, Pazin
Katedra Čakavskoga sabora Pazin organizirala 17. Pazinski memorijal na temu: Rezultati najnovijih istraživanja o radničkom i socijalističkom pokretu u Istri, Rijeci, na Kvarnerskim otocima i u Slovenskom primorju od druge polovice 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. Na skupu je podnijeto 12 izlaganja.

20. listopada, Pula
U Naučnoj biblioteci predstavljeno je VII. kolo Istre kroz stoljeća, šest novih svezaka: Zakopano zlato (hrvatske usmene pripovijetke, predaje i legende iz Istre) Maje Bošković-Stulli, Prezimena i naselja u Istri (III) Josipa Bratulića i Petra Šimunovića (priređivači), Šćavunska vesla Danila Klena, Obzori istarskog narodnjaštva (I-II) Josipa Percana i Crvena ruža Pier Antonija Quarantotti-Gambinija. O knjigama su govorili Miroslav Bertoša, Josip Milićević i Vera Glavinić. U popratnome dijelu programa nastupili su pjesnici Miroslav Sinčić, Daniel Načinović, Rudolf Ujčić i Zdenka Višković te gitarist Marinko Opalić. Predstavljanjem sedmoga kola započeo je u Puli Mjesec knjige.

11. prosinca, Pula
Održana je 14. skupština Čakavskoga sabora na kojoj je, uz raspravu o izvješću za prethodno razdoblje, izabrano novo Predsjedništvo, Tajništvo, Vijeće za znanstvena i umjetnička istraživanja te nov izdavački savjet edicije Istra kroz stoljeća.
Ema Derossi-Bjelajac izabrana je za predsjednicu Predsjedništva Čakavskoga sabora.

1987.

svibanj, Barban
U organizaciji Katedre Barban održan je 13. susret najmlađih pjevača i svirača čakavskoga područja Kanat, svirka i ples naših najmlajih. U okviru susreta održano je uobičajeno savjetovanje za nastavnike glazbe i voditelje školskih folklornih grupa.

svibanj, Svetvinčenat
U organizaciji Istarske književne kolonije Grozd organiziran je znanstveni skup na temu Polemika na jugoslavenskom književnom poprištu. U radu skupa sudjelovalo je desetak pisaca s gotovo cijeloga jugoslavenskog prostora.

lipanj, Žminj
Devetnaesti Sabor čakavskog pjesništva sa svim uobičajenim sadržajima: natjecanjem mladih pjesnika i recitatora čakavskoga govornog područja, izložbom mladih likovnjaka i priredbom naslovljenom Praznik našega zajika.
Objavljena je četvrta knjiga Čakavčića, izbor dječjih čakavskih pjesama s natječaja Sabora čakavskog pjesništva i Modre laste. Knjigu je priredio dr. sc. Josip Bratulić.

lipanj, Poreč
Na 15. susretu zborova Naš kanat je lip obilježena je 60. obljetnica života skladatelja i dirigenta Nella Milottija i 30. godišnjica smrti pjesnika Drage Gervaisa. Na Kantu su sudjelovala 24 dječja, omladinska i mješovita zbora, koji su praizveli jedanaest skladbi Nella Milottija i Đeni Dekleva-Radaković. Predstavljena je publikacija Sunce ima dva barkuna: glazbena slikovnica za dječje pjevačke zborove Nella Milottija.

1. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U organizaciji Katedre Labin održan je 15. Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi. U radu simpozija sudjelovala su trojica kipara: Ljubomir de Karina iz Brseča (Veliki prodor I), Milun Vidić iz Beograda (Bez naziva) i Gualtiero Mocenni iz Italije (L’arco di trionfo improbabile).

kolovoz, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održana je tradicionalna Čakavska večer u čijem su programu sudjelovali lokalni pjesnici svih uzrasta te narodni svirači i pjevači članovi nekoliko kulturno-umjetničkih društava.

23. rujna, Pazin
Osamnaesti znanstveni skup Pazinski memorijal održan je u maloj koncertnoj dvorani Spomen-doma sjedinjenja i slobode na temu: Uloga KPJ, KPS i KPI u borbi za klasno i nacionalno oslobođenje Istre, Hrvatskog i Slovenskog primorja, Gorskog kotara i drugih sjedinjenih krajeva. Na skupu je podnijeto 19 izlaganja.

2. – 3. rujna, Buzet
U suradnji s Društvom arhivskih radnika Zajednice općine Rijeka – Pazin održani su 18. Buzetski dani s temom Izvori za povijest Buzeštine. Podneseno je 18 priopćenja. Drugoga dana izlagači i gosti obišli su kulturno-povijesne spomenike Buzeštine – Brgudac, Rašpor, Roč i Hum.

31. listopada, Veli Lošinj
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Cres-Lošinj. Osnivačka skupština održana je u hotelu „Punta“ u Velom Lošinju. Za prvu predsjednicu katedre izabrana je Margita Nikolić.

15. studenoga, Roč, Hum
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održan je 8. Ročki glagoljaški bijenale. Na skupu je sudjelovalo šest istaknutih znanstvenika slavista. U Humu je svečano obilježen Dan Huma prigodnim programom (kratko izvješće o ostvarenome, ceremonija otvaranja gradskih vrata, izbor župana, pučko veselje i ples po starinski).

1988.

6. siječnja, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održan je svečani Sabor Vinodolski, kojim je obilježena 700. obljetnica donošenja Vinodolskoga zakonika. Katedra je bila uključena u sve programe i priredbe kojima je ova visoka obljetnica u Novom Vinodolskom obilježavana tijekom cijele 1988. godine.

12. siječnja, Opatija
U Lovranu je predstavljen zbornik Liburnijske teme 6 u kojemu su objavljeni tekstovi izlaganja na kolokvijima što ih je Katedra Opatija priredila u prethodnom razdoblju.

16. svibnja, Buzet
U buzetskoj gradskoj vijećnici predstavljen je 13. svezak Buzetskoga zbornika u kojemu su tiskana priopćenja s 18. znanstvenog skupa Buzetski dani.

22. svibnja, Barban
Održan je četrnaesti susret Kanat, svirka i ples naših najmlajih na kojemu je sudjelovalo tristotinjak učenika osnovnih škola regije. Susretu je prethodilo savjetovanje za voditelje folklornih skupina u osnovnim školama, čija je tema bila Autentičnost ličkog folklora u pjesmi, svirci i plesu. Savjetovanje su vodili prosvjetni savjetnici iz Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu Zajednice općina Rijeka.

4. – 5. lipnja, Žminj
Održan je dvadeseti, jubilarni Sabor čakavskog pjesništva.
Sabor je započeo svečanom sjednicom kojoj je nazočio veliki broj društvenih, javnih i kulturnih radnika iz cijele Hrvatske. U programu su nastupile glumice Marija Crnobori i Edita Karađole te pjesnici Rudolf Ujčić i Nada Peteh.
Znanstvenim priopćenjima sudjelovali su dr. sc. Milorad Stojević, koji je govorio općenito o čakavskoj poeziji, prof. Mirko Todorić, koji je govorio o zavičaju kao poticaju razvoja čakavske poezije i prof. Boris Biletić, govoreći o razvoju dijalektalne poezije i njezinu utjecaju na standardni književni jezik.
Natjecanje mladih pjesnika i recitatora čitavoga čakavskog područja održano je 5. lipnja, a mladi su likovnjaci zavičaj prikazali likovnim izrazom.
Sabor je zaključen tradicionalnom priredbom Praznik našeg zajika.

2. – 4 . lipnja, Poreč
Održan je 16. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu su nastupila 33 zbora s 1.780 pjevača. Gošće Kanta bile su članice ženskoga vokalnog sastava uz instrumentalnu pratnju Kluba August Šenoa Demokratskoga saveza Južnih Slavena iz Pečuha/Mađarska. Prvi put je na Kantu praizvedena jedna skladba poznatog hrvatskoga skladatelja Borisa Papandopula. Praizvedene su i četiri skladbe Nella Milottija te predstavljena zbirka skladbi Dušana Prašelja Baklje na Učki.

9. – 11. lipnja, Grožnjan
U organizaciji Istarske književne kolonije Grozd, pulske Katedre Čakavskoga sabora, održan je znanstveni skup na temu Pismo i slika. Na skupu je sudjelovalo tridesetak pisaca i publicista iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Italije, Španjolske…
Sudionici skupa u Humu su održali pjesnički program pod nazivom Histria poetica, priključivši se obilježavanju Dana Huma.

11. lipnja, Hum
U Humu je obilježen Dan Huma prigodnim programom (svečanost otvaranja gradskih vrata, kratko izvješće o ostvarenim programima, Izbor župana na leto dan, pučko veselje po starinski).

2. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 1. Susret sopaca otoka Krka.

4. kolovoza – 12. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 16. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovali kipari Želimir Janeš iz Zagreba (Glagoljica) i Galliano Zanko iz Pule (Lanterna).

2. rujna, Buzet
Održani su tradicionalni Buzetski dani, devetnaesti po redu. U radu znanstvenoga skupa, koji je u povodu otkrivanja freske na vanjskome pročelju bio posvećen crkvi Svetoga Duha, sudjelovalo je 16 izlagača.

16. rujna, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo održana je tradicionalna Čakavska večer u čijem su programu sudjelovali lokalni pjesnici svih uzrasta te narodni svirači i pjevači nekoliko kulturno-umjetničkih društava.

23. rujna, Pazin
Održan je tradicionalni Pazinski memorijal, devetnaesti po redu. Znanstveni je skup obradio temu Revolucionarna gibanja 1918. godine i antifašistička borba u Istri, Rijeci, Kvarnerskim otocima i Slovenskom primorju između dva svjetska rata. Izlagalo je dvadeset sudionika.
U okviru skupa predstavljeni su zbornici radova sa 16. i 17. Pazinskoga memorijala.

9. prosinca, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo otkrivena je spomen-ploča osnivaču Novljanske narodne čitaonice Josipu Mažuraniću i kulturnome radniku Stjepanu Mažuraniću, koji je objavio zbirku Hrvatske narodne pjesme, što se pjevaju u novljanskom kolu.

10. prosinca, Pazin
U suradnji s nekoliko znanstvenih i kulturnih institucija, Katedra Pazin sudjelovala je u obilježavanju 100. obljetnice smrti svećenika Jakova Volčića. Održan je znanstveni skup na temu Jakov Volčić i njegovo djelo (1815. – 1888.) te postavljena spomen-ploča na kući u kojoj je Volčić živio i radio.

18. prosinca, Prodol
U organizaciji Katedre Pula održan je kolokvij o zavičajnosti u čijem su radu, uz znanstvene, društvene i kulturne radnike, sudjelovali i mještani Prodola. Kolokvij je ocijenjen iznimno uspješnim.

prosinac, Pula
Istarska književna kolonija Grozd, koja djeluje i kao Katedra Čakavskoga sabora Pula, prvi se put pojavljuje kao nakladnik popularnoga godišnjaka Jurina i Franina za 1989. godinu.

1989.

21. svibnja, Barban
Održan je petnaesti susret Kanat, svirka i ples naših najmlajih na kojemu je sudjelovalo tristotinjak učenika osnovnih škola regije. U okviru Susreta održano je uobičajeno znanstveno savjetovanje za voditelje folklornih grupa osnovnih škola.

1. lipnja, Buzet
U gradskoj vijećnici predstavljen je 14. svezak Buzetskoga zbornika u kojemu je objavljeno 30 priloga čiji su autori obradili suvremenu Buzeštinu, NOB toga područja, srednjovjekovnu povijest, kulturno-povijesne spomenike i neke događaje iz novije povijesti.

2. lipnja, Pula
Predstavljeno je VIII. kolo edicije Istra kroz stoljeća s novih šest knjiga: Carlo De Franceschi, Uspomene; Josip Percan, Obzori istarskog narodnjaštva (III); skupina autora, Slavoluk Sergijevaca i Dragovan Šepić, Sudbinske dileme rađanja Jugoslavije (I-III).
Osmo kolo predstavili su: Zvane Črnja, Petar Strčić, Andrija Mutnjaković i Miroslav Bertoša.

1. – 3. lipnja, Poreč
Održan je 17. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip, zabilježen po najvećemu broju zborova i pjevača amatera kojih su dotad nastupili u Poreču (njih gotovo 1.800!). Izvan „tematike“ Kanta na susretu su nastupili zborovi iz Italije, Mađarske i Slovenije. U okviru Kanta održan je okrugli stol naslovljen Stanje u porečkoj kulturi i daljnja perspektiva.

3. – 4. lipnja, Žminj
Održana je najstarija priredba Čakavskoga sabora – tradicionalni Sabor čakavskog pjesništva, 21. po redu. U programu Sabora sudjelovali su učenici iz 28 škola Istre, Rijeke i Dalmacije. Održana su natjecanja mladih pjesnika, recitatora i likovnjaka. Gosti Sabora ponovno su bili predstavnici Dana kajkavske reči iz Zlatara, koji su sudjelovali u završnoj priredbi Praznik našega zajika.

25. lipnja, Roč i Hum
Održan je 9. Ročki glagoljaški bijenale na kojemu je nastupilo petoro istaknutih medijevalista, izučavatelja ćirilometodske tradicije.
U okviru programa otvorena je izložba akademika Želimira Janeša pod nazivom U meni Istrija, tematski povezana s istarskim motivima, a predstavljena je i knjiga skupine autora Svečanost glagoljice.
Istoga dana u Humu su održani tradicionalni programi priredbe Dan Huma: izbor župana te smotra izvorne narodne glazbe i plesa Buzeštine.

1. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 2. Susret sopaca otoka Krka.

srpanj – kolovoz, Unije
Katedra Cres-Lošinj potaknula je postavljanje etnografske izložbe kućanskih i gospodarskih predmeta, pod nazivom Sjećanje na prošlost, te sudjelovala u organizaciji Dana iseljenika otoka Suska.

8. srpnja, Motovun
Održana je osnivačka Skupština nove Katedre Čakavskoga sabora ICAM – Internacionalni centar antropologije Motovun, čija bi djelatnost trebala biti „istraživanje, interpretacija, razvoj tradicijskih dobara i sadržaja, te prirodne okoline, a s tim u vezi i edukacija, konzalting i izdavačka djelatnost“ (Izvještaj za 15. skupštinu Čakavskoga sabora, 1991.; AČS).
Po završetku Skupštine, nova je katedra održala prvu tribinu pod naslovom Antropologija i arhitektura.

14. – 16. srpnja, Brijuni, Pazin, Hum
Održano je nekoliko predstavljanja bibliofilskoga izdanja Istarskoga razvoda u izdanju Istarske književne kolonije Grozd iz Pule.

8. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 17. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovali kipari Peruško Bogdanić (Keopsov san) i Petar Barišić (Drvo ptica), obojica iz Zagreba. Sarajevska je televizija o simpoziju snimila dokumentarni film.

2. rujna, Buzet
Održani su dvadeseti, jubilarni Buzetski dani. U radu znanstvenoga skupa sudjelovalo 17 izlagača. U uvodnome izlaganju organizator skupa i prireditelj svih njegovih zbornika, mr. sc. Božo Jakovljević, prikazao je dvadesetogodišnji učinak Buzetskih dana i njihov izniman zavičajni značaj: zahvaljujući ovome programu Čakavskoga sabora, Buzeština je dotad bila istraživana i predstavljena u 197 vrijednih izlaganja, koja su sustavno objavljivana u zbornicima, postajući trajnim kulturnim i znanstvenim dobrom.

8. rujna, Pazin
Pazinskoj katedri dodjeljen je Srebrni grb Općine Pazin za „zasluge i doprinos na izučavanju novije povijesti Istre, na publiciranju rezultata povijesnih istraživanja i integriranju historijskih spoznaja u hrvatsku i jugoslavensku historiografiju“.

22. i 23. rujna, Pazin
Održan je jubilarni 20. Pazinski memorijal u okviru kojeg je obilježena 20. obljetnica rada Čakavskoga sabora.
Na svečanoj sjednici, održanoj 22. rujna, predsjednica Predsjedništva Ema Derossi-Bjelajac istaknula je kako je Čakavski sabor „osnovan u čast slavnih rujanskih dana sjedinjenja Istre s maticom domovinom Hrvatskom u novoj Jugoslaviji 1943. godine“, a njegova se „razgranata aktivnost odvija bez profesionalnog aparata, u okviru fleksibilne organizacije, otvorene za inicijative i oslonjene na ljubitelje knjiga, štovaoce baštine, na široki krug znanstvenih i kulturnih radnika, znanstvenih i stručnih ustanova, na podršku stručnih udruženja, radnih organizacija, društveno-političkih organizacija i zajednica, te na nesebično zalaganje kulturnih i društvenih radnika koji u katedrama i drugim oblicima djelovanja nose najveći teret u praktičnoj realizaciji njegovih programa“ (Derossi, 1989.: 4). Predsjednica je, pored ostaloga, naglasila kako se može zaključiti „da je Čakavski sabor, i pored svih neprilika ovoga kriznog razdoblja koje ga nisu mogle mimoići jer je integralni dio našeg društva, uspio održati svoj razvojni, visoko kulturni, znanstveni i stručni trend, da je sveukupnom aktivnošću u ova dva desetljeća dao izvanredan doprinos profiliranju jednog novog kulturnog identiteta Istre, valorizacijom njenog kulturnog nasljeđa, obnovom njenih autentičnih kulturnih vrijednosti i njihovom afirmacijom u našoj nacionalnoj kulturi“ (Derossi, ibid.).
Na svečanoj sjednici Čakavskome saboru uručeno je visoko društveno priznanje – Povelja Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske. Uručena su i priznanja brojnim suradnicima, aktivistima i članovima Čakavskoga sabora.
Sudionici 20. Pazinskog memorijala u dvodnevnoj su raspravi govorili o temi Klasni i nacionalni odnosi u Istri od druge polovice 19. stoljeća do pada Austrougarske monarhije i demografska kretanja. Na skupu je podnijeto 16 izlaganja.
U okviru Memorijala otvorena je izložba akademskoga kipara Želimira Janeša posvećena jubileju Čakavskoga sabora.

28. – 30. rujna, Motovun
U organizaciji Istarske književne kolonije Grozd, koja je djelovala i kao Katedra Čakavskoga sabora Pula, održan je književno-znanstveni skup naslovljen Kultura kao represija. Izlaganja sa skupa objavljena su u časopisu Istra.
Nakon dvodnevnoga skupa, desetak sudionika u Raklju je održalo pjesnički susret, priključivši se tradicionalnoj priredbi Susreti na dragom kamenu.

15. studenoga, Pula
U Općinskoj knjižnici i čitaonici predstavljena je knjiga Nevija Šetića Napoleon u Istri, objavljena u izdanju Istarske književne kolonije Grozd.
Koncem studenoga, u „rekordnoj“ nakladi od 12.000 primjeraka, objavljeno je još jedno izdanje Grozda, popularni pučki godišnjak Jurina i Franina za 1990. godinu.

1990.

1. ožujka, Mali Lošinj
Predstavljena je knjiga Lošinjski zapisi autora inž. Julijana Sokolića. Izdavač je Katedra Cres-Lošinj. Ista je knjiga predstavljena u Puli 12. listopada. Tom je prigodom predstavljen i rad Katedre Cres-Lošinj.

9. ožujka, Pula
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Pula i Povijesnoga društva Istre održan je stručni skup o Valturi. U radu kolokvija, koji se odvijao pod vodstvom Mirka Jurkića, sudjelovalo je devet autora.
Predstavljen je i zbornik Prilozi o zavičaju 6, u kojemu su objavljeni radovi s kolokvija o Peroju. Zbornik je sufinancirala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.

19., 26. i 27. ožujka, Zagreb, Pula i Grožnjan
Predstavljena su odabrana djela Fulvija Tomizze, tiskana u hrvatskome prijevodu u pet svezaka, u izdanju Istarske književne kolonije Grozd.

29. ožujka, Pula
Predstavljena je knjiga Miroslava Bertoše Zlikovci i prognanici objavljena u izdanju Istarske književne kolonije Grozd.

5. – 12. svibnja, Šolta
Katedra ICAM organizirala je međunarodnu radionicu o promicanju tradicijskih vrijednosti u graditeljstvu i mogućnostima njihova korištenja u alternativnim djelatnostima. U rad je bila uključena i skupina studenata te profesora s Politehnike u Manchesteru. Rezultat jednotjednoga rada bila je izgradnja kamene kućice u tehnici suhozida.

18. svibnja, Volosko
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Opatija održan je znanstveni skup Život i djelo Rikarda Katalinića Jeretova na kojemu je sudjelovalo deset uglednih kroatista.

20. svibnja, Barban
Na 16. susretu Kanat, svirka i ples naših najmlajih sudjelovali su učenici iz sedamnaest osnovnih škola i kulturno-umjetničkih društava Zajednice općina Rijeka.
Pod stručnim vodstvom dvoje pedagoških savjetnika održano je već uvriježeno savjetovanje nastavnika koji u školama vode folklorne skupine.

31. svibnja – 2. lipnja, Poreč
U organizaciji Katedre Poreč održan je 18. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip, posvećen jubilejima trojice zavičajnih skladatelja: 110. obljetnici rođenja Ivana Matetića Ronjgova te 80. obljetnici života Slavka Zlatića i Josipa Kaplana.
Na susretu je sudjelovalo 1.500 pjevača i 26 zborova.

2. – 3. lipnja, Žminj
Prva i najstarija katedra Čakavskoga sabora uspješno je priredila tradicionalni program Sabor čakavskog pjesništva, koji je bio posvećen 70. obljetnici života i 50. obljetnici književnoga rada „najzaslužnijeg člana Čakavskog sabora i njegova osnivača, Zvana Črnje“ (Izvještaj za 15. godišnju skupštinu, 1991.). Program je bio dopunjen prigodnim stručnim skupom posvećenim Črnjinu djelu.

3. lipnja, Hum
Izborom župana na leto dan i smotrom izvorne glazbe i plesa Buzeštine obilježen je Dan Huma.

15. – 21. lipnja, Rakalj
Katedra ICAM organizirala je seminar o tradicijskom lončarstvu. Sudjelovali su studenti i profesori Pedagoškoga fakulteta u Rijeci.

18. lipnja, Pula
Predstavljeno je IX. kolo edicije Istra kroz stoljeća, koje sadrži šest knjiga: Eros Sequi, Susreti s Istrom; Mirjana Strčić, Istarska pjesmarica (I-II); Petar Strčić, Na velikoj prekretnici i Fulvio Tomizza, Zlo dolazi sa sjevera (I-II).

7. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 3. Susret sopaca otoka Krka.

lipanj, Kanfanar
Stručnjaci Katedre ICAM dovršili su rekonstrukciju škriljastoga krova crkvice Svete Agate. Radove je financirao Restauratorski zavod Hrvatske.

5. kolovoza – 16. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 18. Mediteranski kiparski simpozij u čijem je radu sudjelovalo četvoro autora: Jasna Bogdanović iz Zagreba (Čekanje), Gail Morris iz Velike Britanije (Torzo) i Um Tai Jung iz Seula/Južna Koreja (Slojevita).

kolovoz, Pula
Izdavačka kuća Libar od grozda postaje izvršnim izdavačem edicije Istra kroz stoljeća, o čemu postoji bilješka (AČS). Do kolovoza 1990. Čakavski sabor je, pod Črnjim uredništvom, objavio devet kola Istre kroz stoljeća (ukupno 54 knjige). Valja napomenuti kako je Črnja, do toga trenutka, priredio i cjelovito uredio i deseto kolo, koje je tiskano tek nakon njegove smrti. Črnja je, dakle, priredio i uredio prvih deset kola Istre kroz stoljeća – ukupno 60 knjiga ove edicije.

1. rujna, Buzet
Održani su 21. Buzetski dani. Na znanstvenome skupu izlaganja je podnijelo devet sudionika.
Istoga dana na pročelju crkve Svetoga Antuna u Vrhu otkriven je obnovljeni glagoljski natpis iz 1463. godine. Tom je prigodom o glagoljici na Buzeštini govorio dr. sc. Branko Fučić.

1. rujna, Hum
Na poticaj Ministarstva za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske, gradonačelnici nekih većih hrvatskih gradova – Zagreba, Varaždina, Osijeka, Karlovca, Dubrovnika, Splita, Rijeke i Pule – te domaćina Buzeta i Huma, potpisali su Povelju o sanaciji Huma – najmanjeg grada na svijetu. Nažalost, zbog izbijanja Domovinskoga rata i jasne promjene prioriteta, odredbe iz Povelje o sanaciji Huma narednih godina nisu ostvarene.

21. rujna, Pazin
Pazinski memorijal, 21. po redu, raspravljao je o temi NOP Istre od 1941. do 1945. godine i prve godine poslijeratne izgradnje (do 1949. godine). Na skupu je podnijeto 16 izlaganja.
U okviru programa Memorijala predstavljen je zbornik Pazinski memorijal, broj 21, s radovima znanstvenoga skupa iz 1984. godine. Zbornik su predstavili glavni i odgovorni urednici: Radovan Vlaketić i Petar Strčić.

11. – 13. listopada, Pazin
Pazinska Katedra Čakavskoga sabora bila je suorganizatorom znanstvenoga skupa i prigodnih svečanosti u povodu 100. obljetnice rođenja mons. Bože Milanovića.

3. studenoga, Beli
Osnovano je Zavičajno društvo Tramuntana u Belom koje postaje pridruženi (kolektivni) član Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj. Za prvoga predsjednika izabran je Nikola Velčić.

17. – 19. studenoga, Mošćenička Draga i Brseč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Opatija održan je znanstveni skup posvećen Eugenu Kumičiću i njegovu zavičaju, na kojemu je sudjelovalo tridesetak istaknutih znanstvenika, poznavatelja Kumičićeva djela. Skup je organiziran uz 140. obljetnicu autorova rođenja.

15. prosinca, Buzet
Poticajem i organizacijom buzetske katedre, u Vodicama je otkriveno spomen-obilježje jezikoslovcu Josipu Ribariću.

20. – 21. prosinca, Pula
U organizaciji Istarske književne kolonije Grozd održan je treći književno-znanstveni skup, što se pozabavio temom koja kao da je već bila izvan vremena i prostora, naslovljenom Balkanski mislilac. Na skupu je sudjelovalo dvadesetak istaknutih književnika, filozofa, sociologa, kulturnih i javnih radnika iz bivše Jugoslavije, okupljenih, danas bismo rekli – gotovo nekoliko časaka prije neizbježnoga raspada te države.

1991.

19. siječnja, Pula
Održana je Izborna skupština Čakavskoga sabora koji, u tome trenutku, okuplja i usklađuje programe četrnaest aktivnih katedri: Barban, Buzet, Cres-Lošinj, ICAM, Grozd, Labin, Novi Vinodolski, Opatija, Pazin, Poreč, Pula, Roč, Ronjgi i Žminj. U radu Skupštine sudjeluju predstavnici svih katedri. Valja napomenuti kako se Skupština odvija u trenutcima intenzivnih previranja u političkome i javnome životu Republike Hrvatske u kojoj Domovinski rat samo što nije započeo.
U sažetome, racionalnom i iznimno temeljitom uvodnom izlaganju, koje – čitamo li ga danas – djeluje gotovo „proročki“, predsjednica Predsjedništva Čakavskoga sabora Ema Derossi-Bjelajac naglašava tri bitne programske odrednice „koje su izdržale provjeru prakse te na tome treba dalje graditi i osuvremenjivati programske sadržaje i način djelovanja Čakavskog sabora“ (Čakavski sabor, 1991., AČS).
Prva je odrednica upravo „znanstveno utemeljenje sveukupne djelatnosti na valorizaciji kulturne i povijesne baštine Istre, njenih otoka i Kvarnerskog primorja, te obnova njihovih kulturnih vrijednosti kao integralnog dijela kulturnog i povijesnog nasljeđa Hrvatske“.
Drugu programsku i operativnu okomicu Čakavskoga sabora Derossi je formulirala ovako: „Suživot i bogatstvo demokratskog i humanističkog prožimanja hrvatskog, slovenskog i talijanskog autohtonog kulturnog stvaralaštva, kao i njihova otvorenost prema evropskim civilizacijskim strujanjima, smatramo našom značajnom komparativnom prednošću. Težeći evropskim standardima u shvaćanju i prakticiranju interkulturalizma, Čakavski sabor pridonosi razvoju i obogaćivanju kulture međunacionalnih odnosa na ovim prostorima“ (Derossi, ibid.).
O trećoj programskoj odrednici, za koju predsjednica Derossi tvrdi kako proizlazi iz prvih dviju (naime: iz zavičajnosti i višekulturalnosti/interkulturalnosti), govori se kao o pojavi koju „možemo označiti pojmom kulturnog regionalizma u njegovom suvremenom značenju“. Pritom se precizira kako se Sabor ustrajno, od samih svojih početaka, rukovodi „suvremenim demokratskim stremljenjima koja se protive unifikatorskim obrascima koji potiskuju povijesno uvjetovane kulturne posebnosti, ali i svakoj samodovoljnosti koja degenerira u provincijalizam“ (Derossi, ibid.).
Nakon raspravljanja izvještaja o ostvarenju programa u prethodnom razdoblju (1988. – 1990.) i smjernica za naredne četiri godine, Skupština je izabrala novo Predsjedništvo i Tajništvo. Za predsjednika Predsjedništva Čakavskoga sabora izabran je dr. sc. Petar Strčić.
Neposredno po izboru, u obraćanju delegatima Strčić je naglasio kako „živimo u, blago rečeno, čudnom vremenu kada se olako izriču riječi i poteže oružje, pa čak i – balvani“, podsjećajući kako je „cilj Čakavskog sabora isključivo plemenita sadržaja, želja mu je samo da pozitivno uzgiba duše, da valorizira i prezentira djelo naših predaka, svih onih koji su nam ostavili dragocjenu baštinu kako bismo je neokrnjenu ostavili sljedećim naraštajima i, štoviše, predali je tim budućim našim nasljednicima obogaćenu i vidljivim, kulturnim biljegom našeg postojanja“ (Strčić, Obraćanje, 1991, AČS).
Skupština je završena prihvaćanjem prijedloga o proglašenju Zvane Črnje prvim počasnim predsjednikom Čakavskoga sabora. U Arhivi Čakavskoga sabora sačuvan je autograf brzojava kojim je Strčić, novoizabrani predsjednik, Črnju izvijestio o ovome aklamativno prihvaćenu prijedlogu i čestitao mu.

26. veljače, Zagreb
Preminuo je književnik, utemeljitelj Čakavskoga sabora, Zvane Črnja.

22. ožujka, Ronjgi
U Ronjgima je predstavljen zbornik znanstvenoga savjetovanja Čitaonički pokret u jugoslavenskim zemljama u 19. stoljeću, održanog u povodu stote obljetnice osnutka Hrvatske čitaonice u Malom Lošinju (1987. godine). Tim su povodom Kulturno-prosvjetno društvo Ivan Matetić Ronjgov i njegov voditelj maestro Dušan Prašelj priredili Večer pul Matetićevega ognjišća. O zborniku su govorili urednici Julijano Sokolić i Mario Glogović, predsjednica katedre Margita Nikolić, a brojnoj publici obratio se i predsjednik Čakavskoga sabora Petar Strčić.

18. travnja, Zagreb
U Muzeju za umjetnost i obrt predstavljeno je X. kolo Istre kroz stoljeća. Sa šest novih knjiga, petorice autora, dosegnut je broj od 60 dotad objavljenih svezaka ovoga, za Istru i šire, epohalnoga knjižnog niza. Zastupljeni su naslovi i autori: Viktor Car Emin: Mali Učkarić, zbirka pripovijedaka, o kojoj je govorio Josip Bratulić; Ante Dukić, Iz dnevnika jednog magarca (roman), koji je predstavio priređivač Marijan Grakalić (recenzirali su ga Boris Biletić i Aldo Kliman); Herman Dalmatin: Rasprava o bitima (I-II), a o autoru i djelu govorili su priređivači Žarko Dadić, Antun Slavko Kalenić, Franjo Šanjek i Franjo Zenko; Pier Antonio Quarantotti-Gambini: Na valu krstarice (prijevod Mate Marasa), roman o kojemu je govorio Milan Rakovac, kao i o posljednjoj knjizi kola, Povratak u zavičaj Miroslava Sinčića. Ovo je posljednje kolo koje je uredio Zvane Črnje, pokretač i idejni tvorac čitava projekta.

26. travnja, Ronjgi
U Spomen-domu u Ronjgima održan je pogovor o nekoliko velikih obljetnica: 320 godina Zrinjsko-frankopanske urote, 125. godišnjici Čitalnice u Kastvu, 120. godišnjici 1. hrvatskoga tabora i Međudržavnog razgraničenja Kastavštine. Stručni skup održan je u organizaciji Povijesnoga društva Rijeka, Saveza povijesnih društava Hrvatske, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka i Kulturno-prosvjetnog društva I. M. Ronjgov. Predavači su bili prof. dr. Lujo Margetić, dr. Petar Strčić, mr. Darinko Munić i prof. Anton Giron.

22. svibnja, Buzet
Predstavljen je pretisak Katekizma Stipana Konzula Istranina, koji je Katedra Buzet u povodu 470. obljetnice rođenja Stipana Konzula izdala zajedno s Istarskim književnim društvom „Juraj Dobrila“ iz Pazina i Hrvatskim kulturnim društvom u Gradišću iz Željeznog/Eisenstadt.

1. – 2. lipnja, Žminj
Održan je 23. Sabor čakavskoga pjesništva.
Prvoga dana Sabora održan je znanstveni skup Duhovna ostavština Zvane Črnje, u okviru kojega je šesnaest sudionika govorilo o različitim aspektima Črnjina djela, književnoga i kulturološkoga. Skup je vodila dr. sc. Iva Lukežić.
Drugoga dana, 2. lipnja, održani su tradicionalni programi: natjecanja recitatora i pjesnika osnovnih škola čakavskoga jezičnog područja, natjecanje mladih likovnjaka i izložba njihovih radova te priredba Praznik našega zajika.

6. – 8. lipnja, Poreč
Održan je 19. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo 29 zborova i 980 pjevača. Tijekom održavanja Susreta prvi su put dodijeljene nagrade Kanta za tri zborska djela izabrana između devet skladbi pristiglih na natječaj što ga je objavilo Narodno sveučilište. Predstavljena je 5. zbirka Naš kanat je lip. Prosudbeni odbor – u sastavu Slavko Zlatić, Renato Pernić i Zvonko Ivančir – dodijelio je 1. nagradu Borisu Papandopulu, 2. nagradu Nellu Milottiju i 3. nagradu Đeni Dekleva-Radaković. Slavko Zlatić postao je počasnim predsjednikom Kanta, a Renato Pernić preuzeo je dužnost Predsjednika Kanta.

14. lipnja, Ronjgi
Na Večeri pul Matetićeve šterne u Ronjgima članovi Kulturno-prosvjetnoga društva Ivan Matetić Ronjgov Rijeka – Viškovo, okupljeni na jednoj od priredbi svoje Čakavske katedre, priključili su se Čakavskome saboru; uz zvukove sopila svečanost večeri obilježena je odlukom članova Društva o kolektivnom učlanjenju KPD-a u Čakavski sabor. Na taj je način utemeljena nova katedra Čakavskoga sabora, koja je nastavila djelovati potpuno samostalno.

6. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 4. Susret sopaca otoka Krka.

16. srpnja, Ronjgi
Kulturno-prosvjetno društvo Ivan Matetić Ronjgov održalo je jednodnevni seminar za nastavnike glazbene kulture. Na temu njegovanja glazbene i jezične baštine održana su četiri predavanja te predstavljena zbirka notnih zapisa Ivana Matetića Ronjgova Zaspal Pave.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 19. mediteranski kiparski simpozij na kojemu je sudjelovao samo jedan kipar: Mladen Mikulin iz Zagreba (Na klupi).

2. rujna, Buzet
U okviru Buzetskih rujanskih svečanosti održani su 22. Buzetski dani. U programu znanstvenoga skupa, koji se bavio okvirnom temom Buzeština kroz prošlost, sadašnjost i budućnost, sudjelovalo je devet izlagača. Istoga dana, na Ročkome placu u Buzetu, otkriveno je poprsje književnika Šimuna Grebla.

27. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Pazin održan je 22. Pazinski memorijal. Tema znanstvenoga skupa Južnoslavensko-talijanski odnosi i Istra u 19. i 20. stoljeću okupila je dvanaest sudionika koji su nastupili s priopćenjima. Predstavljen je Vjesnik Istarskog arhiva, Pazin, br. 1 (32).

13. listopada, Roč
Održan je 10. Ročki glagoljaški bijenale, posvećen 500. obljetnici prvotiska Brevijara (1491. – 1991.). Pod mentorstvom dr. sc. Josipa Bratulića na skupu je izlaganjima nastupilo petoro medijevalista. Istoga dana na Placu u Roču, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč, uz postojeću spomen-ploču otkriveno je i poprsje ročkoga književnika Šimuna Grebla (rad kipara Alojza Čargonje).
Istoga dana sudionici skupa posjetili su Hum, obišavši i razgledavši rekonstruiranu crkvu Sv. Jeronima, romaničko zdanje iz 12. stoljeća, s poznatim freskama nulte kategorije i grafitima iz razdoblja od XIII. do XVII. stoljeća.

19. listopada, Ičići
U lučici u Ičićima Katedra Opatija otkrila je spomen-ploču Zvani Črnji, „svome dragom sugrađaninu“.

13. studenoga, Pula
Mjesec knjige u Puli obilježen je predstavljanjem X. kola Istre kroz stoljeća u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Regionalnoj komori Pula. O djelu Hermana Dalmatina govorio je jedan od priređivača Franjo Šanjek. O romanu Pier Antonija Quarantotti-Gambinija, pisca rođenoga u Pazinu, govorila je Vera Glavinić. O knjigama Viktora Cara Emina, Ante Dukića i Miroslava Sinčića govorio je Aldo Kliman, tadašnji direktor edicije.

1992.

5. lipnja, Rijeka/Ronjgi
U organizaciji Kulturno-prosvjetnog društva Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima održani su 7. Matetićevi dani, utemeljeni 1980. godine u povodu obilježavanja 100. godišnjice rođenja Ivana Matetića Ronjgova. Svečanim koncertom i pogovorom obilježena je 160. obljetnica rođenja riječkoga skladatelja Ivana pl. Zajca.

7. lipnja, Žminj
Održan je 24. Sabor čakavskog pjesništva. Na najstarijoj manifestaciji Čakavskoga sabora, unatoč ratu, okupili su se čakavčići iz 25 škola: pjesnici, recitatori, brojni glazbeni izvođači i plesači. Zbog složenih ratnih okolnosti, izostali su samo sudionici iz Dalmacije, koji su – međutim – ipak poslali svoje radove.

4. – 6. lipnja, Poreč
U organizaciji Narodnoga sveučilišta u Poreču i Katedre Čakavskoga sabora Poreč održan je 20. jubilarni susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Na susretu su sudjelovala 32 zbora i 1.530 pjevača.
U povodu 20. obljetnice manifestacije zborovi su izveli 25 praizvedbi novih skladbi, a objavljena je i glazbena slikovnica za dječje i omladinske zborove a cappella te uz pratnju klavira Kanat rožic, tići i sonca, skladateljice Đeni Dekleva-Radaković.

21. lipnja, Roč
U Roču je održana Smotra narodne glazbe i plesa Buzeštine kao posljednja samostalna smotra folklora Buzeštine. Pred crkvom Svetoga Bartola u Roču, u organizaciji Katedre ČS-a Roč, otkriveno je poprsje glagoljaša Jurja Žakna (rad kipara Alojza Čargonje).

28. srpnja, Grobnik
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, koja će se u narednome razdoblju dokazati i pokazati jednom od najdinamičnijih i najkreativnijih u sustavu Čakavskoga sabora. Za prvoga predsjednika izabran je Stanislav Valić, a za tajnicu Vlasta Juretić.

4. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 5. Susret sopaca otoka Krka.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je jubilarni 20. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu je sudjelovao kipar Ljubomir de Karina iz Brseča (Ulaz u park skulptura, kamena skulptura iz ciklusa Prodori). Sukladno odluci Stručnoga savjeta, koncept narednih simpozija trebao bi se definirati na programski drukčijim osnovama.

4. rujna, Buzet
Održan je 23. znanstveni skup Buzetski dani na kojemu je sudjelovalo deset izlagača. Glavna tema skupa bila je Rudnik Minjera pod Sovinjakom. Uz vodstvo stručnjaka, sudionici su nakon skupa obišli lokalitet.

2. listopada, Pazin
Dvadeset i treći znanstveni skup Pazinski memorijal održan je u Spomen-domu na temu: Svećenici u narodnom preporodu u Istri u 19. stoljeću. Na skupu je podnijeto 16 izlaganja.

23. – 27. listopada, Glas Istre
Pod naslovom Čakavski sabor – Quo vadis nakon Črnjina odlaska?, objavljen je podlistak u pet nastavaka u kojemu se tematizira i analizira trenutni status Čakavskoga sabora, o kojemu autorica podlistka Sniježana Matejčić zaključuje kako je „posljednjih godina sve tiši“.
Reagirajući na ovu ustvrdu, petorica istaknutih protagonista i aktivista Čakavskoga sabora dijelom polemički komentiraju i analiziraju nove okolnosti njegova djelovanja.
Sažimljući prve dvije godine svoga mandata, novi predsjednik Petar Strčić pragmatično, realno i pomirujuće veli kako je istina „da se posljednje dvije godine Čakavski sabor samo održava, preživljava, ali živimo u ratu“ (Podlistak 1, 21. listopada 1992.).
Potpredsjednik Vlado Pernić, nakon što je još jednom determinirao temeljno načelo djelovanja Čakavskoga sabora kao institucije „…koja je okupljala i okuplja ljude dobre volje“, ustvrđuje kako „sada možemo govoriti o zamoru i posustajanju pojedinaca, o gašenju nekih aktivnosti, o splašnjavanju zanosa, ali u ukupnoj prosudbi valja uočiti i to da su se vremenom, uz akcije i manifestacije pojedinih katedri, pored aktivista Čakavskog sabora počele javljati druge, profesionalne, ustanove kao sudionici, suorganizatori ili sponzori. Sadržaji su ostali, ali njihovi izravni ili jedini organizator više nije Čakavski sabor (primjer Naš kanat je lip u Poreču, Mediteranski kiparski simpozij u Dubrovi, Pazinski memorijal i drugi)“ (Podlistak 2, 22. listopada 1992.).
Pernićev zaključak kako Čakavski sabor nije mrtav, već se – nužno i neminovno – tijekom minule 23 godine promijenio u strukturalnom i organizacijskom smislu, čini se najvažnijim. „U početku je sve bilo kreirano iz jednog središta (predsjedništvo, tajništvo), potom je ulogu preuzelo samo tajništvo, a sada se središnjica sve manje osjeća, sve se prenosi na katedre. Čakavski sabor više ne djeluje kao organizacija s jakim centrom. Osobno sam se uvijek zalagao za prvu soluciju, pogotovo zbog malih katedri kojima je trebala pomoć, ali vrijeme je pokazalo da ovakav sustav ne može funkcionirati. Katedre se sada oslanjaju isključivo na vlastite potencijale. Najmanje deset katedri djeluje kroz osmišljene programe, a to nije malo. To je veliki rezultat.“ (Podlistak 2, 22. listopada 1992.)
Uz Milana Rakovca, koji eksplicira, kako veli, „tek subjektivni stav“ o Čakavskome saboru kao trajnoj, središnjoj i visoko profesionaliziranoj instituciji istarske kulture (Podlistak, 4, 26. listopada 1992.), književnik Boris Biletić i profesor Josip Bratulić plediraju za redefiniranje/revitalizaciju znanstvene i izdavačke prakse što ju je Čakavski sabor uspješno navijestio i snažno provodio tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina (Podlistak, 3 i 5, 23. i 27. listopada 1992.).

1993.

18. veljače, Čavle
U Domu kulture Čavle grobnička katedra provodi svoj prvi program predstavljanjem knjige Z duše moje autorice Vlaste Juretić. Popratno je slovo u ovoj knjizi, Glose o grobničkoj čakavštini urednice dr. sc. Ive Lukežić, prvi korak za uvrštenje grobničkoga govora u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

26. veljače, Grad Grobnik
Večer pul Matetićeva ognjišća – gostovanje Katedre Čakavskoga sabora Ivan Matetić Ronjgov u Kaštelu Grobnik te predstavljanje knjige Zavavik mojoj Grobnišćini Zdravke Žeželić Alić.

9. ožujka, Cres
U Cresu je predstavljena 7. knjiga Zavičajne biblioteke Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj –„Muka“, pasionska drama s kraja 17. ili početka 18. stoljeća, autora Franića Vodarića Crisanina. Premijera drame održana je 2. travnja 1994. u okviru Velikoga tjedna u Malom Lošinju. Redatelj Muke bio je Radovan Marčić, suredateljica Ivica Boban, scenograf Vojo Radoičić, a skladatelj Arsen Dedić. Ulogu Isusa Krista tumačio je Vedran Mlikota.

29. svibnja, Rab
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Rab. Osnutak je potaknuo dr. sc. Vinko Ribarić uz angažman gradonačelnika grada Raba Davora Andrića i predsjednika Čakavskoga sabora akademika Petra Strčića.

3. – 5. lipnja, Poreč
Održan je 21. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Na susretu je sudjelovalo 28 zborova i oko 1.300 pjevača, te tri zbora gostiju. Predstavljena je zbirka skladbi s drugoga natječaja, a izvedeno je dvanaest praizvedbi. Organizatori su bili Katedra Čakavskoga sabora Poreč i Narodno sveučilište Poreč.

13. lipnja, Žminj
Održan je 25. Sabor čakavskog pjesništva na kojemu su, u redovnim programima natjecanja mladih čakavskih pjesnika i recitatora, sudjelovali učenici osnovnih škola cijeloga čakavskoga područja kao i njihovi tradicionalni gosti, kajkavci iz Zlatara.
Zbog otežanih ratnih, ali i materijalnih okolnosti, jubilej je proslavljen radno i vrlo skromno. Izostalo je i odgođeno za drugu prigodu predviđeno objavljivanje već pripremljene antologije čakavskih pjesama mladih autora.

16. – 17. lipnja, Buzet, Gradišće, Beč
Predstavljen je pretisak Postile Evanyelov – parvi del Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istranina, koji je Katedra Buzet izdala zajedno s Istarskim književnim društvom Juraj Dobrila iz Pazina i Hrvatskim kulturnim društvom u Gradišću iz Željeznog/Eisenstadt. Nakon promocije u Željeznom, pretisak je predstavljen u Beču.

27. lipnja – 4. srpnja, Roč
Združenom pobudom Katedre Čakavskoga sabora Roč, Skupštine općine Buzet, ročke Osnovne škole i Zavoda za školstvo Rijeka, pokrenuta je Mala glagoljska akademija „Juri Žakan“ (MGA) u Roču. Potekla je iz znanstvene priredbe Ročki glagoljaški bijenale i spremnosti ročke zbornice da, pod geslom „Škola – čuvar glagoljaške baštine“, Područna škola u Roču bude domaćinom polaznicima Akademije, učenicima šestih razreda osnovnih škola iz Istre, Senja i Krka. Akademija je početno radila pod mentorstvom dr. sc. Branka Fučića i prof. dr. sc. Josipa Bratulića te pod stručnim vodstvom iskusnih istarskih učiteljica. Rad je organiziran kao ljetna škola u kojoj učenici šestoga razreda iz svih krajeva Hrvatske, podijeljeni u skupine od 35 do 40 sudionika, rade u sedmodnevnim radionicama književnoga, likovnoga i novinarskoga sadržaja. Sudionici se kreativno koriste glagoljicom kao izravnim medijem, kao likovnim predloškom, a obilaze izvorna mjesta povezana s glagoljskom kulturom središnje Istre i Aleju glagoljaša. Uz ročku školu, projekt su započele O.Š. Vladimira Nazora iz Pazina i O.Š. Vladimira Gortana iz Žminja, a uz njih se svake godine izmjenjuju škole iz drugih županija. Za sudionike se organiziraju izleti i kulturno-zabavni programi.

3. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 6. Susret sopaca otoka Krka.

3. srpnja, Roč
U Roču je održan 11. Ročki glagoljaški bijenale, posvećen glagoljaškom tisku. U radu Bijenala, koji je vodio dr. sc. Josip Bratulić, sudjelovalo je petoro predavača.

4. srpnja, Roč
U Roču je održana Smotra narodne glazbe i plesa središnje i sjeverne Istre.

19. srpnja, Pazin
Skupina kulturnih, znanstvenih i javnih djelatnika Istre okupila se u Spomen-domu na razgovoru o aktualnom stanju i daljnjoj sudbini Čakavskoga sabora.
Glas Istre je 19. srpnja objavio vijest kako su „odrednice za raspravu u Pazinu rad Čakavskog sabora u minulom razdoblju, redefiniranje temeljnih ciljeva Čakavskog sabora u kulturnoj, znanstvenoj, izdavačkoj, publicističko-medijskoj djelatnosti, te domišljanje prijedloga za organizacijsko, materijalno i kadrovsko snaženje Čakavskog sabora“ (R. B., „Kako aktivirati Čakavski sabor“, Glas Istre, 19. srpnja 1993., str. 8).
Narednoga dana, 20. srpnja, Glas Istre izvijestio je kako se na sastanku okupilo više istaknutih osoba: Ante Bartolić, Boris Biletić, Josip Bratulić, Galiano Labinjan, Vlado Pernić, Milan Rakovac, Nevio Šetić… – te kako su nazočni, nakon četverosatne rasprave, zaključili da što prije (u roku od mjesec dana) valja sazvati proširenu sjednicu Skupštine Čakavskoga sabora i, uz ostalo, razgovarati sa svim ljudima dobre volje o obnovi temeljnih načela, reorganizaciji i reprogramiranju, jačanju koordinacije i reizboru postojećih tijela ili izboru novih („Inicijativni skup o obnovi Čakavskog sabora u Pazinu“, Glas Istre, 20. srpnja 1993., str. 8).

26. srpnja, Roč
Održana je sjednica Predsjedništva Čakavskoga sabora na kojoj je prihvaćena inicijativa artikulirana na sastanku u Pazinu, održanom 19. srpnja, te je odlučeno kako će Skupština Čakavskoga sabora biti održana u najskorije vrijeme.
To se, međutim, nije dogodilo*.
Naprotiv, tijekom naredna dva mjeseca na stranicama Glasa Istre razvila se duga, očekivano nervozna i povremeno žustra polemika koja se djelomice prenijela i u neke druge medije (Slobodna Dalmacija).
Čitana s današnjim vremenskim odmakom, ova se polemika ipak može ocijeniti prilično retoričkom.** Naime, problemi Čakavskoga sabora nisu se rješavali, naprotiv.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 21. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica kipara: Slavomir Drinković iz Zagreba (Između neba i zemlje), Zvonimir Kamenar iz Rijeke (Kralj i kraljica) i Juraj Gavula iz Slovačke (Grunt).

2. rujna, Buzet
Održani su 24. Buzetski dani na kojima je radove predstavilo devet izlagača.

4. rujna, Pula
U broju od 4. rujna 1993. Glasa Istre, uz fotografiju oronule zgrade sjedišta Čakavskoga sabora, objavljen je tekst o zapuštenosti žminjskoga zdanja, spominju se vođene polemike glede budućnosti ČS-a i zaključuje kako je od njih važnije i korisnije prostoru vratiti nekadašnji izgled. (Jadan izgled sjedišta Čakavskog sabora, AČS)

23. – 24. rujna, Zagreb, Pazin
Dvadeset i četvrti znanstveni skup Pazinski memorijal održan je 23. rujna u palači HAZU u Zagrebu, a 24. rujna u Spomen-domu Pazin, na temu: Stranački život u Istri od 1861. do 1945. godine. U Zagrebu su podnesena tri, a u Pazinu 17 izlaganja. Suorganizatori: Arhiv HAZU Zagreb, Arhiv Hrvatske Zagreb, Društvo za povijest i kulturni razvoj Istre Pula, Institut za suvremenu povijest Zagreb, Povijesni arhiv Pazin, Povijesni arhiv Rijeka, Povijesno društvo Rijeka, Povijesni muzej Pula, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka – Pula.

22. – 24. listopada, Novi Vinodolski
Katedra Čakavskoga sabora Novljansko kolo bila je jedan od desetak suorganizatora manifestacije obilježavanja 500. obljetnice Krbavske bitke.

28. prosinca, Klana
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klana. Za predsjednika je izabran prof. Ivan Šnajdar, a za tajnika Anton Starčić. Glavni ciljevi Društva jesu promicanje i očuvanje materijalnoga i duhovnoga naslijeđa Klane i ovoga područja, vrednovanje i unapređenje zavičajne kulture, čuvanje i stručna obrada lokalnih mjesnih govora, povijesna i arheološka istraživanja, istraživanje života i djela dr. Matka Laginje, izdavačka djelatnost…

29. listopada, Grad Grobnik
Otvaranje prve manifestacije Grobnička jesen obilježeno je izložbom likovnih radova pod nazivom 21, kojom se likovnim ostvarenjima predstavio 21 autor.

14. studenoga, Grobnik
Nakon zatvaranja prve Grobničke jeseni, u okviru katedre osnovane su prve dvije skupine – likovna i scenska.

1994.

19. i 20. ožujka, Klana
U organizaciji Katedre Društvo za povjesnicu Klana održan je prvi kulturno-znanstveni skup pod nazivom Dani dr. Matka Laginje. Na skupu je predočeno sedam izlaganja.

5. svibnja, Ronjgi
Odlukom Skupštine Primorsko-goranske županije, od 5. svibnja 1994. godine, osniva se Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ sa sjedištem u skladateljevoj rodnoj kući. Prvim ravnateljem ustanove imenovan je Dušan Prašelj. Dio programske djelatnosti u 1994. godini Kulturno-prosvjetno društvo Ivan Matetić Ronjgov ostvarilo je kao društvena organizacija, da bi u drugoj polovici godine program ostvarivalo kao županijska ustanova u kulturi.

20. svibnja, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ i Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, Referada Rijeka, održano je 15. Proljeće u Ronjgima. Na susretu dječjega stvaralaštva sudjelovalo je 120 učenika i nastavnika riječkih osnovnih škola.

28. svibnja – 1. lipnja, Ronjgi – Rijeka
Održana je središnja, bijenalna, priredba Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ – Matetićevi dani, posvećena dvojici skladatelja – Ivanu pl. Zajcu te Slavku Zlatiću (in memoriam). Nove skladbe u povodu Matetićevih dana skladala su četiri skladatelja, a na završnome koncertu praizveo ih je Riječki oratorijski zbor.

3. – 4. lipnja, Poreč
Održan je 22. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je nastupilo gotovo 1.400 pjevača okupljenih u 25 dječjih, omladinskih i amaterskih zborova cijelog čakavskoga područja. Zborovi su izveli 14 praizvedbi.
U znak sjećanja na maestra Slavka Zlatića, jednoga od utemeljitelja Kanta, svaki je zbor izveo jednu njegovu skladbu.

12. – 13. lipnja, Žminj
U organizaciji Katedre Žminj održan je 26. Sabor čakavskog pjesništva na kojemu je sudjelovalo više od 150 mladih čakavskih pjesnika, recitatora i slikara iz Istre, Crikvenice, Trogira i Splita. Pobjednikom natjecanja mladih pjesnika, organiziranoga u suradnji sa časopisom Modra lasta, postao je Žminjanin Ivan Barišić. U okviru programa izloženi su autorski listovi jedinstvene grafičke mape u nastajanju: naime, listovi su počeli nastajati još 1986. godine kao zamisao žminjske profesorice Vilme Zohil, koja je potaknula brojne čakavske pjesnike da vlastoručno ispišu po jednu pjesmu – na rukom izrađene listove grafičkoga papira. U ovu su jedinstvenu zbirku, koja još uvijek nema ime, autografe priložili Zvane Črnja, Miroslav Sinčić, Rudolf Ujčić, Antun Milovan, Branko Orbanić, Vladimir Pernić…

27. lipnja – 3. srpnja, Roč
Održana je Mala glagoljska akademija. U radu škole sudjelovalo je četrdesetak učenika šestih razreda osnovnih škola iz Buzeta, Pazina, Žminja, Krka, Senja i Gospića.

2. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 7. Susret sopaca otoka Krka.

3. srpnja, Hum
Tradicionalnim svečanostima, ceremonijalom otvaranja gradskih vrata i izborom župana na leto dan te pučkom veselicom obilježen je Dan Huma.

26. srpnja, Grad Grobnik
Osnovana je katedrina glazbena skupina koja ima zadaću ponajprije njegovati stvaralaštvo čakavskih područja, osnivanje djevojačkoga zbora te organiziranu poduku na raznim glazbalima.

1. – 31. kolovoza, Grobnik
Katedra je radi daljnjega promicanja kulturno-povijesne baštine početkom mjeseca kolovoza pokrenula nov projekt pod nazivom Večeri va Kaštelu – ljetne kulturno-umjetničke i zabavne priredbe koje je provodila svakoga tjedna u atriju grobničkoga Kaštela.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
22. Mediteranski kiparski simpozij utvrdio je novu koncepciju: pozvani autori neće više izrađivati (samo) pojedinačne skulpture, već će se baviti i intervencijama u prostoru, tražeći ambijentalna rješenja koja će kiparskome djelu dati i funkcionalnu dimenziju. Nakana Simpozija jest pretvaranje Dubrove u park skulptura.
Na simpozij su, zato, pozvana trojica kipara, ali i trojica arhitekata, kako bi zajednički istraživali i odredili status skulpture u prostoru.
Prvi autorski tandem – Vladimir Gašparić-Gapa, kipar iz Varaždina i Slavko Batelić, arhitekt iz Labina – ostvario je projekt Portal, koji uz skulptorske vrijednosti simbolizira i ulaz u Park skulptura.
Drugi autorski tandem – Zoltan Pál, kipar iz Mađarske i Nino Rocco, arhitekt iz Labina – zajednički je ostvario projekt Fontana, koji jest skulptorsko djelo, ali i istinska fontana.
Treći autorski tandem – Kuzma Kovačić, kipar iz Splita i Slaven Cetina, arhitekt iz Pule – zajednički su koncipirali projekt Bijela cesta, osmislivši dugoročan model oblikovanja dionica postojeće ceste koja prolazi Dubrovom. Naime, 800-metarska cesta razdijelit će se u dionice od po 40 metara te će svake godine jedan umjetnik oblikovati svoju dionicu, prema svojoj zamisli i mjeri osobnih estetskih kriterija, pridonoseći ostvarenju zajedničkoga putovanja u budućnost, prostornoga i likovnoga.

19. – 25. rujna, Roč
Udruga Ročki prijatelji, koja djeluje u sklopu Katedre Čakavskoga sabora Roč, a želi se baviti obogaćivanjem kulturnoga života Roča i Rošćine, promovirala je novu kulturnu manifestaciju Dani prijatelja Roča, u okviru koje je održano više likovnih, glazbenih i književnih priredbi.

9. rujna, Buzetski dani
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet održan je jubilarni znanstveni skup Buzetski dani, 25. po redu. Skup je bio posvećen Slavku Zlatiću. Na skupu je predstavljeno deset novih izlaganja na temu buzetske povijesti, čime je zavičajna bibliografija Buzeštine dosegnula brojku od 240 izvornih istraživačkih tekstova. Najveći dio radova objavljen je, dotad, u dvadeset tematskih zbornika.

19. – 25. rujna, Roč
U organizaciji Katedre ČS-a Roč održan je 1. susret Prijatelji Roča. Na susretu su sudjelovali i svoja djela Roču donirali: Josip Diminić, Vasko Lipovac, Vit Pacalaj (Bratislava – Slovačka), Miroslav Sinčić i Renato Pernić. Udruga „Prijatelji Roča – ljudi dobre volje“ osnovana je i djelovala u sklopu Katedre Čakavskoga sabora Roč od 1994. do 2001. godine, a cilj joj je bio obogaćivanje kulturnoga života Roča i Rošćine putem godišnjih višednevnih susreta umjetnika – prijatelja Roča: slikara, kipara, glazbenika, književnika, fotografa… Susreti su se održavali ujesen kada bi sudionici susreta tjedan dana boravili u Roču i stvarali umjetnička djela za Roč. Pokretač manifestacije i stalni voditelj susreta bio je Vladimir Pernić, a za pojedine segmente rada simpozija bili su zaduženi: Josip Diminić (likovna umjetnost), Branko Pernić (glazba) i Miroslav Sinčić (književnost).

23. rujna, Grad Grobnik
Otvaranje druge manifestacije Grobnička jesen obilježeno je predstavljanjem treće knjige redovnih izdanja Grobničkoga zbornika i bogatim kulturno-umjetničkim programom u kojem su sudjelovale sve katedrine skupine.

24. rujna, Ronjgi
U organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov održana je 13. Mantinjada pul Ronjgi – natjecanje mladih sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja. Natjecanje je održano u sklopu obilježavanja blagdana Svetoga Mateja, zaštitnika župe i općine Viškovo. Natjecateljski dio tradicionalno je održan u Ronjgima, dok je drugi dio Mantinjade, „svirka generacija“, održan na trgu ispred crkve u Viškovu.

30. rujna, Grad Grobnik
Druga je Grobnička jesen započela pod geslom Jeseni ova, i rodna i plodna u nazočnosti predsjednika Čakavskoga sabora dr. sc. Petra Strčića. U cjelovečernjem programu otvaranja manifestacije sudjelovali su pjevački zborovi A. Kamenar i Zvir, vokalno-tamburaška skupina Branimir te voditeljica i članice katedrine scenske skupine Julija Hlača, Željka Maglica i Tajana Mavrinac. U Galeriji sv. Jelene otvorena je izložba likovnih radova te predstavljen katalog likovne skupina.

1. listopada, Grobnik
Na 2. grobničkom znanstveno-stručnom skupu Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi obrađeno je 16 tema. Izlaganja sa skupa objavljena su u trećemu redovitom izdanju Grobničkoga zbornika.

7. listopada, Grobnik
U programu Lipo i lipo pod ruku prvi put su se javnosti predstavili članovi katedrine scenske i glazbene skupine. Djevojačkom zboru Rožice to je bilo prvo predstavljanje publici. U programu su sudjelovali i najmlađi – polaznici poduka na harmonici, sintesajzeru i gitari u okviru katedrine glazbene skupine.

3. studenoga, Grobnik
U Okrugloj dvorani Kaštela Grobnik održan je treći znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi. Skup je vodila dr. sc. Iva Lukežić.

5. studenoga, Roč
U povodu Mjeseca hrvatske knjige Katedra Čakavskoga sabora Roč i Narodno sveučilište Buzet priredili su predstavljanje drugoga proširenog izdanja vodiča Aleja glagoljaša, koji je sastavio dr. Josip Bratulić. Predstavljanju je, uz mnogobrojne posjetitelje, nazočio i akad. Želimir Janeš, autor spomeničkoga kompleksa Aleje glagoljaša. U kontinuitetu radova na sanaciji kulturno-povijesne baštine Roča, započetih 1990-ih, Katedra Roč je 1994. godine dovršila sanaciju i obnovu objekta Vela vrata Roč kao dijela obrambenih utvrda Roča.

11. studenoga, Pazin
Održan je 25. jubilarni znanstveni skup Pazinski memorijal, kojemu je tema bila Istra od 1945. do 1947. godine. U radu znanstvenoga skupa sudjelovalo je trinaest izlagača. Kao dio programa Memorijala otvorena je izložba Borba za granice, s dokumentima o borbi za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s ostalim hrvatskim i slovenskim krajevima, odnosno za međunarodno priznanje zapadne granice tadašnje Jugoslavije.

12. studenoga, Čavle
U Domu kulture Čavle prvi broj jedinoga glasila u Hrvatskoj na čakavštini – Grobničkoga lista predstavili su javnosti glavna urednica svih katedrinih izdanja dr. sc. Iva Lukežić i urednik Dražen Herljević.

24. studenoga, Buzet, Ljubljana
Predstavljen je pretisak Katekizam 1561. i Pokusni mali glagolski katekizam 1561. Stipana Konzula Istranina, koji je buzetska katedra izdala zajedno s Istarskim književnim društvom Juraj Dobrila iz Pazina i Hrvatskim kulturnim društvom u Gradišću iz Željeznog/Eisenstadt.

26. prosinca, Grad Grobnik
Održana je prva manifestacija Grobnišćina sope i kanta s više od 120 izvođača.

1995.

18. i 19. ožujka, Klana
U organizaciji Katedre Društvo za povjesnicu Klana održani su 2. Dani dr. Matka Laginje. Na kulturno-znanstvenom skupu održano je jedanaest izlaganja te predstavljen prvi svezak Zbornika Društva za povjesnicu Klana.

22. travnja, Grad Grobnik
U crkvi Sv. Filipa i Jakova održana je prva i dotad jedina misa na čakavštini – Grobnička maša autorice Vlaste Juretić, glazba Antuna Marija Kamenara.

1. – 3. lipnja, Poreč
Održan je 23. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu su nastupila 1.453 pjevača okupljena u 31 zboru. U okviru susreta predstavljena je zbirka skladbi s trećega natječaja. U znak sjećanja na maestra Slavka Zlatića, jednoga od utemeljitelja Kanta, na kraju priredbe a prije pjevanja istarske svečane pjesme Krasna zemljo, na trgu ispred Narodnoga sveučilišta u Poreču otkriveno je poprsje dugogodišnjega predsjednika, maestra Slavka Zlatića.

lipanj – kolovoz, Grad Grobnik
Za Katedru Čakavskoga sabora Grobnišćine ova je godina bila vrlo značajna jer je tijekom godine Župa sv. Filipa i Jakova u Grobniku obilježavala 890. obljetnicu, a slavljenički se obilježavalo i stotinu godina grobničkih općina. U Galeriji sv. Jelene neprekidno se postavljaju izložbe likovnih ostvarenja svih članova katedrine likovne skupine (17). Tijekom ljetnih mjeseci katedra provodi drugu manifestaciju Večeri va Kaštelu (Mozartove noći, Večeri najljepših arija itd.).

2. srpnja, Hum
U Humu je tradicionalnim svečanostima, ceremonijalom otvaranja gradskih vrata (Vazmite se, vrata zlata…) i Izborom župana na leto dan, smotrom narodne glazbe i plesa središnje i sjeverne Istre te plesom po starinski obilježen Dan Huma.

2. – 8. srpnja, Roč
U organizaciji O.Š. Vazmoslava Gržalje Buzet – Područne škole Roč, Zavoda za školstvo Rijeka i Katedre Čakavskoga sabora Roč, u Roču je održana Mala glagoljska akademija. U radu škole sudjelovalo je četrdesetak učenika šestih razreda osnovnih škola iz Buzeta, Pazina, Žminja i drugih gradova Hrvatske.

8. srpnja, Roč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč, u sklopu Male glagoljske akademije, u Roču je uprizoren Istarski razvod. Uprizorenje je priredio Rudolf Ujčić, a uz njega je u „čtenju“ sudjelovao Vladimir Pernić.

9. lipnja, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ i Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, Referada Rijeka, održana je tradicionalna manifestacija dječjega stvaralaštva Proljeće u Ronjgima. Gosti Proljeća bili su riječki operni solisti. Od čakavskih stihova koji su nastali toga dana u Ronjgima, ili onih koji su poslani poštom na adresu Ustanove, povjerenstvo je odabralo nekoliko najboljih.

10. lipnja, Žminj
Održan 27. Sabor čakavskog pjesništva na kojemu su sudjelovali mladi čakavski pjesnici, recitatori iz Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije.
Osim tradicionalnih gostiju, kajkavaca iz Zlatara, na Saboru su prvi put sudjelovali učenici iz Cernika u Slavoniji.

1. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 8. Susret sopaca otoka Krka.

6. kolovoza – 21. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 23. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala dva autorska tandema. Suglasno novom konceptu Simpozija, ostvareni su sljedeći projekti:
Josip Diminić, kipar i Slaven Cetina, arhitekt, u Starom gradu Labinu izvršili su prostornu i kiparsku intervenciju Put do oltara u prolazu.
Jozef Jankovič, kipar iz Bratislave i Slavko Batelić, labinski arhitekt, intervenirali su u prostor novog labinskoga komemorativnog centra.

7. rujna, Buzet
U organizaciji buzetske Katedre Čakavskoga sabora održan je 26. znanstveni skup Buzetski dani. Skup je bio posvećen 50. obljetnici znanstvenoga rada etnologinje Jelke Radauš Ribarić.
Otvorena je izložba Pogled na istarsku baštinu (postavili Zavičajni muzej Buzet i Etnografski muzej Istre iz Pazina).

23. rujan, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održana je 14. Mantinjada pul Ronjgi – natjecanje mladih sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja.

23. rujna, Roč
U Roču je održan 12. Ročki glagoljaški bijenale kao završnica Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa koji se od 19. do 23. rujna održavao u Puli. Na skupu je sudjelovalo desetak slavista iz Hrvatske te nekoliko europskih zemalja.

24. rujna, Grad Grobnik
Otvaranjem dviju izložaba – Akvarel Istre i Kvarnera, akademskoga slikara Živka Haramije i Hrvatska narodna glazbala iz privatne zbirke etnomuzikologa mr. sc. Krešimira Galina, počela je treća Grobnička jesen tijekom koje je katedra organizirala nekoliko znanstvenih i stručnih skupova.

27. rujna, Grobnik
Pod „kapom” katedrinog projekta Znanstveno-stručni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi održan je znanstveno-stručni skup nakon otkrivanja nove glagoljske ploče, koja je pronađena na zvoniku crkve Sv. Filipa i Jakova u Grobniku. U nastavku Grobničke jeseni u Galeriji sv. Jelene uslijedio je niz izložaba likovnih radova članova likovne skupine, priredaba grobničkih osnovnih škola i dječjih vrtića.

6. listopada, Grobnik
U Okrugloj dvorani grobničkoga Kaštela održan je stručni skup o aktualnim gospodarskim temama na Grobnišćini.

7. listopada, Grobnik
U Okrugloj dvorani Kaštela grada Grobnika održan je znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi na kojemu su izlaganja iz starije i novije povijesti, sociologije i kulture održala dvanaestorica istaknutih znanstvenika.

8. – 15. listopada, Roč
U organizaciji Katedre Roč, u Roču je održan 2. susret Prijatelji Roča. Sudjelovali su djela Roču donirali: Marina Banić, Josip Diminić, Vasko Lipovac, Mirko Zrinšćak, Željko Knežević, Božica Pažur i Nikica Kalogjera.

15. listopada, Roč
U organizaciji Katedre Roč svečano je otvorena Galerija Ronz kao izložbeni prostor udruge. U njoj su pohranjene slike, skulpture, grafike i umjetničke fotografije nastale djelovanjem likovne kolonije u okviru simpozija Prijatelji Roča u razdoblju od 1994. do 2001. godine.

25. studenoga, Ronjgi
U organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Matetićevoj rodnoj kući održan je znanstveni skup o životu i djelu Matka Mandića. Predavanja o djelu ovoga značajnog hrvatskoga preporoditelja održalo je šest znanstvenika.

10. prosinca, Ronjgi
Na znanstvenome skupu održanom u Ronjgima na temu Duhovna glazbena baština sudjelovali su znanstvenici iz Krčke biskupije, Instituta za crkvenu glazbu, Zagreb, Instituta za folkloristiku, Zagreb, HAZU, Riječko-senjske nadbiskupije, Pule i Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ koja je bila organizator skupa.

15. prosinca, Pazin
U Spomen-domu je održan 26. znanstveni skup na temu Istarski narodnjaci i antifašistička borba do kraja 1945. godine. Na skupu je podnijeto deset izlaganja.
Pokrovitelji skupa: Grad Pazin i općine Cerovlje, Gračišće, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan. Predstavljen je zbornik Pazinski memorijal, broj 23-24, u kojemu je objavljen izbor radova sa znanstvenih skupova od 1991. do 1994.

1996.

16. – 17. ožujka, Klana
U organizaciji Katedre Društvo za povjesnicu Klana održani su 3. Dani dr. Matka Laginje. Na znanstvenom skupu održano je osam izlaganja te predstavljen drugi svezak Zbornika Društva.

12. travnja, Grad Grobnik
Uz potporu HDLU-a Rijeka i HDLU-a Istre te financijsku pomoć Primorsko-goranske županije, Općine Čavle i Grada Rijeke, grobnička katedra u Kaštelu Grobnik osniva prvu umjetničku koloniju od osamostaljenja Hrvatske – Likovnu koloniju Grobnik, koje je voditeljicom postala Vlasta Juretić, a zamjenikom voditeljice dr. sc. Josip Manjgotić.

30. travnja, Grobnik
Održana je sjednica Općinskoga vijeća Općine Čavle na kojoj je donesena odluka kojom Općina Čavle zajedno s Katedrom za Grobnišćinu postaje suosnivačem Likovne kolonije u Gradu Grobniku.

2. – 5. svibnja, Grobnik
U suorganizaciji Općine Čavle i grobničke Čakavske katedre, u Kaštelu Grada Grobnika održan je prvi susret suvremenih likovnih umjetnika u okviru novoosnovane Likovne kolonije sa ciljem stvaranja zbirke suvremene likovne umjetnosti. U jednotjednom je radu sudjelovalo 27 hrvatskih likovnih umjetnika. Po završetku rada kolonije, više od 30 novostvorenih i potom MLKG-u darovanih djela postavljeno je u Okrugloj dvorani.

17. svibnja, Ronjgi
U organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov i Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, Referada Rijeka, održan je susret dječjega stvaralaštva Proljeće u Ronjgima. Rad učenika osnovnih škola, pod vodstvom učitelja, odvijao se u kreativnim radionicama.

23. – 26. svibnja, Rijeka/ Viškovo
Središnja, dvogodišnja priredba Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ – Matetićevi dani bila je posvećena preminulome skladatelju Josipu Kaplanu. U Pomorskom i povijesnome muzeju Rijeka održana su dva programa: svečani koncert uz predstavljanje Zbirke novih skladbi i In memoriam Josipu Kaplanu, dok su u Viškovu održani okrugli stol o Josipu Kaplanu i promenadni koncert Limene glazbe Marinići.

31. svibnja – 1. lipnja, Poreč
Dvadeset i četvrti susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip sveden je na dvije koncertne večeri na kojima je nastupilo 25 zborova, osam dječjih i sedamnaest mješovitih zborova. Među njima bila su i dva gostujuća zbora. Na Kantu je sudjelovalo 1.100 pjevača, praizvedeno jedanaest skladbi, a popratni događaj bio je komemorativni skup o skladatelju i glazbenome pedagogu Josipu Kaplanu.

9. lipnja, Hum
U Humu je tradicionalnim svečanostima, ceremonijalom otvaranja gradskih vrata i Izborom župana na leto dan te pučkom veselicom, obilježen Dan Huma.

10. lipnja, Grad Grobnik
Jezik uglazbljenih tekstova s osobitim osvrtom na čakavštinu – okrugli stol u organizaciji grobničke katedre na temu uglazbljenih tekstova na čakavskim govorima, održan je u Kaštelu Grobnik. Okupio je više od 20 autora.

16. – 17. lipnja, Buzet, Gradišće, Beč
Predstavljen je pretisak Beneficium Christi. Govorenje vele prudno od dobročinjenja ili dobrote propetog Isukrsta ka Kristijanom Stipana Konzula Istranina, koji je Katedra Buzet izdala zajedno s Istarskim književnim društvom Juraj Dobrila iz Pazina i Hrvatskim kulturnim društvom u Gradišću iz Željeznog/Eisenstadt.

30. lipnja – 6. srpnja, Roč
U organizaciji O.Š. Vazmoslava Gržalje Buzet – Područne škole Roč, Zavoda za školstvo Rijeka i Katedre Čakavskoga sabora Roč, u Roču je održana Mala glagoljska akademija. U radu škole sudjelovalo je četrdesetak učenika šestih razreda osnovnih škola iz Buzeta, Pazina, Žminja i drugih gradova Hrvatske.

lipanj, Žminj
Održan 28. Sabor čakavskog pjesništva.

6. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 9. Susret sopaca otoka Krka.

31. kolovoza, Beli
U povodu stote obljetnice rođenja Andre Vida Mihičića, hrvatskoga povjesničara umjetnosti i književnika, Katedra Čakavskoga sabora Cres-Lošinj organizirala je u Belom znanstveni kolokvij. S priopćenjima su sudjelovali: Nikola Velčić, Nevio Šetić, Nedjeljko Fabrio, Zdravko Jelenović, Jerko Valković i Bernard Balon. Priopćenja su objavljena u zborniku 30 godina Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj (1987. – 2017.).

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 24. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica kipara – Mustafa Skopljak iz Sarajeva (Vretenasta forma), Mate Čvrljak iz Labina (Portal) i Vasko Lipovac iz Splita, čija se skulptura pod nazivom Perle nalazi na jednoj od stijena duž rabačke obale.

6. rujna, Buzet
Dvadeset i sedmi Buzetski dani bili su u znaku Račica, a predstavljeno je dvanaest radova. Nakon skupa, prikazana je knjiga 22. Buzetskog zbornika.

21. – 22. rujna, Omišalj – Roč – Hum
U organizaciji Općine Omišalj i Katedre Čakavskoga sabora Roč, a pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, u Omišlju i Roču svečano je obilježena 600. obljetnica Brevijara Vida Omišljanina. U Omišlju je održana staroslavenska misa u župnoj crkvi Marijina Uznesenja, predstavljena publikacija dr. sc. Branka Fučića Vid Omišljanin, u galeriji Lapidarij otvorena izložba fotografija iz Brevijara, a održan je i 1. dio znanstvenoga skupa posvećenog ovome rukopisnom kodeksu (B. Fučić, M. Mihaljević, I. Mule). Sljedećega dana u Roču je održan 2. dio znanstvenoga skupa (B. Fučić, V. Stipčević, A. Zaradija Kiš) te je otvorena izložba o Brevijaru.

22. rujna, Ronjgi
U organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov održano je natjecanje mladih sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja – 15. Mantinjada pul Ronjgi.

22. rujna, Grad Grobnik
Otvorena je četvrta tromjesečna znanstveno-stručna i kulturno-zabavna priredba – Grobnička jesen pod naslovom Jeseni ova i rodna i plodna.

1. listopada, Čavle
U Domu kulture Čavle održana je treća manifestacija Grobnišćina sope i kanta na kojoj su uz grobničke glazbenike sudjelovali i grobnički pjesnici.

5. i 8. listopada, Grad Grobnik
U Galeriji suvremene umjetnosti održan je redovni grobnički znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, koji je okupio jedanaest znanstvenika.
U sklopu skupa Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi održan je skup o rezultatima najnovijih arheoloških istraživanja nekropole Grobišće u Gradu Grobniku.

15. listopada, Čavle
U Domu kulture Čavle održana je prva audicija za mlade nadarene pjevače koji žele nastupiti u sklopu nove katedrine manifestacije pod nazivom Grobnička skala.

18. – 20. listopada, Bavarska
Riječki Oratorijski zbor „Ivan Matetić Ronjgov“ gostovao je u Bavarskoj na poziv tamošnjega kantora i Regenzburške akademije za crkvenu glazbu. Izvodeći djela hrvatskih skladatelja, zbor je održao prigodan koncert i sudjelovao na dvjema misama.

20. – 27. listopada, Roč
Održan je treći međunarodni susret Prijatelji Roča. Sudionici susreta bili su: Mojca Smerdu, Slavomir Drinković, Bruno Paladin, Zdenka Višković-Vukić i Dušan Prašelj.

5. prosinca, Čavle
U organizaciji grobničke katedre u Domu kulture Čavle održana je prva glazbena priredba Grobnička skala za mlade pjevačke talente starije od 16 godina (današnji Festival Grobnička skala).

13. prosinca, Roč
Na večeri čakavske poezije Prijatelji prijateljima u Domu kulture u Roču gostovali su čakavski pjesnici okupljeni u udruzi Pul Matetićevoga ognjišća iz Ronjgi.

1997.

20. siječnja, Otočac
Ciklus humorističnih radijskih emisija Nanča i Malča na gackoj čakavštini, pokrenut 6. listopada 1996., emitiran je svake nedjelje do 20. siječnja 1999. g. Bile su u dijaloškoj formi. Nakon kraćega prekida, 1997., s istim autorom tekstova (Milan Kranjčević, predsjednik Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke) započeo je dvodijalektalni ciklus pod nazivom Bože sajdi pa obajdi / Bože siđi pa obiđi, ženskoga (čakavskoga) i muškoga (štokavskoga) lika, da bi ciklus opet bio nastavljen na gackoj čakavštini u emisijama Nanča i Malča. Ukupno je emitirano 1.785 minuta (gotovo 30 sati) programa. Svi tekstovi emisije tiskani su pod naslovom In tyrannos I-IV.

8. veljače, Otočac
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke. Osnivačka skupština održana je u maloj dvorani Narodnoga sveučilišta Otočac (danas Gackoga pučkog otvorenog učilišta). Za predsjednika Skupštine izabran je prof. Ivan Gomerčić, a za predsjednika Katedre Milan Kranjčević. U vrijeme osnivanja bila je osamnaesta katedra Čakavskoga sabora.

22. i 23. ožujka, Klana
Na četvrtim Danima dr. Matka Laginje deset je suradnika Društva za povjesnicu Klana pripremilo izlaganja, priređene su dvije izložbe te predstavljen treći svezak Zbornika Društva.

25. – 28. travnja, Rim
Riječki oratorijski zbor I. M. Ronjgova gostovao je u Rimu – Italiji. Uz sudjelovanje na svečanoj misi u bazilici Sv. Petra u Vatikanu, zbor je izveo skladbe hrvatskih skladatelja I. pl. Zajca, A. Vidakovića, K. Kolba i V. Lisinskoga.

16. svibnja, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ i Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, Referada Rijeka, održan je susret dječjega stvaralaštva 19. Proljeće u Ronjgima. Rad učenika osnovnih škola, pod vodstvom učitelja, odvijao se u kreativnim radionicama.

6. – 7. lipnja, Žminj
Održan je 29. Sabor čakavskoga pjesništva s uobičajenim natjecanjima mladih pjesnika, recitatora i likovnjaka, kojima se nagrade uručuju na završnoj priredbi Di ča slaje zvoni, što se tradicionalno održava Zat kaštela.
Na 29. Saboru prvi je put upriličeno predstavljanje karakterističnih jela iz stare i gotovo zaboravljene kulinarske baštine središnje Istre. U restauraciji Puli Jurića jela su prigotovili i posluživali učenici Strukovne škole Eugena Kumičića iz Rovinja, u okviru izrade zadaće praktičnoga rada na završnome ispitu u ljetnome roku školske 1996./97. godine, za zanimanja kuhar, konobar i slastičar.

6. – 7. lipnja, Poreč
Na 25. susretu Naš kanat je lip nastupila su 24 zbora, osam dječjih i omladinskih te šesnaest mješovitih zborova, s 1.050 pjevača. Nastupio je i zbor Lino Mariani Zajednice Talijana Pula. Objavljeni su rezultati 4. natječaja za novoskladane skladbe i predstavljena 9. zbirka Naš kanat je lip. U okviru Susreta obilježena je sedamdeseta godišnjica života skladatelja Nikše Njirića te šezdeset i pet godina života i djelovanja dirigenta i skladatelja Dušana Prašelja.

9. lipnja, Hum
U Humu je tradicionalnim svečanostima, obredom otvaranja gradskih vrata i Izborom župana na leto dan, smotrom folklora te pučkom veselicom obilježen Dan Huma.
Istoga je dana u Humu simbolično započeo s radom 5. saziv Male glagoljske akademije „Juri žakan“ Roč.

19. – 26. lipnja, Roč
Održan je četvrti susret Prijatelja Roča. Sudionici susreta bili su: Mirta Diminić, Siniša Majkus, Alojz Čargonja, Jakša Fiamengo i Đeni Dekleva-Radaković.

25. srpnja, Kostrena
U dvorani Narodne čitaonice u Kostreni, Sv. Luciji, održana je Osnivačka skupština Katedre Čakavskoga sabora Kostrena. Temeljna djelatnost katedre jest proučavanje i njegovanje kostrenske čakavštine, istraživanje i proučavanje povijesti i kulture Kostrene te objavljivanje radova, članaka i književnih ostvarenja na čakavštini. Za predsjednika je izabran Vjekoslav Bakašun.

5. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 10. Susret sopaca otoka Krka.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 25. Mediteranski kiparski simpozij. Dora Kovačević iz Zagreba, u suradnji s arhitektom Slavenom Cetinom, izradila je prvu dionicu Bijele ceste. Projekt, čiji je idejni začetnik prof. Josip Diminić, zamišljen je kao niz umjetničkih intervencija na postojećoj trasi bijele ceste kojom se nekada dolazilo na imanje labinske plemenitaške obitelji Frankovich u Dubrovi.

12. rujna, Buzet
Dvadeset i osmi Buzetski dani tematski su bili posvećeni Vrhu, naselju u sjevernome dijelu središnje Istre, smještenome jugozapadno od grada Buzeta. Predstavljeno je 16 izlaganja. Istoga je dana na Vrhu organizirano predavanje akademika Branka Fučića o sakralnim spomenicima Vrha.

21. rujna, Ronjgi
U Spomen-domu Ivana Matetića Ronjgova održana je 16. Mantinjada pul Ronjgi, priredba posvećena poticanju sopnje na našim narodnim glazbalima (sopile, roženice, mišnice). Kao gosti manifestacije nastupili su klapa Teha iz Cresa, pjesnici Čakavske katedre, stari sopci i kanturi.

4. listopada, Grad Grobnik
Peta Grobnička jesen započela je održavanjem redovitoga grobničkog znanstvenoga skupa Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi na kojemu je podneseno jedanaest izlaganja.

5. listopada, Grobnik
U Hrvatskome narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci uz petu je obljetnicu grobničke Katedre ČS-a održana svečana sjednica s bogatim kulturno-umjetničkim programom u kojemu su sudjelovali: katedrin djevojački zbor Rožice i mladi iz scenske skupine, zbor Osnovne škole Čavle, klape Frankopan i Gradina te folklorna skupina i mješoviti pjevački zbor Zvir pod ravnanjem maestra Ljube Mulca.

7. listopada, Kostrena
Pjesnici Katedre čakavskih pjesnika Ustanove Ivan Matetić Ronjgov sudjelovali su na svečanosti u povodu osnutka sekcije čakavskih pjesnika Katedre Čakavskoga sabora Kostrena.

10. – 12. listopada, Grad Grobnik
U Grobniku je katedra priredila drugi saziv umjetnika u sklopu grobničke umjetničke kolonije, koji su po svršetku rada svoja umjetnička djela darovali u svrhu stvaranja Zbirke suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Drugi je saziv bio međunarodni; osim hrvatskih likovnih umjetnika, sudjelovali su umjetnici iz Italije, Slovenije i Austrije.

14. listopada – 30. studenoga, Grobnik
Tijekom listopada i studenoga u Galeriji sv. Jelene održano je jedanaest izložaba na kojima su likovna djela izlagali članovi katedrine likovne skupine.
U Domu kulture Čavle po četvrti je put održana glazbena manifestacija Grobnišćina sope i kanta na kojoj je, uz djecu i mlade grobničke glazbenike, sudjelovala folklorna skupina i pjevački zbor KUD-a Zvir iz Jelenja.

18. prosinca, Glas Istre
Prigodnim tekstom, objavljenim (pod znakovitim naslovom Srebrena kruna nad Ročkom katedrom) na stranici Glasa Istre, Vlado Pernić podsjetio je na 25. obljetnicu djelovanja Katedre Čakavskoga sabora Roč i sažeo njezina iznimno dojmljiva postignuća: utemeljenje i razvoj Ročkoga glagoljaškog bijenala, obnovu Huma, ostvarenje „mega-projekta“ Aleje glagoljaša, osnutak udruge Prijatelji Roča…

1998.

14. siječnja, Rijeka
Održana je Skupština Čakavskoga sabora, kojoj je nazočilo 40 predstavnika svih 19 aktivnih katedri.
Predsjednik Petar Strčić dao je kratak pregled dotadašnjega rada te „obrazložio potrebu donošenja novog Statuta i njegov tekst, usklađen sa Zakonom o udrugama N.N. br. 70/97. Statut je glasovanjem prihvaćen jednoglasno.“ (Zapisnik Skupštine Čakavskog sabora, 1998.)
Potom je Skupština izabrala sva tijela Sabora: Upravni i Nadzorni odbor te Časni sud.
Za predsjednika Čakavskoga sabora Skupština je jednoglasno izabrala Aleksu Ladavca, pomoćnika glavnoga direktora BINA-Istre iz Zagreba.

12. veljače, Glas Istre
Pod znakovitim naslovom Vjerovali ili ne: Čakavski sabor ima novo vodstvo, Daniel Načinović objavio je tekst o nagloj organizacijskoj obnovi Čakavskoga sabora, čiji se skupštinski saziv – prvi nakon osam godina – „ovaj put dogodio neobično, žurno, nepoznato u dosadašnjoj praksi Čakavskog sabora, tim više što su takve sjednice ranije bile i svečanosti susreta eminentnih kulturnih djelatnika, književnih stvaralaca i umjetnika, ne samo iz Istre, već i iz Hrvatske, susret koji je i izvan proceduralnih dnevnih redova imao i svoj kulturološki značaj“ (Načinović, 1998.).
Naime, Izborna skupština Čakavskoga sabora održana je u Rijeci – 14. siječnja. „Kako tisak dosad ni u županiji Primorsko-goranskoj ni ovostran Učke, ni radio ni televizija, koliko nam je poznato, nisu objavili izvještaj s ove skupštine, ovo bi trebala biti prva vijest (…). Iz Žminja doznajemo da je Skupština održana zbog hitnosti, bez pisanih poziva, telefonski, kako bi se Čakavski sabor uspio preregistrirati do 15. siječnja, što je u skladu sa Zakonom i učinjeno, pa ČS sada djeluje kao udruga katedri.“ (Načinović, ibid.)

27. veljače, Poreč
Istarski župan Stevo Žufić primio je u porečkoj Gradskoj palači novo rukovodstvo Čakavskoga sabora i čelnike Općine Žminj. Župan je obećao podršku Županije svim velikim projektima Čakavskoga sabora.

1. ožujka, Žminj
Prije negoli su se uključili u rad redovne Skupštine žminjske katedre, okupljeni članovi Čakavskoga sabora nazočili su otkrivanju spomen-ploče na ulazu u Črnje, odnosno Karloviće, rodno mjesto Zvane Črnje. Potom su obišli Črnjinu rodnu kuću, kojoj se krov urušio nekoliko godina ranije, da bi u Žminju, pred Črnjinim spomenikom, odali počast utemeljitelju Čakavskoga sabora.
Na Skupštini žminjske katedre utvrđen je program rada za tekuću godinu u kojoj se obilježavala 30. obljetnica najstarije manifestacije, Sabora čakavskog pjesništva, a dr. sc. Slavko Krajcar obrazložio je idejni program rekonstrukcije/obnove zgrade sjedišta Čakavskoga sabora.

21. i 28. ožujka, Klana
U okviru tradicionalnih Dana dr. Matka Laginje u općinskoj vijećnici 21. ožujka održan je stručno-znanstveni skup. Na njemu je predstavljeno deset radova o životu i djelu dr. Matka Laginje, povijesti toga kraja te jezičnoj problematici i geologiji. Otvorene su dvije izložbe – Izložba arheoloških nalaza s klanjske Gradine i Izložba starijih dokumenata.

22. ožujka, Klana
Održana je prva sjednica novoizabranog Upravnoga odbora Čakavskoga sabora na kojoj su određeni najvažniji zadaci: nastavak objavljivanja niza Istra kroz stoljeća, sudjelovanje u organizaciji proslave 100. obljetnice rođenja Mije Mirkovića – Mate Balote, koju je priredila HAZU, te izgradnja referentnoga centra čakavštine u Žminju.

29. ožujka, Grad Grobnik
U sklopu katedrine Skupine za tradicije utemeljen je grobnički Odbor za maškare radi podsjećanja na zaboravljenu tradiciju u mesopusno vrijeme. Stoga je utvrđen naziv budućega projekta – Grobnički maškarani korzo.

3. – 6. lipnja, Rijeka/Ronjgi
10. Matetićeve dane, dvogodišnju manifestaciju Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“, obilježila su dva koncerta: program učenika dviju glazbenih škola u Rijeci i Puli, koje nose Matetićevo ime, te svečani koncert na kojemu je zbor HRT-Zagreb, pod ravnanjem maestra Dušana Prašelja, izveo pet velikih djela I. M. Ronjgova. Koncert je prenosio i snimio Drugi program Hrvatskoga radija.

5. – 6. lipnja, Poreč
Održan je 26. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo više od 1.300 pjevača okupljenih u 28 zborova.
Predstavnici Zajednice Talijana članovi su Mješovitoga pjevačkog zbora KUD / Coro misto SAC Fratellanza iz Rijeke. Na Kantu je izvedeno osam praizvedbi.

6. – 7. lipnja, Žminj
Obilježavanje 30. obljetnice djelovanja Katedre Čakavskoga sabora Žminj započelo je u župnoj crkvi Sv. Mihovila, svečanim koncertom mješovitoga pjevačkog zbora Hrvatske radiotelevizije, kojim je ravnao Igor Kuljerić.
Potom je održana svečana sjednica žminjske katedre, na kojoj je Željko Rudan, načelnik Općine Žminj, objavio odluku žminjskoga poglavarstva da se Čakavskome saboru u trajno korištenje preda zgrada Zat kaštela, u kojoj će se urediti Čakavska kuća. Sastavljen je ugovor o donaciji, koji su potpisali Aleksa Ladavac, predsjednik Čakavskoga sabora i Slavko Krajcar, predsjednik Odbora za uređenje Čakavske kuće.
Održan je 30. Sabor čakavskog pjesništva. Uz tradicionalne programe – natjecanja mladih čakavskih pjesnika i recitatora te likovnjaka čakavskoga područja, koji slikaju zavičajne teme – u okviru jubilarnoga Sabora održan je kolokvij kojim je obilježena trideseta obljetnica osnutka Katedre Žminj, najstarije katedre Čakavskoga sabora.
O osnivanju katedre svjedočio je, najprije, njezin prvi tajnik Marijan Mačina, a zatim su o prilikama u kojima je osnovan Čakavski sabor, o njegovu radu te o inicijatoru i utemeljitelju Sabora Zvani Črnji govorili prof. dr. sc. Josip Bratulić te književnici Milan Rakovac i Boris Biletić.

10. lipnja, Grad Grobnik
U Okrugloj dvorani grobničkoga Kaštela održan je skup na temu Jezik uglazbljenih tekstova s osobitim osvrtom na čakavšćinu. Voditelj je bio sveučilišni profesor Milorad Stojević, a u raspravi su sudjelovali autori uglazbljenih tekstova iz Primorsko-goranske županije te autori glazbe.

28. lipnja, Hum
Dan Huma (uključujući izbor župana) zadnji je put održan u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč. Organizaciju Dana Huma sa svim pratećim sadržajima preuzela je novoosnovana Udruga Hum – od utvrde do najmanjega grada na svijetu.
Istoga dana u Humu je, u organizaciji KČS-a Roč, prvi put održan susret svirača bajsa Z bajsun va Hum – 9. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala na kojemu je sudjelovalo 60-ak svirača od kojih 20-ak bajsista.

4. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 11. Susret sopaca otoka Krka.

5. srpnja, Ronjgi
U povodu obilježavanja 110. obljetnice rođenja i 20. godina smrti Ive Jardasa, u prostorijama Spomen-doma u Ronjgima održan je pogovor o kastavskome bardu i Matetićevu prijatelju. Tom je prigodom u suradnji s Općinom Viškovo, nedaleko od biste I. M. Ronjgova, postavljeno Jardasovo poprsje.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 26. Mediteranski kiparski simpozij. Nikola Džaja iz Solina izveo je drugu dionicu Bijele ceste. Nane Zavagno iz Italije izradio je skulpturu Obitelj koja je smještena podno crkve Sv. Mihovila u Pićnu, a Đanino Božić iz Kaštelira skulpturu Veliki arhiv za Vukovar.

11. rujna, Buzet
Održan je 29. skup Buzetski dani posvećen naselju Sovinjak. Predstavljeno je 19 izlaganja.

21. rujna, Ronjgi
U prostorima Spomen-doma Ivana Matetića Ronjgova održana je 17. Mantinjada pul Ronjgi. Značajna za održavanje, promicanje i predstavljanje autohtonoga glazbenog izričaja ovoga područja, priredba je okupila 60-ak pari sopaca, mišnjičara i kantura iz Krka, Istre i Hrvatskoga primorja.

25. rujna, Čavle
Program otvaranja šeste manifestacije Grobnička jesen pod nazivom Grobnišćino, lipoto moja počeo je u Domu kulture Čavle predstavljanjem knjige Raskrižja autorice Vlaste Juretić.

3. listopada, Grad Grobnik
Program Dragaju me juga i bure – otvaranje izložbe likovnih radova troje članova katedrine likovne skupine. U programu su sudjelovale dvije sudionice dječjega festivala Grobnička skala.

9. listopada, Grobnik
Početak rada trećega saziva u sklopu grobničke Likovne kolonije. Osim hrvatskih umjetnika, u trećemu sazivu sudjelovali su umjetnici iz Francuske, Italije i Slovenije, a Likovna kolonija Grobnik mijenja naziv u Međunarodna likovna kolonija Grobnik – Galerija suvremene umjetnosti.

11. – 18. listopada, Roč
Održan je peti međunarodni susret Prijatelji Roča. Sudjelovali su: Nicholetta Leghisa (Italija), Franco Milani (Italija), Krunoslav Međimorec, Franjo Ferenčak, Branko Lenić, Daniel Načinović, Ljubo Kuntarić i Saša Nikolić.

29. listopada, Delnice
U suradnji Matice hrvatske u Delnicama i Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održana je tribina ČA – ŠTO – KAJ, u kojoj su sudjelovali članovi Katedre čakavskih pjesnika Ustanove i Gorskoga kotara.

21. studenoga, Grad Grobnik
U Okrugloj dvorani grobničkoga Kaštela održan je redovni znanstveno-stučni skup na kojemu je sudjelovalo osam znanstvenika.

22. studenoga, Ronjgi
U glazbenoj slušaonici Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održan je pogovor o Anti Dukiću. O značajnoj ličnosti kastavske i hrvatske književnosti i povijesti predavanja je održalo pet izlagača.

5. prosinca, Čavle
Pokretanje čakavske glazbene manifestacije Grobnička skala u Domu kulture Čavle, kao prve priredbe za mlade pjevačke talente u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja, u okviru projekta za očuvanje i zaštitu čakavštine kao nematerijalne baštine te postavljenog cilja u sklopu programskih djelatnosti – proglašenje grobničkoga govora zaštićenim kulturnim dobrom.
Nakon višemjesečnih priprema i audicija, javnosti su se na prvoj Grobničkoj skali predstavili mladi pjevački talenti.

1999.

31. siječnja, Grobnišćina
Katedra je u suradnji s predstavnicima skupina za maškare iz više od deset mjesta Grobnišćine pokrenula prvu manifestaciju Grobnički maškarani korzo – cjelodnevnu priredbu s programima u desetak grobničkih mjesta uz sudjelovanje oko 500 maskiranih osoba koje su od jutra do večeri obilazile naselja cijeloga područja Grobnišćine.

31. siječnja, Rijeka, Cres, Mali Lošinj
Umro je akademik Branko Fučić s kojim je Katedra Čakavskoga sabora Cres-Lošinj imala izvrsne i dugogodišnje plodne odnose. Najznantiji rezultat suradnje jesu kulturno-povijesni vodič po cresko-lošinjskome otočju Apsyrtides (1990. i 1995.) te Glagoljski lapidarij u Valunu s katalogom na četiri jezika. Tijekom ožujka 1999. održane su komemoracije u Cresu i Malom Lošinju.

20. i 21. ožujak, Klana
Održani su 6. Dani dr. Matka Laginje. Na znanstvenome skupu podneseno je deset izlaganja. Tiskan je 5. svezak Zbornika Društva za povjesnicu Klane (posebno izdanje) – Klanski kraj kanta. Obilježene su dvije važne obljetnice: 440. obljetnica prvog zapisa o napadu Turaka na Klanu i 560. obljetnica glagoljskog natpisa u Klani.

29. svibnja, Grad Grobnik
Održan je iznimno značajan kulturni događaj – otvorenje Galerije suvremene umjetnosti Grobnik.

4. lipnja, Svetvinčenat
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Juršići-Svetvinčenat, za čijeg je predsjednika izabran Slavko Kalčić. Središnji programski interes katedre je tematizacija opusa zavičajnih pjesnika Tone Smoljanca i Mirka Pekice.

5. i 6. lipnja, Žminj
Upriličena je svečanost otvorenja Čakavske kuće.
U predviđenom roku od samo jedne godine obnovljena je zgrada i otvorena Čakavska kuća, sjedište Čakavskoga sabora, u kojoj će djelovati i Općinska knjižnica Žminj u sastavu Gradske knjižnice i čitaonice Pula, LASO – projekt riječkoga Filozofskog fakulteta i Turistička zajednica Žminj.
„Čakavska kuća je ostvarena i dovršena sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Županije Istarske, donatora i Općine Žminj. Tako je Čakavski sabor ostvario osnovne preduvjete za svoj ured, preselio arhivu Čakavskog sabora iz Pule u Žminj. Ukupna sredstva utrošena u projekt Čakavske kuće iznose 1.300.000 kuna, s dodatkom doniranog knjižnog fonda (5.000 knjiga) ukupna je vrijednost 2.000.000 kuna“ (Izvješće o radu Čakavskog sabora 1999. godine, sažetak, 2000.: 29).
Na otvaranju Čakavske kuće predstavljena je knjiga nizozemske jezikoslovke dr. Janneke Kalsbeek, The Čakavian Dialekt of Orbanići near Žminj in Istria – Čakavski dijalekt sela Orbanići kraj Žminja u Istri, o kojoj su govorili prof. dr. sc. Josip Lisac, prof. dr. sc. Josip Bratulić i prof. dr. sc. Krunoslav Pranjić.
Iste večeri u župnoj crkvi Svetoga Mihovila Oratorijski zbor „Ivan Matetić Ronjgov“ iz Rijeke, pod ravnanjem Duška Prašelja, održao je svečani koncert.
Održana je 31. tradicionalna manifestacija Sabor čakavskog pjesništva; uobičajena natjecanja mladih pjesnika, recitatora i likovnjaka, kojima se nagrade uručuju na završnoj priredbi Di ča slaje zvoni, što se tradicionalno održava Zat kaštela. Gosti Sabora bili su učenici iz Cernika, Šolte i Zlatara.

5. lipnja, Poreč
Održan je 27. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo samo devet zborova (iz Rijeke, Hreljina, Kraljevice, Roča, Buzeta, Ronjgi, Pule, Zagreba i Poreča).
Na Susretu je predstavljen dvostruki CD sa skladbama Slavka Zlatića.
Predloženo je da se ubuduće susreti dječjih zborova priređuju u Pazinu, pod nazivom Mali kanat.

11. lipnja, Ronjgi
U organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov održana je tradicionalna priredba dječjega kreativnog stvaralaštva 21. Proljeće u Ronjgima, koja je okupila oko 150 učenika s nastavnicima iz 20-ak riječkih i županijskih škola.

20. lipnja, Draguć
U Draguću je održan 10. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala – Bajsi u Draguću. Tom je prigodom tiskana brošura s osnovnim podatcima o Draguću, bajsu, graditelju bajseva Ottaviju Štokovcu i njegovim novim glazbalima. Susret je pokrenut radi očuvanja bajsa kao jedinstvenoga glazbala tradicijske glazbene baštine središnje i zapadne Istre, okupljanja svirača bajsa i pratećih glazbala te njegovanja i očuvanja ovoga svojstvenog žanra istarske tradicijske glazbe.

3. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 12. Susret sopaca otoka Krka.

5. – 6. lipnja, Žminj
Održan je 31. Sabor čakavskoga pjesništva. Na natječaju za najbolju čakavsku pjesmu, koji tradicionalno raspisuju Čakavski sabor i dječji list Modra lasta, pristigla su 262 rada 193 autora i 42 škole iz Istre, Hrvatskoga primorja i Dalmacije.
Na završnoj priredbi Praznik našeg zajika nastupilo je oko 200 izvođača, pred više od 2.000 posjetitelja.
U maloj galeriji Čakavske kuće priređena je izložba radova učenika osnovnih škola Žminja, Kanfanara i Svetvinčenta.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 26. Mediteranski kiparski simpozij. Novu, treću dionicu Bijele ceste izradio je Ivan Briski iz Zagreba. Takashi Kondo iz Japana izradio je skulpturu Značenje nule.

9. rujna, Ronjgi
U Spomen-domu Ivana Matetića Ronjgova održana je 18. Mantinjada pul Ronjgi koja je okupila oko 200 sudionika i posjetitelja.

10. rujna, Buzet
Održani su 30. Buzetski dani na kojima je 22 sudionika raspravljalo o temi Štrped i Buzeština. Predstavljena je je 25. knjiga Buzetskoga zbornika čija je tema – Sovinjak.

25. rujna, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održan je 1. Kanat pul Ronjgi, susret zborova Primorsko-goranske županije. Na prvi susret prijavilo se više od 20 zborova s oko 600 pjevača. Svaki je zbor izveo jednu pjesmu.

1. listopada, Žminj
U okviru proslave Dana općine Žminj i blagdana Sv. Mihovila, Plaketa općine Žminj dodijeljena je i Čakavskome saboru.

8. listopada, Grad Grobnik
Za službeno otvaranje sedme Grobničke jeseni katedra je u grobničkoj Galeriji suvremene umjetnosti pripremila aukciju četrdesetak slika i drugih likovnih ostvarenja 28 autora, članova katedrine likovne skupine i drugih prijatelja likovnjaka.

10. – 17. listopada, Roč
Održan je šesti susret Prijatelji Roča. Sudionici susreta bili su: Zdenka Pozaić, Karlo Paliska, Alojz Čargonja, Damir Sirnik i Branko Okmaca.

16. listopada, Žminj
U okviru priredbe Početak mjeseca knjige 1999. u Republici Hrvatskoj, Čakavski sabor priredio je susret kulturnih djelatnika, izdavača i knjižničara. Susret je održan u Čakavskoj kući.

13. studenoga, Čavle
U Domu Čavle održana je peta večer Grobnišćina sope i kanta na kojoj je sudjelovalo više od 50 glazbenika s Grobnišćine te nekoliko pjesnika.

3. prosinca, Čavle
U Domu kulture Čavle održana je druga glazbena manifestacija Grobnička skala – za mlade talentirane pjevače.

5. prosinca, Ronjgi
U Spomen-domu Ivana Matetića Ronjgova održan je pogovor o skladatelju Josipu Mandiću. O životu i djelu Josipa Mandića predavanje su održali muzikolozi i povjesničari.

18. prosinca, Grad Grobnik
Održan je znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi. Osim akademika Luje Margetića, koji je govorio o nekoliko zapažanja u povodu najstarijega glagoljskoga natpisa u Grobniku, na skupu su izlagali: dr. sc. Irvin Lukežić, dr. sc. Josip Manjgotić, mr. sc. Željko Bartulović, mr. sc. Manon Giron, mr. sc. Krešimir Galin i dipl. ing. Damir Viškanić.

2000.

2. veljače, Grobnišćina
Katedra je zahtjevan projekt utemeljen na starim običajima pod nazivom Grobnički maškarani korzo provela po drugi put. Sudjelovalo je petstotinjak maskiranih osoba koje su srdačno dočekali domaćini svih desetak mjesta na Grobnišćini.

24. veljače, Trst
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Trstu održana je kulturna večer na kojoj je predstavljena djelatnost Čakavskoga sabora. U predstavljanju su sudjelovali predsjednik Čakavskoga sabora Aleksa Ladavac, prof. dr. sc. Slavko Krajcar i ceranska pjesnikinja Evelina Rudan.

10. ožujka, Ronjgi
Održana je sjednica Upravnoga odbora Čakavskoga sabora na kojoj je iscrpno raspravljano o programima u 1999. godini, a zacrtane su programske obveze za 2000. godinu.

18. i 19. ožujak, Klana
Održani su 7. Dani dr. Matka Laginje. Na znanstvenome skupu podneseno osam izlaganja. Društvo je uz redovni program obilježilo pet obljetnica posebno važnih za povijest klanjskoga kraja: 70 godina smrti dr. Matka Laginje, 80 godina od potpisivanja Rapalskoga ugovora kojim je klanjski kraj ušao u sastav Kraljevine Italije, 130 godina organizirane poštanske službe u Klani, 130 godina od katastrofalnoga potresa u Klani i 130 godina zavjeta Klanjaca o tome da će poklade u Klani ubuduće završavati na pokladni ponedjeljak.

11. svibnja, Pazin
Nakon dulje neaktivnosti, pazinska Katedra Čakavskoga sabora, koja se odsad zove Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu, a registrirana je kao udruga, nastavlja s radom. Na održanoj Skupštini, članovi katedre utvrdili su program za 2000. godinu, iz kojega proizlazi kako se više neće baviti samo organiziranjem Pazinskoga memorijala nego i sustavnim istraživanjem istarske povijesti.
Napomenuto je to kako je posljednji Pazinski memorijal, 25., održan još 1996. godine te kako će naredni biti posvećen temi Beram od prapovijesti do naših dana.

1. – 4. lipnja, Rijeka/Viškovo/Kastav
Središnja manifestacija Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“, jedanaesti Matetićevi dani, bili su posvećeni obljetnicama rođenja skladatelja koji su u svoja djela utkali melos i tekstove primorsko-istarskoga kraja kao i veliku ljubav za svoj kraj: Matko Brajša Rašan (140. god.), Ivan Matetić Ronjgov (120. god.), Slavko Zlatić (90. god.) i Josip Kaplan (90. god.).

3. lipnja, Poreč
Održan je 28. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je nastupilo deset amaterskih zborova. Dječji i omladinski zborovi nisu sudjelovali na Kantu. Praizvedeno je deset novih skladbi. Predstavljena je nova zbirka Naš kanat je lip.

9. lipnja, Ronjgi
Održana je tradicionalna manifestacija Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ – 22. Proljeće u Ronjgima. Umjetničko izražavanje djece ostvaruje se radom sve većega broja radionica: likovne, skladateljske, literarne, novinarske, zborskoga pjevanja i fotografske.

lipanj, Žminj
Održan je 32. Sabor čakavskog pjesništva.

25. lipnja, Draguć
U organizaciji Katedre ČS-a Roč u Draguću je održan 11. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću.

27. lipnja, Roč
U spomen na Prvotisak, žakna Jurja, ročke glagoljaše, glagoljašku baštinu i pisanu riječ, u Roču je podignuta vjerna replika Gutenbergove preše, glagoljska pritiskalnica. Voditelj projekta bio je Vladimir Pernić, voditelj kulturnih programa Katedre ČS-a Roč. Projekt je osmislio likovni umjetnik, grafičar i profesor na zagrebačkoj ALU Frane Paro, izniman znalac tiskarskih tehnika i tehnologija, koji tvrdi kako je, zasigurno, na takvome modelu preše tiskana i prva hrvatska glagoljska knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, pri čemu valja spomenuti da se rukopisni predložak Misala čuvao u Nugli kraj Roča. Prešu je izradio majstor Anton Rabak iz Pazina.

3. srpnja, Roč
Otiskom izvatka iz Knjige mudrosti, u prostoru Male glagoljske akademije svečano je puštena u rad jedina hrvatska replika tiskarske preše iz razdoblja inkunabula 1450. – 1500. godine. Svečanosti su nazočili Antun Vujić, ministar kulture Republike Hrvatske, akademik Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske te brojni istarski uzvanici.
Ovom svečanošću okončan je osmi saziv Male glagoljske akademije „Žakan Juri“, koja među osnovnoškolcima iz cijele Hrvatske sustavno potiče likovno, glazbeno i književno stvaralaštvo o glagoljaškoj pismenosti.

1. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 13. Susret sopaca otoka Krka.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 28. Mediteranski kiparski simpozij u okviru kojega je akademski slikar Quintino Bassani iz Zagreba izgradio 4. dionicu Bijele ceste. Alfonso Berridi iz Španjolske izradio je skulpturu Jedna noć u Labinu, a Tomislav Vončina iz Zagreba skulpturu Tri plus, koja se nalazi u parku ispred općinske zgrade u Nedešćini.

8. rujna, Buzet
Održani su 31. Buzetski dani na kojima je predstavljeno 19 izlaganja. Prvi dio skupa bio je posvećen povijesti, etnologiji i umjetnosti sjeverne Istre, dok su izlaganja drugoga dijela skupa bila posvećena radu i djelu akademika Branka Fučića, vrednujući njegov doprinos u predstavljanju kulturne baštine. Uoči skupa u spomen-parku otkriveno poprsje jezikoslovca prof. Josipa Ribarića, rad kipara Vanje Radauša.

21. rujna, Grad Grobnik
Početak rada četvrtoga saziva Međunarodne likovne kolonije Grobnik. Osim hrvatskih umjetnika, u grobničkome Kaštelu u višednevnome radu sudjelovali su umjetnici iz Slovenije, Italije, Francuske, Španjolske, Japana, Kine, Bosne i Hercegovine, Nizozemske, Njemačke…

22. rujna, Grobnik
U Galeriji suvremene umjetnosti otvorena je osma tromjesečna manifestacija Grobnička jesen.

23. rujna, Jurandvor – Baška
Poseban prilog Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ dala je obilježavanju 900. godišnjice Bašćanske ploče u Jurandvoru – Baška (otok Krk). Za ovu veliku nacionalnu svečanost Ustanova je, u suradnji s Krčkom biskupijom i Glazbenom produkcijom HRT-a, sudjelovala u organizaciji proslave. Poseban pečat proslavi dala je praizvedba glazbeno-scenskoga recitala Bašćanska ploča Dušana Prašelja i to u izvedbi Mješovitoga pjevačkog zbora HRT-a i Oratorijskoga zbora „I. M. Ronjgov“. Zborovima je ravnao maestro Dušan Prašelj.

24. rujna, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održano je tradicionalno natjecanje mladih sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja. Devetnaesta Mantinjada pul Ronjgi okupila je stotinjak sudionika.

25. rujna, Grad Grobnik
Programom Kad se judi prepoznaju, uz sudjelovanje gostiju-umjetnika te glazbenika i drugih umjetnika s područja PGŽ-a, katedra je zahvalila umjetnicima na sudjelovanju u radu četvrtoga saziva umjetnika u sklopu Međunarodne likovne kolonije Grobnik te posebice na darovanih više od 30 umjetničkih djela.

29. rujna, Beram
Nakon višegodišnje stanke, oživljen je Pazinski memorijal, 26. po redu (zapravo 27.). Tema Memorijala, na kojemu je predstavljeno deset znanstvenih radova, bila je Beram u prošlosti. Naslov teme sugerirao je novu orijentaciju katedre, okrenutu prema istraživanjima ne samo novije nego i najstarije istarske prošlosti.

8. – 15. listopad, Roč
Na priredbi Prijatelji Roča (7. susret) sudjelovali su: Frane Paro, Hrvoje Šercar, Milan Rakovac, Damir Bužleta i Milan Legović.

26. – 28. listopada, Pula – Žminj
Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, nizom programa obilježena je 30. obljetnica Čakavskoga sabora.
U Puli je otvorena izložba suvremene likovne umjetnosti grada Grobnika, a u Žminju izložba nakladničke djelatnosti Čakavskoga sabora te retrospektivna izložba radova kipara Josipa Diminića.
Glavnina programa odvijala se u Žminju, gdje je 28. listopada održana svečana sjednica Čakavskoga sabora koju je vodio predsjednik Aleksa Ladavac, a nazočio joj je Antun Vujić, ministar kulture Republike Hrvatske.
U programu su sudjelovali klapa Krk te članovi Novljanskoga kola.
U župnoj crkvi Sv. Mihovila održan je koncert Riječkoga oratorijskog zbora pod ravnanjem maestra Duška Prašelja, koji je izveo njegovu skladbu posvećenu 900. obljetnici Bašćanske ploče, te izbor iz djela Slavka Zlatića.

4. studenoga, Grad Grobnik
Deveti grobnički znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, na temu Grobnišćina od Frankopana do danas, održan je u Galeriji suvremene umjetnosti u Kaštelu. Na skupu su, pored akademika Luje Margetića i Petra Strčića, izlagali: dr. sc. Irvin Lukežić, dr. sc. Josip Manjgotić, dr. sc. Željko Bartulović, dr. sc. Bosiljka Janjatović, dr. sc. Nikola Stražičić, mr. sc. Manon Giron, mr. sc. Krešimir Galin i Damir Viškanić, dipl. ing.

1. prosinca, Čavle
U Domu kulture Čavle održana je treća Grobnička skala na kojoj je nastupilo 14 mladih izvođača.

9. prosinca, Otočac
U Otočcu je održana sjednica Upravnoga odbora Čakavskoga sabora, kojoj je domaćinom bila Katedra Otočac, jedna od najmlađih u sustavu Sabora. Održan je i književni susret na kojemu su stihove govorili pjesnici cijeloga čakavskog područja.

12. prosinca, Opatija
U Zlatnoj dvorani hotela „Imperial“ održana proslava 30. obljetnice rada jedne od najstarijih katedri Sabora, Katedre Opatija.

tijekom godine, Roč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč, u romaničko-gotičkoj crkvi Sv. Antona Opata u Roču tijekom godine izvršeno je istraživanje i zaštita jednoga (manjeg) dijela zidnih slika na južnome zidu. U crkvi se, pored ostaloga, nalazi glagoljski grafit s najpoznatijim i najstarijim hrvatskim Glagoljskim abecedarijem uparanim u posvetni križ oko 1200. godine.

2001.

27. siječnja, Grobnišćina
Treći Grobnički maškarani korzo održan je s jednakim uspjehom kao i prethodna dva, obilaskom više stotina maskiranih osoba mnogih mjesta Grobnišćine.

17. i 18. ožujak, Klana
Održan je osmi Kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje. Skup je započeo predstavljanjem 6. Zbornika Društva. Na stručno-znanstvenom skupu predstavljeno je pet radova.

2. svibnja, Cres-Lošinj
Umro je Rado Manzoni, osnivač i član prvoga Predsjedništva Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj, dugogodišnji kulturni djelatnik cresko-lošinjskoga otočja.

2. lipnja, Ronjgi
U Spomen-domu Ivana Matetića Ronjgova održano je 23. Proljeće u Ronjgima. Na susretu dječjega stvaralaštva sudjelovalo je stotinjak učenika i nastavnika riječkih osnovnih škola.

24. lipnja, Draguć
U Draguću je, u organizaciji Katedre ČS-a Roč, održan 12. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala Bajsi u Draguću.

17. studenoga, Mali Lošinj
Obilježena je 15. obljetnica osnutka i rada Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj.

21. travnja, Zagreb
U dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda održan je svečani koncert na kojemu su, pod ravnanjem Duška Prašelja, nastupili Zbor i solisti HRT-a i Riječki oratorijski zbor „Ivan Matetić Ronjgov“, uz članove orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca, koji su izvodili djela hrvatskih skladatelja s istarsko-primorskoga područja: Brajše Rašana, Matetića Ronjgova, Zlatića, Kaplana i Prašelja. Koncertom je obilježena 30. obljetnica djelovanja Čakavskoga sabora.
U podne istoga dana, u dvorani Kajkavskoga spravišča – društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, pod naslovom Susret Čakavskoga sabora i Kajkavskoga spravišča, održan je susret čakavskih i kajkavskih pjesnika.

1. – 2. lipnja, Poreč
Održan je 29. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo 16 amaterskih zborova. Nakon dvije godine, u program su opet uvršteni dječji i omladinski zborovi. Na Kantu je predstavljena zbirka nagrađenih i pohvaljenih skladbi s natječaja koji se priređuje bijenalno.

7. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 14. Susret sopaca otoka Krka.

25. srpnja, Kostrena
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, registrirana kao Udruga za promicanje kulture življenja; dobitnica je godišnje nagrade Općine Kostrena za 2001. godinu.

19. kolovoza, Grobnik
Kulturno-zabavna večer pod nazivom Prijatelji, u organizaciji grobničke Čakavske katedre, održana je u Galeriji suvremene umjetnosti pod pokroviteljstvom Općine Čavle. Otvorena je izložba umjetničkih djela iz fundusa Zbirke suvremene likovne umjetnosti Grobnik, na kojoj su zastupljeni umjetnici iz Italije, Slovenije, Austrije, Francuske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kine.

rujan – listopad, Labin/Dubrova
Održan je 29. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovala trojica kipara. Labinski slikar i mozaičar Zdravko Milić napravio je polikromnu dionicu Bijele ceste koju je nazvao Tehnodrom, a zagrebački kipar Peruško Bogdanić svoju, naslovljenu Putovanje barbara. Time je Bijela cesta dobila petu i šestu dionicu. Treći sudionik MKS-a 2001., nizozemski kipar Joost Barbiers, svoju skulpturu Kuća svjetla smjestio je u Park skulptura.

7. rujna, Buzet
U sklopu gradskoga blagdana Subotine održan je 32. znanstveni skup Buzetski dani na kojemu je bilo 16 priopćenja.
U okviru programa znanstvenoga skupa predstavljena je knjiga Šimun Greblo i njegova tumačenja muke Kristove (1493.), kojoj je Katedra Buzet bila suizdavač.

21. rujna, Grad Grobnik
Dočekom umjetnika pozvanih na sudjelovanje u radu novoga saziva Međunarodne kolonije Grobnik i početkom višednevnoga rada novoga saziva umjetnika (iz Hrvatske, Italije i Slovenije), započela je Grobnička jesen 2001. U sljedećim su danima umjetnici stvorili tridesetak novih djela koja su darovali katedri za ostvarivanje njezina cilja – stvaranje novoga hrvatskog Muzeja suvremene likovne umjetnosti.

29. rujna, Pazin
Održan je 27. znanstveni skup Pazinski memorijal, čijih je 14 sudionika govorilo o temi Istra u historiografiji 20. stoljeća.
U okviru programa predstavljena je i Bibliografija Pazinskog memorijala X-XX autorice Mladenke Hammer. Na predstavljanju su o Bibliografiji govorile dr. sc. Mirna Willer i mr. sc. Tinka Katić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

18. i 27. listopada, Žminj, Pula
Predstavljena je knjiga mr. sc. Borisa Biletića Bartuljska jabuka – ogledi o književnom djelu Zvane Črnje, prva znanstvena monografija posvećena Črnji, objavljena u izdanju Izdavačkoga poduzeća Reprezent d. o. o., Račice i Čakavskoga sabora te u sunakladništvu Izdavačkoga centra Rijeka.

23. – 27. listopada, Roč
Održan je zadnji susret Prijatelji Roča, osmi po redu. Sudjelovala su tri umjetnika: Emil Bobanović Čolić, Tomislav Milohanić i Bruno Krajcar.

28. listopada, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održan je pogovor o skladatelju i dirigentu, maestru Borisu Papandopulu. U povodu 95. obljetnice rođenja i 10. obljetnice smrti Borisa Papandopula, izlaganja su održale muzikologinje: Marija Riman, Lovorka Ruck i Diana Grgurić iz Rijeke, Rozina Palić-Jelavić iz Zagreba te ravnatelj ustanove Dušan Prašelj.

3. studenoga, Grad Grobnik
Redovni znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi u Galeriji suvremene umjetnosti vodio je akademik Lujo Margetić. Na skupu je izlagalo sedam znanstvenika.

17. studenoga, Cres-Lošinj
Obilježena je 15. obljetnica osnivanja i uspješnoga rada Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj. Katedra je, ujedno, bila domaćinom sjednice Upravnoga odbora Čakavskoga sabora u Malom Lošinju, na čelu s predsjednikom Aleksom Ladavcem. Priređen je i susret čakavskih pjesnika.

23. studeni, Ronjgi
U prostorima Spomen-doma Ivana Matetića Ronjgova održana je 20. Mantinjada pul Ronjgi. Nakon natjecateljskog dijela, sudionici i gosti Mantinjade pridružili su se programu Matejne na središnjemu trgu u Viškovu.

1. prosinca, Škrljevo
Održana je Osnivačka skupština nove katedre, one Čakavskoga sabora u Škrljevu, koja je dobila ime književnika Ljube Pavešića.

7. prosinca, Čavle
U Domu kulture Čavle održana je četvrta manifestacija Grobnička skala na kojoj je nastupilo 16 mladih glazbenih talenata.

2002.

27. siječnja, Grobnišćina
Katedra je organizirala cjelodnevni obilazak maškaranih skupina Grobnišćine (područje općina Čavle i Jelenje te dio grada Rijeke). Sudjelovalo je oko 500 maškara.

27. veljače, Čavle
U suradnji s Osnovnom školom Čavle, Katedra Grobnišćine pokrenula je osnutak svoje folklorne skupine.

ožujak, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Klana (Društvo za povjesnicu Klane) priredila je 9. Dane dr. Matka Laginje, obilježavajući 150. obljetnicu njegova rođenja.

29. – 31. svibnja, Ronjgi
Održani su 12. Matetićevi dani, bijenalna priredba, posvećeni riječkom simfoničaru Vjekoslavu Gržiniću. Na skupu je pročitano pet izlaganja.
Na završnome koncertu, 31. svibnja, nastupilo je šest zborova s više od 300 pjevača.

1. lipnja, Žminj
U Čakavskoj kući održana je godišnja skupština Čakavskoga sabora na čijem su početku istarski župan, žminjski načelnik, ravnateljica Gradske knjižnice Pula i predsjednik Čakavskoga sabora Aleksa Ladavac potpisali Sporazum o zajedničkom financiranju knjižnice, čitaonice i tajništva Čakavskoga sabora sa sjedištem u Čakavskoj kući u Žminju.
Predsjednik Ladavac, kojemu je na skupštini ovjeren još jedan mandat, govorio je o trenutnom statusu Čakavskoga sabora, o njegovim tada aktualnim i budućim projektima.

lipanj, Žminj
Održan je 34. Sabor čakavskog pjesništva s tradicionalnim programom natjecanja mladih pjesnika i recitatora te uvijek vrlo posjećenom završnom priredbom Praznik našega zajika.

1. – 2. lipnja, Poreč
Održan je jubilarni 30. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo 16 zborova.
Na Kantu je predstavljena zbirka nagrađenih i pohvaljenih skladbi s natječaja koji se priređuje dvogodišnje.

8. lipnja, Ronjgi
Održana je tradicionalna priredba Proljeće u Ronjgima, posvećena 70. obljetnici rođenja riječkoga skladatelja Vjekoslava Gržinića, na kojoj je sudjelovalo stotinjak učenika osnovnih škola s područja Rijeke i Primorsko-goranske županije.

10. lipnja, Klana, Zagreb, Rijeka
U okviru obilježavanja 150. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje, klanska katedra sudjelovala je organizaciji dvodijelnoga znanstvenoga skupa. Prvi je dio održan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a drugi u Pomorskome i povijesnom muzeju u Rijeci.

23. lipnja, Draguć
U organizaciji Katedre ČS-a Roč održan je 13. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala Bajsi u Draguću.

30. lipnja, Hreljin
Na hreljinskoj Gradini grobnička je katedra sudjelovala u posebnom događaju. Katedra ČS-a Ljubo Pavešić organizirala je obnovu potpisa predstavnika srednjovjekovnih vinodolskih gradova. To nije bio priziv na devet kao u 13. st., nego priziv na 11 gradi jer su sudjelovali predstavnici 11 gradova/općina.

6. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 14. Susret sopaca otoka Krka.

22. kolovoza, Grad Grobnik
U povodu 10. obljetnice Katedre Grobnišćine, Općina Čavle na svečanoj sjednici uz Dan Općine katedri je dodijelila Nagradu Općine Čavle za iznimna postignuća.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 30. Mediteranski kiparski simpozij tijekom kojega je slovenska keramičarka Mojca Smerdel postavila sedmu dionicu Bijele ceste. Drugi sudionik simpozija, talijanski kipar Gianpietro Carlesso, svoju skulpturu Sjećanje otoka postavio je u Park skulptura, a treći sudionik Alem Korkut iz Zagreba skulpturu Karijatida u Pazinu.

6. rujna, Buzet
Održan je 33. znanstveni skup Buzetski dani na kojemu je predstavljeno 18 predavanja na različite teme. Predstavljena je i prigodna razglednica koju je tiskalo Filatelističko društvo iz Poreča u povodu 1000. godine spomena Pietrapelose.
U povodu smrti mons. Antuna Heka, dr. sc. Tanja Perić Polonijo govorila je o njegovu radu i njegovanju baštine putem izdavaštva.

20. rujna, Grad Grobnik
U Galeriji SUG predstavljen je cjelokupan program tromjesečne Grobničke jeseni pod nazivom Krunica od truda, voje i jubavi. U nastavku su programa uručene nagrade učenicima osnovnih škola – pobjednicima na katedrinim natječajima za literarne i likovne radove Darovani 2002.

21. – 24. rujna, Grobnik
S radom je započeo nov saziv umjetnika Međunarodne likovne kolonije. U radu grobničke umjetničke kolonije sudjelovalo je 26 likovnih umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske, Ukrajine, Japana, Nizozemske i Španjolske, koji su katedri darovali za vrijeme boravka u Grobniku stvorena djela.

28. rujna, Rijeka
Na poseban je način obilježena 10. godišnjica Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine – na svečanoj sjednici u Hrvatskome narodnome kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su pjevački zborovi Zvir i Korezin te četvoro najmlađih katedrinih glumaca. Kulturno-umjetnički program nastupima su obogatili vokalna skupina te folklorna skupina KUD-a Zvir, koja je izvela starinski Tanac pod feštu.

28. rujna, Pazin
Održan je 28. znanstveni skup Pazinski memorijal na temu Pazinska knežija od 12. do 16. stoljeća. Podneseno je dvanaest izlaganja, pretežito o crkvenoj povijesti i o starijoj povijesti Pazina.

29. rujna, Ronjgi
Održana je tradicionalna folklorna priredba Mantinjada pul Ronjgi, 21. po redu, na kojoj se u sviranju i pjevanju natječu sopci i kanturi.

4. listopada, Grad Grobnik
U grobničkome Kaštelu održana je sjednica Upravnoga odbora Čakavskoga sabora i predstavnika svih katedri, izložba Darovani 2002. – literarnih i likovnih uradaka učenika osnovnih škola te dodjela nagrada za najbolje uratke.
Istoga je dana u Galeriji SUG otvorena izložba umjetničkih djela nastalih u sklopu grobničke umjetničke Kolonije 2001. godine.

10. listopada, Roč
U desetoj godini postojanja Mala glagoljska akademija „Žakan Juri“ dobila je verifikaciju Ministarstva prosvjete i športa kao škola glagoljice.

22. – 23. listopada, Zagreb i Varaždin
Održan je 4. Susret Čakavskoga sabora i Kajkavskoga spravišča, kojim je obilježena 30. obljetnica suradnje ovih dviju institucija te predstavljen program budućega djelovanja naslovljen Ča&Kaj – prožimanja i perspektive.

3. studenoga, Grad Grobnik
U Galeriji suvremene umjetnosti održan je redoviti znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, i ovoga puta pod voditeljstvom akademika Luje Margetića. Uobičajeno su tiskane knjižice sažetaka izlaganja, a rezultate novih istraživanja izložilo je jedanaestoro znanstvenika.

15. studenoga, Čavle
Četvrtu godinu zaredom u Domu kulture Čavle organizirana je večer Grobnišćina sope i kanta na kojoj je, uz članove katedrine glazbene skupine, bilo uključeno više od stotinu glazbenika svih uzrasta.

7. prosinca, Čavle
U Domu kulture Čavle održana je peta glazbena manifestacija Grobnička skala, koja je 2002. prerasla u festival. Dok su se prve četiri godine pjevale već poznate pjesme, festival Grobnička skala 2002. donio je 21 novu pjesmu. Pjesme je izvodilo više od 30 izvođača.

17. prosinca, Zagreb
Preminuo je akademik Andro Mohorovičić, predsjednik Čakavskoga sabora od 1974. do 1982. godine.

prosinac, Žminj
U skladu s ugovorom između Istarske županije, Čakavskoga sabora, Općine Žminj i Gradske knjižnice i čitaonice Pula, u Tajništvu Čakavskoga sabora u Žminju u radni je odnos na pola radnoga vremena uposlena administrativna tajnica, čime je ostvarena zamisao o djelomičnoj profesionalizaciji uredskih i administrativnih poslova Čakavskoga sabora.

2003.

23. veljače, Grobnišćina
U jutarnjim je satima u katedrinoj organizaciji započela tradicionalna manifestacija Grobnički maškarani korzo. Nakon jutarnje zabave uz pjesmu i ples iz Pašca, cjelodnevni je obilazak maškara nastavljen u još devet mjesta u kojima su mještani srdačno dočekivali oko 500 ljudi. Završnica je održana u Domu kulture Dražice.

23. veljače, Cres-Lošinj
U Valunu je utemeljeno Zavičajno društvo Bratohna koje je postalo pridruženim članom Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj. Za predsjednika je izabran Bernard Balon.

veljača, Zagreb
Članovi i aktivisti Zagrebačke katedre, okupljeni u Klubu Istrana, obilježili su 40. obljetnicu smrti Mije Mirkovića – Mate Balote, ekonomista i književnika. Na skupu je predstavljeno četvrto izdanje Balotina romana Tijesna zemlja.

22. i 23. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Klana (Društvo za povjesnicu Klane) organizirala je 10. Dane dr. Matka Laginje, obilježavajući 160. obljetnicu Osnovne škole u Klani. Dio izlaganja na znanstvenom skupu bio je posvećen povijesti škole, a po završetku skupa otvorena je izložba Iz života Osnovne škole Klana.

29. ožujka, Ronjgi
Održana je sjednica Skupštine Čakavskoga sabora na kojoj su prihvaćene izmjene i dopune Statuta, kojima je uvedeno Predsjedništvo kao izvršno i operativno tijelo Upravnoga odbora. Predsjedništvo čine predsjednik, dva potpredsjednika i glavni tajnik.

30. ožujka, Ronjgi
Katedra Ronjgi organizirala je skup – Pogovor – o skladateljima Tihomilu Vidošiću i Ivani Lang, o kojima je govorilo šestoro muzikologa.

travanj, Pinezići, otok Krk
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Pinezići, koja se otprije, kao Udruženje sopaca otoka Krka, bavi njegovanjem, očuvanjem, vrednovanjem i predstavljanjem narodne krčke sopnje i arhaičnoga, dvoglasnog, netemperiranog pjevanja te edukacijom mladih sopaca i pjevača.

5. travnja, Labin
U organizaciji Katedre Labin, u Malome kazalištu prikazan je dokumentarni televizijski film Petra Krelje o Mediteranskom kiparskom simpoziju.

15. – 17. svibnja, Žminj, Rovinj, Pazin
U organizaciji Čakavskoga sabora održan je međunarodni kulturološki skup Boje zavičajnosti, čiji su voditelji bili Tonko Maroević i Zvonko Maković. U radu skupa sudjelovala su 23 pisca, likovnjaka, muzikologa, jezikoslovaca, povjesničara i kulturologa iz Slovenije, Italije, Makedonije i Hrvatske. Pokrovitelj skupa bio je ministar kulture Republike Hrvatske Antun Vujić.

23. svibnja, Ronjgi
Katedra Ronjgi priredila je 25. Proljeće u Ronjgima, posvećeno Zoranu Kompanjetu. Na manifestaciji je sudjelovalo 120 učenika.

1. lipnja, Žminj
Održan je 35. Sabor čakavskoga pjesništva. Na natječaj Katedre Žminj i Modre laste prijavilo se 189 mladih pjesnika s 241 pjesmom iz 41 škole. Sve su pjesme objavljene u knjižici Kako ča zvoni va Žminje 2003. U konkurenciji recitatora nastupilo je 19 natjecatelja.

7. lipnja, Poreč
U Istarskoj sabornici održan je 31. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip, kojim je obilježena deseta obljetnica smrti Slavka Zlatića. Sudjelovalo je osam mješovitih zborova i jedna ženska vokalna skupina. Ukupno 300 pjevača. U popratnom programu, u Maloj galeriji Pučkoga otvorenog učilišta, otvorena je izložba Slavko Zlatić, a u salonu Zavičajnoga muzeja održan je okrugli stol Život i djelo Slavka Zlatića. Dužnost predsjednice Kanta preuzela je Đeni Dekleva-Radaković.

13. – 14. lipnja, Opatija, Ronjgi, Grobnik
Održani su 5. susreti predstavnika Čakavskoga sabora i Kajkavskoga spravišča pod nazivom Ča-Kaj. U Opatiji je održana književna večer pisaca obaju narječja, a u Ronjgima okrugli stol na temu Ča-Kaj – glazbeno stvaralaštvo.

14. lipnja, Vižinada
U organizaciji Katedre Poreč održan je tradicionalni Susret čakavskih pjesnika Verši na šterni na kojemu je sudjelovalo četrdesetak autora.

22. lipnja, Draguć
U Draguću je u organizaciji Katedre ČS-a Roč održan 14. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala Bajsi u Draguću. Tom je prigodom Ottavio Štokovac Rapatočki predstavio još deset novoizgrađenih bajseva.

28. lipnja, Mošćenice
U Područnoj školi Eugena Kumičića u Mošćenicama osnovana je Katedra Čakavskoga sabora općine Mošćenička Draga.

lipanj – rujan, Roč i Hum
Katedra Roč priredila je Malu glagoljašku akademiju te tradicionalne programe: 14. Međunarodni susret svirača bajsa, obilježavanje Dana Huma, prezentaciju preše u Glagoljskoj tiskari, održavanje programa Galerije Ronz, smještene na katu zaštićenoga spomenika kulture Vela vrata, te priredbu udruge Prijatelji Roča.

5. srpnja, Pinezići, otok Krk
Održan je 15. Susret sopaca i pjevača otoka Krka, u okviru kojega je održano i natjecanje mladih sopaca.

17. srpnja, Buzet
U izdanju naklade Josip Turčinović, Katedre Čakavskoga sabora Buzet i Pučkoga otvorenog učilišta Augustin Vivoda objavljena 29. knjiga Buzetskog zbornika, najstarijeg istarskoga godišnjaka.

srpanj, Mošćenička Draga
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Mošćenička Draga, koja se, u okviru razgranate djelatnosti, bavi proučavanjem, zaštitom i vrednovanjem arhitektonsko-graditeljske i prirodne baštine, čakavskoga jezika, glagoljice i povijesti te unapređenjem turizma na svome području.

srpanj – kolovoz, Novi Vinodolski
U organizaciji Katedre Novljansko kolo, odjeveni u starinske narodne nošnje, članovi katedre u više navrata i raznim prigodama nastupili su uz pratnju sopila, prenoseći dvoglasno muško pjevanje narodnih pjesama u kolu na mlađe naraštaje.
U istome razdoblju članovi katedre, okupljeni u književnome krugu, održali su nekoliko pjesničkih večeri.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
Održan je 31. Mediteranski kiparski simpozij tijekom kojega je, prema idejnim projektima i maketama Dušana Džamonje, izvedena 8. dionica Bijele ceste pod nazivom Dubrova ide dalje.

4. rujna, Buzet
Održan je 34. znanstveni skup Buzetski dani, kojim je obilježena 200. obljetnica tiskanja Ričoslovnika iliričkoga, italijanskoga i nimačkoga jezika Josipa Voltića.

18. rujna, Rijeka
Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, u suorganizaciji s Državnim arhivom u Rijeci i još nekoliko ustanova, sudjelovala je u priređivanju međunarodnog znanstvenoga skupa Hrvatski pomorci u bugarskoj floti.

21. rujna, Ronjgi
Održana je 22. Mantinjada puli Ronjgi, fešta od sopel i kanta, na kojoj je sudjelovalo oko stotinu mladih sopaca i kantadura u parovima iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka.
Istoga dana održan je susret pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije Kanat pul Ronjgi.

27. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora za povijest Istre održan je 29. znanstveni skup Pazinski memorijal, posvećen 60. obljetnici odluka o sjedinjenju Istre s Hrvatskom i Pazinskoj knežiji. Na znanstvenome skupu podneseno je 15 izlaganja.

rujan – prosinac, Grobnik
Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine organizirala je tradicionalnu Grobničku jesen u okviru koje je održan niz glazbenih, književnih i likovnih programa. U prosincu je održan drugi festival Grobničke skale.

29. studenoga, Kostrena
Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, u suorganizaciji s Državnim arhivom u Rijeci i još nekoliko ustanova, sudjelovala je u priređivanju znanstveno-stručnoga skupa Život, kultura i povijest Kostrene na kojemu je nastupilo devet izlagača.

12. prosinca, Opatija
U organizaciji Čakavskoga sabora i njegove opatijske katedre, a u povodu 90. obljetnice rođenja akademika Andre Mohorovičića, održan je kolokvij o njegovu djelu. Akademik Mohorovičić bio je predsjednikom Čakavskoga sabora od 1974. do 1982. godine.

2004.

12. siječnja, Grobnišćina
U katedrinoj organizaciji održana je šesta cjelodnevna manifestacija Grobnički maškarani korzo.

1. ožujka, Grad Grobnik
Katedra je osnovala dječji zbor Skalica koji okuplja glazbeno nadarenu djecu od pet do jedanaest godina.

27. ožujka, Žminj
Čakavski sabor i Općina Žminj obilježili su petu obljetnicu smrti prof. Mihe Debeljuha, pjesnika, znanstvenika i dugogodišnjeg aktivista Čakavskoga sabora, koji je rođen u Tudarima, nedaleko od Žminja.

20. i 21. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Klana (Društvo za povjesnicu Klane) organizirala je 11. Dane dr. Matka Laginje, koji su bili posvećeni 100. obljetnici rođenja Drage Gervaisa. Obilježavajući, istovremeno, desetu obljetnicu djelovanja katedre, priređeno je nekoliko prigodnih izložbi, a u predvorju općinske zgrade otvoren je stalni postav arheoloških nalaza.

ožujak – svibanj, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke odlučila je prikupiti i iskoristiti znanja i vještine živućih Gačana u izradi gacke plavi (monoksila od jelova trupca). Tijekom proljeća 2004. g. počela je gradnja plavi. Sljedeće godine u organizaciji katedre izgrađeno je još šest plavi, raspoređenih duž cijeloga toka rijeke Gacke.

4. travnja, Žminj
U Čakavskoj kući konačno je predstavljeno 11., nepotpuno, kolo Istre kroz stoljeća u četiri knjige: Istarski limes I i II, studija Andre Mohorovičića, Crlenica i gromača, roman Marija Schiavata i Sliparija, roman Milana Rakovca.
Govoreći na predstavljanju, predsjednik Čakavskoga sabora Aleksa Ladavac naglasio je kako je najbitnije to što je nakon dulje krize u Čakavskome saboru, koji djeluje kao savez katedri, obnovljeno zajedništvo.
Jedanaesto kolo edicije Istra kroz stoljeća izišlo je nakon stanke od punih 14 godina.

19. svibnja, Novigrad
Održana je Osnivačka skupština Katedre Čakavskoga sabora za glazbu, a za predsjednicu je izabrana Ivana Paula Gortan-Carlin. Katedra u Novigradu postala je 22. katedra Čakavskoga sabora.

svibanj, Kornić, otok Krk
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Kornić, koja je djelatnost posvetila istraživanju i promicanju glagoljice te obnovi i vrednovanju tradicionalnih otočkih navada i običaja.

28. svibnja, Ronjgi
Održano je 26. Proljeće u Ronjgima, susret učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije; 120 učenika sudjelovalo je u radu radionica: likovne, novinarske, literarne, skladateljske i pjevačkoga zbora.

28. svibnja, Zagreb
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad i projekt Iz istarske glazbene riznice predstavljeni su na 5. godišnjem sastanku Hrvatskoga muzikološkog društva u Zagrebu.

2. – 4. lipnja, Rijeka/Ronjgi
Trinaesti Matetićevi dani održani su uoči 125. godišnjice rođenja Ivana Matetića Ronjgova. Na trodnevnoj priredbi nastupilo je šest pjevačkih zborova osnovnih i glazbenih škola. Uz nastup crkvenih zborova iz Dobrinja i Omišlja, predstavljeni su pučki duhovni napjevi Dobrinjštine u zapisima Ivana Pavačića Jecalićeva i Ivana Matetića Ronjgova te knjiga Ivana Pavačića Jecalićevog: Slavim Te, Gospode (‘vela vičernja i druge duhovne pjesme’). Završetak Matetićevih dana obilježen je zborskim koncertom.

5. lipnja, Poreč
Održan je 32. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je nastupilo deset zborova s 420 pjevača. U okviru Kanta predstavljena je sedma zbirka novih zborskih skladbi.
Gošća Kanta bila je sopranistica Loredana Milokanović koja je, uz glasovirsku pratnju Đeni Dekleva-Radaković, otpjevala ciklus Pet istarskih pjesama skladateljice Ivane Lang.

5. lipnja, Žminj
Održan je 36. Sabor čakavskoga pjesništva na kojemu su sudjelovali učenici iz 56 osnovnih škola Istre, Hrvatskoga primorja i Dalmacije. Najbolji pjesnici i recitatori nastupili su na tradicionalnoj završnoj priredbi Zat kaštela.

20. lipnja, Draguć
U Draguću je u organizaciji Katedre Roč održan 15. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala Bajsi u Draguću. Nastupilo je 25 bajsista iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

3. srpnja, Pinezići, otok Krk
Održan je 16. Susret sopaca i pjevača otoka Krka, u okviru kojega je održano i natjecanje mladih sopaca.

srpanj – kolovoz, Novi Vinodolski
Organizirana u dva kruga, Književni krug i Krug pivača, Katedra Novljansko kolo priredila je nekoliko književnih večeri i folklornih nastupa.

6. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
U okviru 32. Mediteranskog kiparskog simpozija akademik Edo Murtić izgradio je devetu dionicu Bijele ceste.

10. rujna, Buzet
Održan je 35. skup Buzetski dani. Izlaganja su bila posvećena listini Rižanske skupštine (804.), odnosno prvome pisanom spomenu imena Buzet (Pinguentum).

18. rujna, Pazin
Održan je 30. znanstveni skup Pazinski memorijal, treći po redu posvećen povijesti Pazinske knežije, ovaj put na temu Pazinska knežija u ranome novom vijeku. Na skupu je sudjelovalo dvanaest izlagača, a dva su izlaganja priložena.

18. rujna, Ronjgi
Susret amaterskih zborova Kanat pul Ronjgi započeo je u središtu Viškova prigodom otkrivanja poprsja Ivanu Matetiću Ronjgovu, a nastavljen u Ronjgima, gdje je svaki zbor izveo po tri skladbe.

19. rujna, Ronjgi
Mantinjada pul Ronjgi, tradicionalna folklorna manifestacija, okupila je u Ronjgima 100-tinjak mladih i starijih sopaca i kantura iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka, a kao gošća programa nastupila je Tamara Obrovac. Tada je po 2. put dodijeljena nagrada za starinsko pjevanje mladima.

rujan, Mošćenička Draga
U suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, Katedra Mošćenička Draga organizirala je prvu ljetnu školu pod naslovom Graditeljsko nasljeđe.

rujan – prosinac, Grobnik
Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine organizirala je niz programa i priredbi u sklopu Grobničke jeseni: 3. festival Grobničke skale, književno-glazbene večeri, likovne izložbe, proglašenje najboljih učeničkih likovnih te literarnih uradaka na čakavštini u sklopu projekta Darovani, večeri novoga katedrinog grobničkoga jesenskog programa dobrosusjedskih susreta, pod zajedničkim nazivom …aš, sused susedu more bit više leh brat! u okviru kojega su ugostili Čakavsku katedru Ljubo Pavešić iz Škrljeva, Bodule i Kirce te Trsaćane.

rujan, Kostrena
Katedra Kostrena organizirala je niz programa pod zajedničkim nazivom Jesen u Kostreni.

7. – 9. listopada, Pazin i Novigrad
U suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Pazin, Katedra Novigrad uključila se u organizaciju 4. međunarodnog muzikološkoga skupa Iz istarske glazbene riznice na temu Luigi Dallapiccola i njegovi suvremenici.

18. – 20. listopada, Mošćenička Draga
Skupina studenata Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, predvođena svojim profesorima, održala je stručni skup o Trebišću i Perunu.

13. studenoga, Ronjgi
U sklopu Zajčevih dana 2004. u Spomen-domu Ronjgi održan je Pogovor o zaslužnim folkloristima riječke regije: Nedjeljku Karabaiću i Vladimiru Fajdetiću, a u povodu 80. obljetnice njihova rođenja. Sudjelovalo je šest predavača.

26. studenoga, Zagreb
U Novinarskome domu predstavljen je Ričnik gacke čakavšćine autora Milana Kranjčevića, prvi dijalektološki deskriptivni rječnik zavelebitske čakavštine na području Gacke.
Rječnik je objavila Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke uz potporu Vlade Republike Hrvatske.

27. studenoga, Mošćenice
Katedra Čakavskoga sabora Mošćenička Draga priredila je program u čast sv. Andrije apostola – Za Andrejinu 2004. Predstavljen je 1. svezak Mošćeničkoga zbornika, a Kandelora/Svijećnica proglašena je povijesnim danom Mošćenica. Taj dan izabran je zato što se, prema prvim zapisima iz starih statuta (1470. godine), na taj dan u Mošćenicama balotalo za novo rukovodstvo – za župana, suce…

13. prosinca, Zagreb
Čakavski sabor predstavio je u Novinarskome domu 11. kolo (4 knjige i 3 naslova) edicije Istra kroz stoljeća. O knjigama su govorili arhitekt Andrija Mutnjaković te književnici Mirko Kovač i Milan Rakovac. Direktor edicije Armando Debeljuh kazao je „da je taj kapitalni izdavački projekt prijelaz stare redakcije prema novoj nakon petnaestogodišnje pauze u radu, te zahvala ljudima koji su najviše zadužili čakavsku kulturu“.

2005.

5. veljače, Mošćenice
U organizaciji draške katedre održana je manifestacija Kandelore – Povijesni dan Mošćenica.

9. veljače, Zagreb
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Čakavski sabor predstavio je dvosveščanu knjigu akademika Andre Mohorovičića Istarski limes I/II, objavljenu unutar 11. kola Istre kroz stoljeća. U pet poglavlja dvaju svezaka akademik Mohorovičić piše o estetskome vrednovanju ruralnih arhitektonskih objekata i naselja u Istri te o njihovu etničkome identitetu.
O knjigama su govorili akademici Ante Vulin, Boris Magaš, Petar Strčić i Andrija Mutnjaković, te predsjednik Čakavskoga sabora Aleksa Ladavac.

14. ožujka, Novigrad
Predstavljen je zbornik radova s 3. Međunarodnog muzikološkoga skupa Iz istarske glazbene riznice na temu Glazbeno obrazovanje u Istri tijekom stoljeća – u spomen Slavku Zlatiću, koji je održan u Grožnjanu i Novigradu 2002. godine. Zbornik je, dakako, posvećen Slavku Zlatiću, a izdavač je Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad.

18. – 25. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Klana (Društvo za povjesnicu Klane) organizirala je 12. Dane dr. Matka Laginje, koji su bili posvećeni 100. obljetnici rođenja i 20. obljetnici smrti klanjskoga skladatelja sakralne glazbe prof. Jerolima Gržinčića. Na znanstvenome skupu podnijeto je šest priopćenja.

3. – 11. svibnja, Września/Poljska
Članovi scenske i glazbene skupine Katedre ČS-a Grobnišćine sudjelovali su na Međunarodnome festivalu folklora u poljskome gradu Września. Kao predstavnici Hrvatske – zajedno sa članovima udruga Grobnički dondolaši i klapom Grobnik – nastupili su pod zajedničkim nazivom Čavjanska kartulina. Da su glazbeno-scensko djelo s tekstom na grobničkom govoru Povedajka čez godišća, autorice i redateljice Vlaste Juretić, izveli vrlo uspješno, svjedoči priznanje Stručnoga povjerenstva festivala, koje je predstavi dodijelilo Nagradu za najbolje scensko ostvarenje utemeljeno na folkloru.

3. lipnja, Pazin
Održana je redovna Godišnja skupština Čakavskoga sabora na kojoj su razmatrane moguće programske odrednice: „…od zamisli da žminjska Čakavska kuća preraste u kulturni institut u kojemu bi čak bilo sjedište međunarodnog postdiplomskog studija čakavštine, preko opetovanih poticaja (ali još uvijek samo poticaja, jer još nema osmišljenih projekata) za pripremanje i izdavanje Rječnika čakavskog jezika, dijalektoloških karata i leksikona, sve do novih poticaja književnom stvaranju koji bi uspostavili uvođenje nagrade Mate Balota za objavljenu knjigu i Zvane Črnja za rukopis“ (Glas Istre, 2005.).

3. – 4. lipnja, Poreč
Održan je 33. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Novi programski odbor Kanta, na čijem je čelu Đeni Dekleva-Radaković, promijenio je dotad ustaljen programski tijek, te je prva večer bila posvećena duhovnoj glazbi napisanoj u istarskoj ljestvici. Na koncertu održanom u porečkoj Eufrazijani izvedeno je nekoliko novih skladbi na biblijske tekstove.
Na 33. Kantu, koji je bio posvećen 125. obljetnici rođenja Ivana Matetića Ronjgova, nastupio je 21 zbor. Gost Kanta bio je zbor Viva la Musica iz Austrije, koji je prema pravilima izveo i jednu istarsku skladbu.

10. lipnja, Ronjgi
Održano je 27. Proljeće u Ronjgima, susret učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije, na kojemu je predstavljen istarski skladatelj Nello Milotti.

11. – 12. lipnja, Žminj
Održan je 37. Sabor čakavskog pjesništva na koji su pristigli najbolji mladi pjesnici i recitatori iz četrdesetak škola Istre, Hrvatskoga primorja i Dalmacije.
Na završnoj priredbi Praznik našega zajika nastupili su brojni mladi svirci i plesači, kao i dječji zbor Zaro iz Pule.

19. lipnja, Draguć
U Draguću je Katedra ČS-a Roč organizirala 16. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću.

2. srpnja, Pinezići, otok Krk
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 17. Susret sopaca otoka Krka.

16. – 28. kolovoza, Mošćenička Draga
Održana je druga ljetna škola Graditeljsko nasljeđe na kojoj je 20 studenata Arhitektonskoga fakulteta iz Zagreba radilo na arhitektonskom snimanju desetak građevina registriranih kao javno kulturno dobro.

kolovoz – rujan, Labin/Dubrova
U okviru 33. Mediteranskog kiparskog simpozija, radionica SGM iz Kršana, prema meandrima/reljefima Julija Knifera, izvela je desetu dionicu Bijele ceste. Tom je dionicom, tijekom deset godina, Bijela cesta oblikovana u duljini od 250 metara.

28. kolovoza – 10. rujna, Otočac
Katedra pokrajine Gacke organizirala je prvu kiparsku koloniju Gacka 2005. na kojoj je sudjelovalo deset kipara (šest u kamenu i četiri u drvu). Tema kiparenja u kamenu bila je Voda kao izvor života, a u hrastovini Tradicijom do Svevišnjega.

9. rujna, Buzet
Održan je 36. skup Buzetski dani. Na skupu je podneseno trinaest izlaganja. U sklopu programa predstavljena je knjiga mr. sc. Zdenka Baloga Roč u srednjem vijeku.

23. i 25. rujna, Ronjgi
Održan je susret pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije Kanat pul Ronjgi, odnosno 24. Mantinjada pul Ronjgi; obje su priredbe bile posvećene 125. obljetnici rođenja Ivana Matetića Ronjgova.

30. rujna, Pazin
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora za povijest Istre održan je 31. znanstveni skup Pazinski memorijal, posvećen temi Istra u prvom desetljeću nakon Drugog svjetskog rata. U petnaest izlaganja predstavljeni su različiti pogledi na političku, vojnu, gospodarsku, crkvenu, školsku i društvenu povijest „toga još uvijek mutnog razdoblja“, čije vjerodostojne interpretacije u povijesnoj znanosti tek predstoje.

rujan – prosinac, Grobnik
Katedra Grobnišćine priredila je niz programa i priredbi Grobničke jeseni: festival Grobnička skala 2005., izložbu Boje – s djelima likovnih umjetnika iz Italije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Francuske, Nizozemske i Njemačke, proglašenje pobjednika katedrina natječaja Darovani 2005. – za najbolje literarne i likovne radove učenika osnovnih škola te otvorenje izložbe učeničkih uradaka u Galeriji suvremene umjetnosti.

28. – 30. listopada, Mošćenička Draga
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održan je znanstveni skup Trebišća i Perun na Učki na kojemu je sudjelovalo nekoliko istaknutih stručnjaka.

29. listopada, Grad Grobnik
U Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik održana je redovna godišnja sjednica Skupštine Čakavskoga sabora.

5. studenoga, Ronjgi
U sklopu obilježavanja 125. obljetnice Matetićeva rođenja, Ustanova je priredila Pogovor na temu korespondencije Ivana Matetića Ronjgova s poznatim ličnostima: Ivanom Jardasom Matijaševim, Slavkom Zlatićem, Nikolom Hercigonjom, Augustom Šuligojem, Božom Antonićem, Mirom Klobasom, Dušanom Prašeljom, Dinkom Fiom, Andrijom Bonifačićem, Vinkom Tadejevićem. Na Pogovoru pod naslovom Dragi moj ženso sudjelovalo je sedam predavača.

23. studenoga, Novigrad
U suradnji s Pučkim otvorenim učilištem, u povodu 125. obljetnice rođenja Ivana Matetića Ronjgova, priređena je glazbena večer.

26. studenoga, Pula
Posebnim programom u Istarskome narodnom kazalištu u Puli svečano je obilježena 35. obljetnica Čakavskoga sabora i 125. godišnjica rođenja Ivana Matetića Ronjgova.

10. prosinca, Mošćenice
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održana je manifestacija Za Andrejnu 2005., svečanost u čast svih naraštaja ribara i pomoraca. Uz predavanje o mošćeničkim ljudima i jedrima, otvorena je izložba maketa barki.

20. prosinca, Ronjgi
U restauraciji Ronjgi održana je svečana pretpremijera dokumentarnoga filma o životu i radu Ivana Matetića Ronjgova Mantinjada po Ronjgovemu. Redatelj je Bernardin Modrić.

2006.

veljača, Novi Vinodolski
Članovi Mesopustarskoga društva, koje djeluje u sklopu Katedre Novljansko kolo, tijekom mesopusnoga razdoblja nastupili su višeput i priredili nekoliko radionica s učenicima Osnovne škole Ivan Mažuranić.

5. ožujka, Modruš
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Modruše, koja će svojim djelovanjem pokrivati prostor općina Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko te Grada Ogulina. Kao glavni programski zadatak istaknuto je njegovanje čakavštine kao i animiranje povjesničara, arheologa, jezikoslovaca i ostalih znanstvenika koji će sačiniti „osobnu kartu“ toga povijesnog kraja Hrvatske.

18. – 19. ožujka, Klana
Održani su 13. Dani dr. Matka Laginje, u okviru kojih je održan znanstveni skup (sedam izlagača), otvorena Etnografska kuća Rebičina hiža te prikazan dokumentarni film Bernarda Modrića Mantinjada po Ronjgovemu o životu i djelu I. M. Ronjgova.

7. – 10. travnja, Rijeka/Ronjgi
14. Matetićevi dani, posvećeni skladatelju Josipu Kaplanu, bili su konceptualno nešto drugačiji od prijašnjih i trajali su četiri dana. Održana su dva velika koncerta u Povijesnome i pomorskom muzeju Hrvatskoga primorja: koncert posvećen Josipu Kaplanu i praizvedbama riječkih skladatelja (Davida Stefanuttija, Roberta Hallera, Ljube Kuntarića i Dušana Prašelja) i koncert glazbenih škola Pule i Rijeke s djelima Josipa Kaplana, Ivana Matetića Ronjgova, Nella Milottija i Branka Okmace, a u Spomen-domu Ronjgi održan je seminar za učenike srednjih škola Ivan Matetić Ronjgov iz Rijeke i Pule.

svibanj, Bakar
Katedra Škrljevo organizirala je Susret mićeh čakavci na kojemu je sudjelovalo pedesetak djece i dvadesetak mještana. Sa susreta je upućen apel za zaštitu pučke „šterne“ u Bakru.

2. lipnja, Ronjgi
Održano je 28. Proljeće u Ronjgima, susret učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije, na kojemu je 200 učenika radilo u različitim radionicama.

2. – 3. lipnja, Poreč
Održan je 34. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je nastupilo 15 zborova. Prva večer održana je u Eufrazijevoj bazilici sa sakralnim programom, a druga večer u Istarskoj sabornici sa svjetovnim programom. U okviru Kanta predstavljena je osma zbirka u kojoj su tiskane skladbe s prethodna dva susreta i one nagrađene.

9. – 10. lipnja, Žminj
Održan je 38. Sabor čakavskoga pjesništva. Na natječaj za najbolju pjesmu odazvalo se 140 autora iz 35 škola svih čakavskih krajeva, na natjecanju recitatora nastupilo je 16 sudionika, od kojih su najbolji nastupili na završnoj priredbi Praznik našega zajika.
U okviru Sabora postavljene su dvije likovne izložbe: žminjske slikarice Suzane Linč i katedre iz Mošćeničke Drage, koja se predstavila izložbom Perunika – hrvatski nacionalni cvijet. Potonja je izložba nagrađena zlatnom medaljom na Svjetskoj izložbi cvijeća u Japanu.
U okviru Sabora na sceni Zat kaštela održan prvi dječji festival Žminjski grdelini.

18. lipnja, Draguć
U Draguću je Katedra ČS-a Roč organizirala 17. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću.

1. srpnja, Pinezići, otok Krk
Katedra koja djeluje pod nazivom Udruženje sopaca otoka Krka priredila je 18. Susret mladih sopaca i narodnih pjevača. Članovi udruženja, sopci i kanturi, sudjelovali su i na 52. Krčkom festivalu folklora te na brojnim priredbama tijekom cijele godine.

17. lipnja, Ronjgi
Održan je tradicionalni Kanat pul Ronjgi na kojemu je nastupilo 13 zborova iz Primorsko-goranske županije. Kanat je bio posvećen jubilarcima Josipu Kaplanu i Dušanu Prašelju. Katedra čakavskih pjesnika, koja djeluje pri Katedri Čakavskoga sabora Ronjgi, tijekom cijele godine održavala je književne večeri posvećene čakavskoj poeziji.

lipanj – kolovoz, Kornić
Katedra Kornić priredila je nekoliko ljetnih škola glagoljice (u Omišlju, Korniću, Puntu, Jurandvoru, Crikvenici), sudjelovala u uređenju crkvice Sv. Dunata i terenskim istraživanjima u nekoliko krčkih sela te organizirala dvije pučke fešte.

2. srpnja, Hum
Pod nazivom S vijulini sopu muškardini u Humu, najmanjem gradu na svijetu, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč i POU Buzet, održan je prvi međunarodni susret tradicijskih svirača violina i sukladnih tradicijskih glazbala (bajs, organić, trieština) koji se sviraju u sastavima zvanim gunjci. Pokretač, koordinator i voditelj programa bio je Vladimir Pernić.

15. srpnja, Žminj
Obilježena je 20. obljetnica smrti Marija Kalčića, jednog od članova-utemeljitelja Čakavskoga sabora.

srpanj – kolovoz, Novi Vinodolski
Članovi Katedre Novljansko kolo priredili su nekoliko književnih i glazbenih večeri.

28. – 29. srpnja, Novigrad i Pula
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora za glazbu u Novigradu i Puli održan je 5. Međunarodni muzikološki skup Iz istarske riznice na temu Glazba i kritika, posvećen stvaralaštvu maestra Nella Milottija, čime je obilježen njegov 80. rođendan i 60 godina neprekidna glazbenoga i javnoga djelovanja.

6. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 34. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu su sudjelovali akademski kipari Ivan Kožarić i Neven Bilić iz Zagreba. Kožarić je izveo 11. dionicu Bijele ceste nazvanu Andautonijska cesta. Neven Bilić je u zadani prostor i zadane mjere maloga trga, a uz novo poslovno-stambeno zdanje u Labinu, interpolirao urbanu skulpturu Prijeklop.

8. rujna, Buzet
Uz gradski blagdan Subotina, buzetska katedra održala je 37. znanstveno-stručni skup Buzetski dani na kojemu je podneseno 15 priopćenja.

24. rujna, Ronjgi
Održana je 25. Mantinjada pul Ronjgi, tradicionalna fešta od sopel i kanta, na kojoj je sudjelovalo stotinjak mladih sopaca iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka.

28. rujna, Pula
U organizaciji Katedre Novigrad na Filozofskom je fakultetu održan 5. Međunarodni muzikološki skup Iz istarske riznice, posvećen stvaralaštvu maestra Nella Milottija, čime je obilježen njegov 80. rođendan i 60 godina neprekidnog glazbenoga i javnog djelovanja.

29. rujna, Pazin
Katedra Čakavskoga sabora za povijest Istre priredila je 32. stručno-znanstveni skup Pazinski memorijal na temu: Umjetnost 20. stoljeća u Istri – likovne teme. Na skupu je nastupilo 15 autora iz Zagreba, Ljubljane, Rijeke, Novigrada, Opatije, Pule, Pazina i Rovinja.

rujan – prosinac, Grobnik
Katedra Grobinšćine organizirala tradicionalnu znanstveno-stručnu i kulturno-zabavnu priredbu Grobnička jesen, 14. po redu. U okviru manifestacije održan je znanstveni skup Grobinšćina: tragovi, znakovi i putokazi na kojemu je sudjelovalo deset izlagača.
Priređena je izložba petoro umjetnika sa širega riječkog područja, koji su sudjelovali u radu svih dotadašnjih saziva Međunarodne likovne kolonije Grobnik (Zvonimira Kamenara, Melite Sorola Staničić, Bruna Paladina, Marijana Blažine i Miljenke Šepić), održan je 9. festival Grobničke skale te nekoliko književnih večeri i predstavljanja knjiga.

14. listopada, Otočac
Katedra pokrajine Gacke priredila je drugu kiparsku koloniju Gacka 2006., čiji su sudionici radili na temu Križni put. Prvih sedam kamenih obilježja postavljeno je na lokalitetu Fortica.

listopad, Mošćenice
Katedra Čakavskoga sabora Mošćenička Draga objavila je prve rezultate dvogodišnjega znanstvenog istraživanja područja brda Perun i zaselka Trebišće kod Mošćenica, koje je provedeno u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Rezultati, objavljeni u 3. broju Mošćeničkoga zbornika, dokazuju kako je na istraživanoj lokaciji najstarije slavensko stanovništvo istarskoga poluotoka i zapadnoga kvarnerskog primorja imalo svetište svoga poganskog boga Peruna – gromovnika.

18. listopada, Buzet
Objavljena je 32. knjiga Buzetskog zbornika, u kojoj je objavljena bibliografija zbornika za razdoblje od 1996. do 2005. Bibliografiju je sastavila voditeljica knjižnice Filozofskoga fakulteta u Puli – Marija Petener-Lorenzin.

11. studenoga, Žminj
Održana je izborna sjednica Skupštine Čakavskoga sabora na kojoj je potpisan sporazum Čakavskoga sabora i Filozofskoga fakulteta u Puli o međusobnoj programskoj suradnji. Član 3. sporazuma određuje kako su njegovi sudionici, Čakavski sabor i Filozofski fakultet, suglasni „da će (…) prioritetno pristupiti osmišljavanju, definiranju i pokretanju projekta Čakavska akademija“ (Sporazum, 2006., AČS).
Na sjednici je prvi put uručena povelja Zvane Črnja, koju je Čakavski sabor ustanovio u sklopu obilježavanja 35. obljetnice postojanja, godine 2005.
Prvi su put dodijeljene i povelje o proglašenju počasnoga predsjednika Čakavskoga sabora. Prva povelja postumno je dodijeljena Zvani Črnji, a uručena je njegovoj supruzi Brigiti Črnja.
Za novoga predsjednika Čakavskoga sabora izabran je dr. sc. Slavko Krajcar.

17. – 18. studenoga, Rakalj
Katedra Susreti na dragom kamenu, u suradnji sa Čakavskim saborom, pulskim Multimedijalnim centrom „Luka“ i Općinom Marčana održala je 32. Susrete na dragom kamenu, kao kulturološko-literarni skup pod nazivom Koliko ča zvoni.

2. prosinca, Mošćenice
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održana je priredba Za Andrejnu 2006., u okviru koje su održana predavanja o razvoju brodova, pomorskim zavjetnim slikama te potpisan sporazum o suradnji s Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

12. prosinca, Pula
U Zajednici Talijana predstavljena je knjiga dr. Nelide Milani Kruljac, zbirka novela i priča Nezamjetni prolazi / Impercettibili passaggi, objavljena u 12. kolu Istre kroz stoljeća 2006. godine.

2007.

siječanj – listopad, Škrljevo
U okviru programske cjeline Kanti i litrati, Katedra Ljubo Pavešić priredila je nekoliko književnih večeri te izložbu Srećka Cuculića u povodu 70. obljetnice autorova života.

4. veljače, Mošćenice
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održana je priredba Kandalora – povijesni dan Mošćenica. Predstavljen je Mošćenički zbornik br. 4, s temama iz pomorstva i ribarstva te održano šest izlaganja.

17. – 18. ožujka, Klana
Održani su 14. Dani dr. Matka Laginje, u okviru kojih je održan i stručno-znanstveni skup na kojemu je sudjelovalo pet članova i suradnika katedre.

travanj – kolovoz, Kornić, otok Krk
Katedra Kornić organizirala je Ljetnu školu glagoljice u nekoliko mjesta (Jurandvor, Omišalj, Kornić, Punat), 3. Feštu od presnaci i nekoliko književnih večeri, te 26. kolovoza, nakon okončanja građevinskih radova na zgradi, svečano otvorila Zavičajnu etnografsku zbirku. Fešta od presnaci okuplja domaće znalce spravljanja tradicijskoga kolača koji se sastoji od samo nekoliko sastojaka – mladoga ovčjeg sira, sladora, brašna, žumanjaka i vode, uz doradu s malo naribane limunove kore.

14. travnja, Hum
U Humu je u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održana prva radionica tradicijske glazbe – za vijulin i bajs. Radionicu su vodili vrsni poznavatelji istarske tradicijske glazbe Mario Konte Kranjac i Dario Marušić.

4. svibnja, Kostrena
Obilježavajući desetu obljetnicu djelovanja, Katedra Kostrena organizirala drugi znanstveno-stručni skup Život, kultura i povijest Kostrene na kojemu je izlaganja o novim spoznajama glede povijesti, kulture i života Kostrene predstavilo dvanaestoro autora.

4. svibnja, Škrljevo
Katedra Ljubo Pavešić priredila¸je Drugi susret mladih čakavaca nazvan Svibanj va Škrljevu.

14. – 19. svibnja, Kostrena
Prvi je put priređena manifestacija Čakavski susreti u Kostreni, kojoj je cilj poticanje dječjega stvaralaštva u svim oblastima.

25. svibnja, Ronjgi
U prostorima Spomen-doma Ronjgi održan je tradicionalni susret učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije Proljeće u Ronjgima. Manifestacija je bila posvećena 80. obljetnici rođenja skladatelja Nella Milottija i Nikše Njirića.

svibanj – lipanj, Otočac
Katedra pokrajine Gacke priredila je kiparsku koloniju u kamenu te dovršila postavljanje preostalih sedam postaja Križnoga puta na putu do kapelice Majke Božje Žalosne.

1. – 3. lipnja, Poreč
Održan je 35. tradicionalni susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip u organizaciji Pučkoga otvorenog učilišta i Katedre Čakavskoga sabora Poreč.
Tijekom triju koncertnih večeri – od kojih su prve dvije održane u Sabornici, a treća u Eufrazijani – nastupilo je više od 600 pjevača.
Uz pomoć sponzora, tiskana je prva zbirka duhovnih skladbi Naš kanat je lip.

9. lipnja, Hum
U organizaciji Udruge Hum i suorganizaciji Katedre ČS-a Roč obilježen je tradicionalni Dan Huma, a u sklopu priredbe održan je i 2. susret Z vijulini sopu muškardini.
Posebno je obilježena 30. godišnjica Izbora župana Huma na leto dan, o čemu je govorila Mirjana Pavletić iz ročke katedre. Na tridesetu godišnicu obnavljanja tradicije, humski je župan dobio svoju knjigu i pečat – županski timbar. Knjiga župana, rukom pisana nova povjesnica humskoga komuna, postaje tako trajni zapis o novovjekim županima Huma, o dobrim muževima – sucima i njihovu glasovanju, o izvršenim rabotama i dobrim djelima.

8. – 10. lipnja, Žminj
U organizaciji Katedre Žminj i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Istarske županije, Općine Žminj i Modre laste, te uz medijsko pokroviteljstvo Radija Istre i Glasa Istre, održan je 39. Sabor čakavskoga pjesništva. Odaziv mladih recitatora i mladih pjesnika bio je iznimno velik. Drugoga dana Sabora, 8. lipnja, održan je 2. dječji festival Žminjski grdelini.

17. lipnja, Draguć
U Draguću je Katedra ČS-a Roč organizirala 18. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću.

4. srpnja, Pula
U Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljena je druga knjiga 12. kola Istre kroz stoljeća, ujedno 66. knjiga ovoga niza – Blagoslov barke Daniela Načinovića.

7. srpnja, Pinezići, otok Krk
Članovi i dobrovoljci okupljeni oko Katedre Pinezići – Udruženje sopaca otoka Krka priredili su 19. Natjecanje mladih sopaca i kantura. Tijekom proljeća i ljeta sopci i kanuri iz Pinezića sudjelovali su na nekoliko priredbi drugih katedri Čakavskoga sabora.

kolovoz, Novi Vinodolski
Književni krug Katedre Novljansko kolo organizirao je niz književnih večeri. Članovi Pivačkoga kruga katedre održali su tijekom godine nekoliko radionica za učenike osnovne škole, na kojima su polaznike poučavali tradicionalnom novljanskom pjevanju dueta. Mesopustarsko društvo katedre sudjelovalo je u promicanju mesopusnih narodnih običaja.

12. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 35. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu je 12. dionicu Bijele ceste izveo kipar Šime Perić iz Zagreba, a mladi akademski slikar Petar Dolić, također iz Zagreba, izradio je skulpturu Vrata u bolji život, koja je 2015. godine postavljena kao spomenik poginulim braniteljima Domovinskoga rata u labinskome Parku hrvatskih branitelja.

31. kolovoza, Modruš
Katedra Čakavskoga sabora Modruše priredila je okrugli stol Modruš u hrvatskoj povijesnoj znanosti. Uoči održavanja okrugloga stola, predstavljen je prvi broj Modruškoga zbornika.

kolovoz, Otočac
Hrvatska televizija snimala je dokumentarac Kerepljenje rijekom Gackom. Organizator rekonstrukcije kerepljenja bila je Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke. Za potrebe snimanja napravljene su tri mladije (splavi).

4. – 22. rujna, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke organizirala je arheološka istraživanja na lokalitetu Fortica te izrađeni elaborat predala Upravi za zaštitu kulturne baštine.

7. rujna, Buzet
U sklopu gradskoga praznika Subotina i u suorganizaciji s Pučkim otvorenim učilištem, Katedra Buzet priredila je 28. znanstveni skup Buzetski dani na kojemu je podneseno dvanaest priopćenja.

rujan – prosinac, Grobnik
Održani su brojni programi u sklopu 15. Grobničke jeseni: likovne izložbe, književne večeri, koncerti, promocije. Od 1. do 5. listopada u Grobniku je održana međunarodna likovna kolonija, a 20. listopada 15. grobnički znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi. U Domu kulture Čavle je 1. prosinca održan jedini „isključivo čakavski“ festival u Hrvatskoj – Grobnička skala 2007.

23. rujna, Ronjgi
Tradicionalna folklorna priredba 26. Mantinjada pul Ronjgi, fešta od sopel i kanta, okupila je u Ronjgima 100-tinjak mladih i starijih sopaca i kantura iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka.

28. rujna, Pazin
U okviru rujanskih svečanosti, Katedra Čakavskoga sabora za povijest Istre održala je 23. znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal na kojemu su obrađene dvije teme: 60. obljetnica Pariškoga mirovnog ugovora te Prvi svjetski rat u Istri. Na skupu je podneseno 13 referata.

listopad, Škrljevo
Katedra Ljubo Pavešić organizirala je likovnu koloniju Kamen je naša baština na kojoj je sudjelovalo 30 likovnih umjetnika.

26. listopada, Ronjgi
U velikoj sali restauracije Ronjgi održana je svečana akademija u povodu obilježavanja 30. obljetnice Spomen-doma Ivan Matetić Ronjgov. Uz sudjelovanje katedri Ustanove i uz nazočnost sviju koji su doprinijeli stvaranju Spomen-doma, kulturno-prosvjetnoga društva i Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“, dostojno je obilježen ovaj vrijedan i značajan jubilej.

27. – 28. listopada, Rakalj
U organizaciji Katedre Rakalj održani su 33. Susreti na dragom kamenu čije su tradicionalne programske sastavnice bile: večer posvećena čakavskoj književnoj riječi, dodjela nagrade Mate Balota za rukopis te okrugli stol o značaju i budućnosti Susreta.

7. studenoga, Buzet
U okviru Mjeseca hrvatske knjige predstavljena je 34. knjiga Buzetskoga zbornika. Knjigu su predstavile profesorice Mirjana Pavletić i Elena Grah Ciliga.

prosinac, Pula
Tijekom Sajma knjige, u Domu hrvatskih branitelja predstavljena je treća knjiga 12. kola Istre kroz stoljeća, odnosno 67. knjiga ovoga niza: Istarske glazbene teme i portreti Ivána Cavallinija. Knjiga sadrži sabrane studije o glazbenome životu u Istri od 16. do 19. stoljeća.

1. prosinca, Mošćenice
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održana je manifestacija Za Andrejnu 2007., u okviru koje su održana dva predavanja i izložba fotografija plovila – ribarskih brodova i čamaca/barki Naši ribarski brodi.

14. prosinca, Novigrad
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad priredila je koncert u čast maestra Nella Milottija, na kojemu je predstavljen zbornik Sretan 80. rođendan, maestro Milotti, objavljen u izdanju katedre.
Tijekom godine članovi katedre katalogizirali su glazbena djela Slavka Zlatića, koja su pohranjena u Glazbenome odjelu Sveučilišne knjižnice u Puli.

2008.

9. veljače, Mošćenice
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održana je manifestacija Kandalora – povijesni dan Mošćenica. Nakon izvješća Katedre Ča je storeno va pasanen 2007. letu, održan je prigodni program čakavčića iz Područne O.Š. Eugena Kumičića Mošćenička Draga i Područne škole Mošćenice.

15. – 16. ožujka, Klana
U okviru tradicionalne manifestacije Dani Matka Laginje, održane 15. put, na stručno-znanstvenome skupu sudjelovalo je šest izlagača, a na međunarodnoj povjesničarskoj konferenciji Prekrižane meje, održanoj 16. ožujka, još sedam izlagača.
U okviru skupa priređena je izložba Makine i makinete na kojoj su predstavljene mehaničke sprave i uređaji kojima su se mještani klanjskoga područja služili tijekom stoljeća.

ožujak – rujan, Kornić i druga mjesta
Katedra Čakavskoga sabora Kornić organizirala je šest „turnusa“ Male škole glagoljice te niz izložbi, književnih večeri i drugih programa.

9. – 11. travnja, Ronjgi
Održani su jubilarni 15. Matetićevi dani, posvećeni 90. obljetnici rođenja skladatelja i dirigenta Emila Cossetta. Osim dvaju svečanih koncerata, održan je tradicionalni Pogovor, stručno-znanstveni skup posvećen Cossettovu stvaralaštvu.

12. – 16. svibnja, Kostrena
Katedra Kostrena priredila je Drugi čakavski susret u Kostreni, u okviru kojeg je održana priredba školske djece, izložba dječjih crteža, projekcija dokumentarnoga filma o selu Zlobin te još nekoliko programa.

28. svibnja, Ronjgi
U Ronjgima je održan tradicionalni susret učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije Proljeće u Ronjgima, a poseban gost Proljeća bio je glazbenik Bruno Krajcar.

13. lipnja, Ronjgi
Tradicionalni susret amaterskih pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije Kanat pul Ronjgi bio je posvećen 90. godišnjici rođenja Emila Cossetta, a održan je u športskoj dvorani O.Š. Sv. Mateja u Viškovu. Na najmasovnijoj manifestaciji Ustanove sudjelovalo je oko 500 pjevača amatera u 17 zborova.

30. svibnja – 1. lipnja, Poreč
Održan je 36. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip; prve dvije večeri odvijale su se u Sabornici, dok je treća, posvećena duhovnoj glazbi, održana u Eufrazijevoj bazilici. Na Kantu je sudjelovalo 25 pjevačkih ansambala s oko 680 pjevača. Javnosti je predstavljena 9. zbirka Naš kanat je lip s pet novih skladbi.

31. svibnja – 28. lipnja, Žminj
Nizom programa obilježena je 40. obljetnica djelovanja Katedre Žminj, najstarije katedre Čakavskoga sabora: izložbom fotografija, znanstvenim skupom čijih je devetoro sudionika razgovaralo o temi Što je nama Črnja?, predstavljanjem dvosveščane knjige skupine autora Libar žminjski (Libar prvi i Libar drugi), tradicionalnim Saborom čakavskog pjesništva, u okviru kojega su održana natjecanja mladih pjesnika i recitatora, te završnom priredbom Praznik našega zajika.

7. lipnja, Hum
U Humu je u organizaciji Udruge Hum obilježen Dan Huma, u sklopu kojega je, uz ceremoniju Izbora župana na leto dan, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč održan 3. susret svirača violina – Z vijulini sopu muškardini.

7. lipnja, Škrljevo
Održan je treći susret mladih čakavaca Svibanj va Škrljevu na kojemu je sudjelovalo šezdesetak djece i 14 voditelja.

14. lipnja, Vižinada
U suorganizaciji Katedre Poreč održan je 15. susret čakavskih pjesnika Verši na šterni na kojemu je nastupilo 35 pjesnika. Tijekom susreta u crkvi Sv. Ivana otvorena je izložba Carlotta Grisi – prva Gisele, posvećena jednoj od najpoznatijih balerina 19. stoljeća, rođenoj u Vižinadi.

lipanj, Otočac
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke održana je četvrta kiparska kolonija Gacka 2008. na kojoj je sudjelovalo troje autora: Šime Vidulin, Sandra Nejašmić i Janko Mošnja.

21. lipnja, Ogulin
Održana je redovita Godišnja skupština Čakavskoga sabora na kojoj je, pored ostalog, raspravljano o tekstu novoga statuta te je odlučeno o primanju u članstvo još jedne udruge – Udruge za edukaciju mladih radničkoga i festivalskog tipa iz Pule, FERR. Odlučeno je kako će od siječnja 2009. godine ta udruga djelovati kao 25. katedra Čakavskoga sabora te kako će njezin program biti usmjeren kazališnoj i scenskoj djelatnosti. Čakavski je sabor tom odlukom „maksimalizirao“ broj svojih katedri.

22. lipnja, Draguć
U Draguću je Katedra ČS-a Roč organizirala 19. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću.

26. lipnja, Škrljevo
Katedra Ljubo Pavešić pokrenula je projekt Za bolji život u zajednici, u okviru kojega se promiče niz kulturnih inicijativa (primjer: izložba Kikarice na kojoj je izloženo 80-ak preko stotinu godina starih kikara, lončića i drugih uporabnih predmeta s područja Primorsko-goranske županije).

5. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je jubilarni 20. Susret sopaca otoka Krka.

8. rujna – 4. listopada, Otočac
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke nastavljena su arheološka istraživanja utvrde Fortica u Otočcu.

12. – 13. rujna, Novigrad
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu priredila je šesti muzikološki znanstveno-stručni skup Iz istarske glazbene riznice na temu Ruralna i urbana glazba istarskog poluotoka na kojemu je nastupilo osam izlagača. Katedra je tijekom cijele godine organizirala niz predstavljanja muzikoloških izdanja te je katalogizirana građa Slavka Zlatića, sačuvana u autografu, iz Državnog arhiva u Pazinu.

3. kolovoza – 15. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 36. Mediteranski kiparski simpozij na kojemu je Ante Rašić, kipar iz Zagreba, realizirao 13. dionicu Bijele ceste – U iščekivanju kiše. Predstavljen je projekt mađarskoga kipara Petera Lengyela, koji je svoje mjesto trebao naći u Parku skulptura, ali se pokazao neizvedivim zbog estetike geometrijske fragilnosti te je Stručni savjet umjetniku predložio izradu novih idejnih projekata. Lengyel, međutim, nije sudjelovao na jednome od idućih Simpozija. Anti Rašiću i Studiju Rašić iz Zagreba za dionicu Bijele ceste – U iščekivanju kiše dodijeljene su tri ugledne svjetske nagrade: nagrada organizacije D&AD Global Awards 2009. u Londonu, poznata pod imenom Yellow Pencil (Zlatna olovka), zatim srebro u kategoriji Signs and displays na natječaju European Design Awards ’09. u Zürichu te 2011. godine nagrada Honor Award SEGD-a (Society for Environmental Graphic Design), međunarodne organizacije što okuplja ljude koji se bave komunikacijskim dizajnom u izgrađenome okolišu.

4. – 5. rujna, Ogulin, Modruš, Josipdol
U organizaciji Katedre Modruš održan je znanstveni skup Bernardin Frankopan i njegovo doba. U okviru skupa predstavljen je drugi svezak Modruškoga zbornika. Tijekom godine katedra je objavila peti broj Modruškoga lista.

5. rujna, Buzet
U vrijeme Subotine, tradicionalnoga gradskog praznika, Katedra Buzet priredila je 39. znanstveni skup Buzetski dani. Na skupu je podneseno deset izlaganja.

6. rujna, Njemačka, Stuttgart – Sindelfingen
U suradnji s njemačkom udrugom Syrlin-Kunstverein e.V. International, u Kongresnome centru Sindelfingen pokraj Stuttgarta otvorena je izložba 102 djela iz fundusa Muzeja suvremene likovne umjetnosti Grobnik, autora likovnih umjetnika iz Hrvatske i drugih zemalja, pod nazivom Grosse Jubilaeums-Retrospektive / Velika jubilarna retrospektiva.

12. – 13. rujna, Novigrad
Katedra Novigrad priredila je šesti muzikološki znanstveno-stručni skup Ruralna i urbana glazba istarskog poluotoka na kojemu je nastupilo osam izlagača. Katedra je tijekom godine organizirala niz predstavljanja muzikoloških izdanja.

21. rujna, Ronjgi
Održana je 27. Mantinjada pul Ronjgi na kojoj su se natjecali sopci i kanturi svih uzrasta, iz Krka, Istre i Hrvatskoga primorja.

26. rujna, Pazin
U okviru Rujanskih svečanosti održan je 34. Pazinski memorijal na kojemu je devet sudionika raspravljalo o temi Povijest bilježništva u Istri. U uvodnome dijelu skupa, a u povodu proslave 65. obljetnice Pazinskih odluka, prigodno izlaganje podnio je dr. sc. Mario Mikolić (Odluke iz rujna 1943. o priključenju Istre Hrvatskoj). U okviru skupa predstavljena je prva knjiga edicije Spisi istarskih bilježnika.

rujan – prosinac, Grobnik
Održani su brojni programi 16. Grobničke jeseni: likovne izložbe, koncerti; 15. studenoga 16. grobnički znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi. Nakon provedene audicije u rujnu te višednevnih pokusa izvođača i orkestra, u Domu kulture Čavle 13. prosinca održan je Festival Grobnička skala 2008. Sudjelovali su izvođači iz Rijeke, Kraljevice, Vrbnika, Matulja, Pazina, Jadranova, Krka, Baške, Maloga Lošinja i Čavala.

4. listopad, Lovran
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Lovran te izabrano njezino prvo vodstvo: predsjednica Sanja Simper, dopredsjednik Maksimilijan Martinčić, tajnica Marija Aničić te Božidar Spasojević, Frane Babić, Dušan Peršić i Ranka Janjetić kao članovi Izvršnoga odbora.

11. listopada, Vrbnik
Katedra Ljubo Pavešić iz Škrljeva organizirala šesti Susret čakavaca, kajkavaca i štokavaca.

15. listopada, Buzet
Predstavljen je 35. Buzetski zbornik. Otvarajući Mjesec hrvatske knjige, zbornik su predstavili mr. sc. Božo Jakovljević, glavni i odgovorni urednik, Mirjana Pavletić, ravnateljica Pučkoga otvorenog učilišta i profesorica Nataša Vivoda. U šest poglavlja knjige objavljeno je 60 priloga pedesetak autora.

18. – 19. listopada, Novigrad
Održani su 41. Susreti hrvatskih pjevačkih zborova, organizirani u suradnji s Hrvatskim saborom kulture.

28. studenoga, Mošćenice
Katedra Mošćenička Draga priredila je skup Hrvatski počeci na padinama Učke i Peruna.

29. studenoga, Kostrena
Održan je treći stručno-znanstveni skup Život, kultura i povijest Kostrene na kojemu je nastupilo jedanaestero autora.

2009.

siječanj, Modruš
Objavljen je treći svezak Modruškoga zbornika koji sadrži radove sa znanstvenoga skupa Bernardin Frankopan i njegovo doba, održanoga 2008.

veljača/srpanj, Novi Vinodolski
Mesopustarsko društvo, koje djeluje u okviru Katedre Novljansko kolo, sudjelovalo je u organiziranju mesopusta i ljetnoga karnevala.

21. – 22. ožujka, Klana
Održan je 16. kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje u čijemu je znanstvenom dijelu radove predstavilo sedam sudionika. U kulturnome dijelu održan je koncert vokalne glazbe, predstavljen zbornik radova s prethodne godine održane povjesničarske konferencije Prekrižane meje te književna večer.

18. travnja, Lovran
Katedra Lovran priredila je znanstveni skup Stoljetna tradicija zdravstvenog i kupališnog turizma u Lovranu: sto godina od objavljivanja lovranskog Lječilišnog pravilnika (1909. – 2009.), na kojemu je podneseno devet priopćenja.

23. travnja – 6. svibnja, Kostrena
Održani su 3. Čakavski susreti na kojima su nastupila predškolska i školska djeca iz Kostrene, Rijeke i Zatona kraj Zadra.

5. svibnja, Rab
Rapska katedra u suradnji s Gradom Rabom i Pučkim otvorenim učilištem Rab održala je priredbu 120 godina turizma Grada Raba na kojoj je predstavljen film Friedricha Wilhelma Murnaua Financije velikog vojvode iz 1923. godine, najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj.

23. svibnja, Žminj
Na Skupštini Čakavskoga sabora donesen je novi statut kojim se Sabor definira kao „nevladino, nepolitičko i neprofitno udruženje Katedri – udruga u kulturi sa svojstvom pravne osobe, koje prihvaćaju njegove ciljeve, djelatnosti i ovaj Statut“ (Statut, 2009.:1).

27. svibnja, Ronjgi
Održano je 21. Proljeće u Ronjgima, susret učenika osnovnih škola i njihovih mentora koji su u radionicama (pjevački zbor, mladi skladatelji, likovna radionica, novinarska, literarna i fotoradionica) stvarali u prijepodnevnim satima, a u poslijepodnevnima su radove predstavili na zajedničkome nastupu. Tradicionalna manifestacija i te je godine okupila stotinjak djece.

4. – 7. lipnja, Otočac
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke nastavljena su arheološka istraživanja utvrde Fortica u Otočcu.

5. – 6. lipnja, Poreč
Održan je 37. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip posvećen 75. obljetnici smrti Matka Brajše Rašana i 80. obljetnici rođenja Adalberta Markovića. Sudjelovalo je 20 zborova sa 750 pjevača. Među njima bila su tri ženska zbora te jedna ženska vokalna skupina.

13. lipnja, Hum
U sklopu obilježavanja Dana Huma održan je Izbor župana na leto dan, a u organizaciji Katedre ČS-a Roč održan je 4. susret svirača violina Z vijulini sopu muškardini.

13. lipnja, Žminj
Održan je 41. Sabor čakavskoga pjesništva. Na tradicionalno natjecanje mladih čakavskih pjesnika i recitatora prijavilo se dvjestotinjak učenika osnovnih škola cijeloga čakavskog područja.
Održan je okrugli stol za učenike i mentore te završna priredba Praznik našega zajika.

14. lipnja, Kornić, otok Krk
Održana je 5. Fešta od presnaci na kojoj su sudjelovale majstorice iz desetak mjesta. Presnac je tradicionalni desert kvarnerskoga kraja, koji se priprema od ovčjega sira i tijesta, najčešće u doba fašnika.

21. lipnja, Draguć
Katedra ČS-a Roč organizirala je jubilarni, 20. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću – na kojemu je nastupilo osamdesetak svirača raznih tradicijskih glazbala, među kojima tridesetak bajsista.

4. srpnja, Pinezići
U organizaciji Katedre Udruženje sopaca otoka Krka održan je 21. Susret sopaca otoka Krka.

18. – 19. srpnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom, Katedra Mošćenička Draga organizirala je 1. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi.

2. kolovoza – 15. studenoga, Labin/Dubrova
Održan je 37. Mediteranski kiparski simpozij; slikar Eugen Kokot izradio je 14. dionicu Bijele ceste koju je nazvao Dan i noć Bijele ceste.

srpanj – prosinac, Kornić i druga mjesta otoka Krka te Žminj, Vinodol, Zagreb…
Uobičajeni ciklus Ljetne škole glagoljice, kojim Katedra Kornić pridonosi popularizaciji prvoga slavenskog pisma.

21. – 22. kolovoza, Cernik
Održan je tradicionalni znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, ovoga puta posvećen 100. obljetnici crkve Sv. Bartola Apostola u Cerniku. Na skupu je podneseno sedam izlaganja. Tom prilikom premijerno je izvedena Kantata od svetoga Bartola Vinka Škarona i Vlaste Juretić.

22. – 29. kolovoza, Mošćenice
U organizaciji draške katedre održana je 1. Međunarodna likovna kolonija Mošćenički pinel na temu Mošćenice – živopisni povijesni grad. Sudjelovali su likovni umjetnici iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Austrije i Slovenije.

4. rujna, Buzet
U gradskoj vijećnici Narodnoga doma održan je jubilarni 40. znanstveni skup Buzetski dani u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet, POU Augustin Vivoda Buzet i Grada Buzeta. Na skupu je izlaganja podnijelo devet autora.

12. rujna, Pinezići, otok Krk
Održano je tradicionalno natjecanje mladih sopaca i pjevača osnovnih škola otoka Krka.

16. rujna, Škrljevo
Održan je 5. Susreti mićeh čakavci Primorsko-goranske županije na kojemu je sudjelovalo 80 učenika iz 15 škola.

20. rujna, Ronjgi
Početak 28. Mantinjade pul Ronjgi obilježilo je otkrivanje skulpture miha, autora Zvonimira Kamenara, koja je nastala u povodu 100. obljetnice Matetićeva rođenja. Na fešti od sopel i kanta sudjelovali su mladi sopci i kanturi otoka Krka, Istre i Hrvatskoga primorja, kao i stariji sopci i kanturi.

rujan – listopad, Otočac
Katedra pokrajine Gacke organizirala je petu likovnu koloniju u kamenu Gacka 2009.

rujan – prosinac, Grobnik
Održano je niz programa 17. Grobničke jeseni: likovne izložbe, koncerti, Darovani – proglašenje pobjednika na natjecanju za najbolje učeničke likovne radove i literarne radove na čakavici, realiziran program Međunarodne likovne kolonije Grobnik u kojoj su sudjelovali umjetnici iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Slovenije, Meksika, Iraka, Makedonije, Poljske, Francuske…, te održan Festival Grobnička skala 2009. Katedra je na poziv Grada Rijeke organizirala retrospektivu prethodno održanih festivalskih večeri Grobničke skale pod nazivom Festival Grobnička skala na Korzu.

2. listopada, Pazin
Održan je 35. Pazinski memorijal. Osam sudionika raspravljalo je o temi Istra pod francuskom upravom. Predstavljen je zbornik Pazinski memorijal, br. 26-27, u kojemu su objavljeni radovi sa znanstvenih skupova održanih od 2001. do 2005. godine.
U povodu značajnih obljetnica podnijeta su sljedeća izlaganja: Josip Šiklić, Pazin, Hrvatska gimnazija u Pazinu; Herman Buršić, Pula, Gortanovci u borbi za slobodu i dr. sc. Davor Mandić, Pula, Od Ugovora o miru do Memoranduma o suglasnosti (15. rujna 1947. – 5. listopada 1954.).

7. – 8. listopada, Vukovar
Katedra Škrljevo organizirala je 7. Susret ča-kaj-što u okviru kojega je u Vukovaru održana književna večer pjesnika svih triju hrvatskih jezičnih izričaja.

17. – 18. listopada, Novigrad
U suorganizaciji s Hrvatskim saborom kulture, Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad organizirala je 42. Susret hrvatskih pjevačkih zborova. Tijekom godine izvršena je katalogizacija djela Slavka Zlatića iz Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.

23. – 24. listopada, Mošćenice
Katedra Mošćenička Draga, u suradnji s Katedrom Lovran, organizirala je 2. međunarodnu znanstvenu konferenciju Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovo okruženje u Primorsko-goranskoj županiji.

24. listopada, Ronjgi
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ održan je Pogovor posvećen 150. godišnjici rođenja istarskoga preporoditelja, skladatelja i melografa Matka Brajše Rašana. Na Pogovoru su sudjelovali predavači iz Pule i Rijeke.

20. studenoga, Ogulin
Katedra Modruše organizirala je okrugli stol Modruš na povijesnom putu između Panonije i Jadrana na kojemu je sudjelovalo nekoliko povjesničara.

29. – 30. listopada, Zagreb, Buzet
Katedra Čakavskoga sabora Buzet bila je suorganizator Međunarodnoga znanstvenog skupa o reformaciji i njenom odjeku u hrvatskim zemljama 16. i 17. stoljeća. Na skupu je sudjelovalo četrnaest znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Češke.

28. studenoga, Mošćenice
U organizaciji Katedre Mošćenička Draga održana je priredba Za Andrejnu 2009. u okviru koje su predstavljene aktivnosti Radne grupe za proučavanje pomorstva i ribarstva te održano predavanje i izložba reprodukcija fotografija i nacrta Draška riva.

prosinac, Otočac
Na 5. kiparskoj koloniji Gacka 2009. u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke postavljene su tri skulpture: Malenice Šime Vidulina, Rađanje sunca Janka Mošnje i Otočac Ljube de Karine.

2010.

14. – 18. siječnja, Stuttgart
Na stuttgartskom je Sajmu Antiq&Kunst trodnevnom izložbom umjetničkih djela predstavljena Međunarodna likovna kolonija Grobnik kao jedinstvena umjetnička kolonija radom koje je stvoren novi hrvatski muzej – Muzej suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Na otvaranju sajma, na kojemu su izložbama predstavljeni suradnici organizatora iz 24 države, kao i u popratnom katalogu sajma, Hrvatska je zauzela posebno mjesto. Zahvaljujući programu grobničke katedre, Hrvatska je proglašena zemljom-domaćinom Sajma Antiq&Kunst za 2010. godinu.

veljača/srpanj, Novi Vinodolski
Mesopustarsko društvo, koje djeluje u okviru Katedre Novljansko kolo, sudjelovalo je u organiziranju mesopusta i ljetnoga karnevala.

5. – 6. ožujka, Otočac
Održan je znanstveni skup pod nazivom Gacka u srednjem vijeku. Organizatori skupa bili su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Na skupu je izlagalo 19 znanstvenika.

20. – 21. ožujka, Klana
Održan je 17. kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje u čijemu je znanstvenom dijelu radove predstavilo šestero sudionika. Otvorena je izložba Klana va vrime Franca Jozefa.

ožujak – svibanj, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke izradila je projekt Put otočkih graničara i kandidirala ga pri Ministarstvu turizma koje ga je prihvatilo. Postavljene su obavijesne ploče na hrvatskome i engleskome jeziku, s likovnim prilozima, na devet mjesta u gradu.

14. – 16. travnja, Rijeka/Ronjgi
Priredbom 16. Matetićevi dani obilježene su tri značajne obljetnice: 130. godišnjica rođenja Ivana Matetića Ronjgova te 100. obljetnice rođenja Josipa Kaplana i Slavka Zlatića. Značajne obljetnice skladateljā obilježene su dvama koncertima održanima u Pomorskome i povijesnom muzeju u Rijeci: svečani koncert, na kojemu je nastupilo pet zborova iz Rijeke, Kraljevice, Hreljina i Kastva te koncert Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke s gostima iz Zagreba, Osijeka i Pule. Matetićevi dani završili su u Ronjgima Pogovorom o obljetničarima Ronjgovu, Kaplanu i Zlatiću, koji su za glazbene škole Rijeke i Pule održali predavači: mr. Nikola Lovrinić iz Pazina te Lovorka Ruck, profesorica iz Rijeke.

24. travnja, Lovran
Nakon redovne Godišnje skupštine, lovranska katedra predstavila je prvu knjigu Zbornika Lovranšćine.

8. svibnja, Crikvenica
Poticajem Timoteje Matejčić Jerić i istomišljenika, osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Kotor Crikvenica. Ciljevi katedre su: sustavno izučavanje i promicanje kulturne baštine čakavskoga jezika i izričaja, očuvanje i promicanje materijalnoga i duhovnoga nasljeđa čakavske baštine s posebnim naglaskom na unapređivanju zavičajne kulture Crikvenice, Vinodola i Hrvatskoga primorja, vrednovanje kulturno-povijesnog razvitka, promišljanje kulturnih programa te poticanje ideja i djelatnosti u kulturi.

travanj/svibanj, Kostrena
Održani su 4. Čakavski susreti na kojima su nastupila predškolska i školska djeca.

25. svibnja, Ronjgi
U Ronjgima je održana tradicionalna priredba 32. Proljeće u Ronjgima. Gosti su bili su učenici i nastavnici O.Š. Vladimira Gortana iz Žminja te Leo Ivančić, Matetićev učenik, dirigent i skladatelj iz Kastva.

31. svibnja – 1. lipnja, Pula i Sovinjak
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad priredila je 7. Međunarodni muzikološki skup Iz istarske glazbene riznice na temu Slavko Zlatić: 100. obljetnica rođenja.

4. – 5. lipnja, Poreč
Održan je 38. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip na kojemu je sudjelovalo 29 zborova s 800 pjevača. Na Kantu je predstavljena 10. zbirka Naš kanat je lip i nagrađene skladbe. Pokrovitelji Kanta su Istarska županija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Poreč. Suorganizatori su Pučko otvoreno učilište Poreč i Katedra Čakavskoga sabora.

12. lipnja, Hum
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč, a u sklopu obilježavanja Dana Huma, najveće svečanosti najmanjega grada na svijetu, nakon Izbora župana na leto dan, održan je 5. susret svirača violina i srodnih glazbala iz sastava gunjaca pod nazivom Z vijulini sopu muškardini.

13. lipnja, Žminj
Održan je 42. Sabor čakavskog pjesništva. Na natjecanje mladih čakavskih pjesnika i recitatora prijavilo se dvjestotinjak učenika osnovnih škola cijelog čakavskoga područja.
Održan je okrugli stol za učenike i mentore te završna priredba manifestacije Praznik našega zajika.

13. lipnja, Ronjgi
Susret amaterskih zborova Kanat pul Ronjgi bio je posvećen obljetničarima Ivanu Matetiću Ronjgovu, Slavku Zlatiću i Josipu Kaplanu. Na susretu je nastupio rekordan broj zborova iz Primorsko-goranske županije, njih čak 19 s više od 500 pjevača.

14. lipnja, Kornić, otok Krk
Održana je 5. Fešta od presnaci na kojoj su sudjelovale majstorice iz desetak mjesta. Presnac je tradicionalni desert kvarnerskoga kraja, koji se priprema od ovčjega sira i tijesta, najčešće u doba fašnika.

20. lipnja, Draguć
Katedra ČS-a Roč organizirala je 21. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala (gunjci) – Bajsi u Draguću.

24. lipnja, Crikvenica
Na Maloj paladi (zaštitni gat) Katedra Kotor priredila je „paljenje krijesa za Ivanju“, zajedno s Društvom Crikveničana, Udrugom umirovljenika Sunce i KUD-om Lisinski.

3. srpnja, Pinezići, otok Krk
Održano je tradicionalno natjecanje sopaca i pjevača otoka Krka.

16. – 17. srpnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom, katedra je organizirala 2. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi.

srpanj, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke priredila je šestu kiparsku koloniju u kamenu Gacka 2010. Početak je to ostvarenja projekta pod nazivom Gačanski park hrvatske memorije. Poveznica cijeloga projekta jest glagoljica, a svaka je skulptura ponijela lik neke znamenite osobe, predstavila događaj ili kulturološku činjenicu istovremeno važnu za pokrajinu Gacku, ali i cijeli hrvatski narod. Kiparska je kolonija bila međunarodna, a na njoj je sudjelovalo osam umjetnika pod umjetničkim vodstvom Šime Vidulina.

20. kolovoza, Ronjgi
Ustanovu „Ivan Matetić Ronjgov“ posjetio je ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić i predao povelje UNESCO-a: Ustanovi za dvoglasje tijesnih intervala i Halubajskim zvončarima za godišnji pokladni ophod.

21. – 28. kolovoza, Mošćenice
U organizaciji draške katedre održana je 2. Međunarodna likovna kolonija Mošćenički pinel. Osam umjetnika iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Austrije i Slovenije stvaralo je likovne radove na temu Mošćenički klanci i kamen, koji su 28. kolovoza predstavljeni na skupnoj izložbi.

31. kolovoza – 8. rujna, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke organizirala je završna arheološka istraživanja Fortice.

1. kolovoza – 5. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 38. Mediteranski kiparski simpozij u okviru kojega je slikar, grafičar i oblikovatelj Ivan Picelj izgradio 15. dionicu Bijele ceste, monokromatski mozaik nazvan Bijela cesta u negativu.

srpanj – prosinac, Kornić i druga mjesta otoka Krka, Žminj, Crikvenica…
Uobičajeni ciklus Ljetne škole glagoljice, kojim Katedra Kornić pridonosi popularizaciji prvoga slavenskog pisma.

3. srpnja, Pinezići, otok Krk
Održano je tradicionalno natjecanje mladih sopaca i pjevača iz osnovnih škola otoka Krka.

16. rujna, Škrljevo
Održani su 5. Susreti mićeh čakavci Primorsko-goranske županije na kojima je sudjelovalo 80 učenika iz 15 škola.

19. rujna, Ronjgi
Održana je 29. Mantinjada pul Ronjgi, jedna od najznačajnijih priredbi Ustanove, posvećena njegovanju i poticanju sopnje na narodnim glazbalima i narodnog kanta, koja je i te godine okupila velik broj sudionika: nastupilo je više od stotinu kantura i sopaca iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka. Gosti su bili iz FD Poljica (otok Krk). U sklopu Mantinjade, u vanjskim prostorima Spomen-doma postavljena je kamena skulptura šurli, autora Rajka Sroka.

rujan – prosinac, Grobnik
U okviru programa 18. Grobničkih jeseni održan je tradicionalni znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, zatim likovne izložbe, glazbene večeri pod nazivom Večeri svilom tkane u grobničkome Kaštelu te priređen glazbeni festival Grobnička skala 2010.
Nakon višemjesečnih priprema, u Domu kulture Čavle grobnička katedra javnosti je posebnim čakavskim koncertom predstavila najveći mješoviti pjevački zbor u Hrvatskoj Castrum, sastavljen od 500-tinjak pjevača – članova pjevačkih zborova i vokalnih skupina Primorsko-goranske županije.

3. rujna, Buzet
U organizaciji buzetske katedre i Pučkoga otvorenog učilišta Augustin Vivoda Buzet održan je 41. znanstveno-stručni skup Buzetski dani, uklopljen u širi kontekst obilježavanja Dana grada Buzeta Subotina 2010. Sudjelovalo je 30 izlagača. U sklopu skupa održano je predstavljanje 37. izdanja Buzetskoga zbornika čiji su izdavači Katedra Čakavskoga sabora Buzet i Izdavačko poduzeće Josip Turčinović iz Pazina, a predstavile su ga članice uredništva Elena Grah Ciliga i Nataša Vivoda.

23. i 24. rujna, Pazin
U povodu 40. obljetnice utemeljenja Katedre Čakavskoga sabora Pazin za povijest Istre održan je bogat program koji je uključivao izložbu o povijesti katedre, znanstveno-stručni skup i svečanu sjednicu Skupštine katedre.
Održan je 36. znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal na temu Pazin i Pazinština 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Na skupu su podnijeta 23 izlaganja kojima su obuhvaćene društvene, političke, gospodarske, infrastrukturne, kulturne, školske i crkvene teme. U uvodnome dijelu podnijeta su dva prigodna izlaganja: akademik Petar Strčić istaknuo je značaj i doprinos Pazinskoga memorijala za izučavanje istarske povijesti, a Josip Šiklić je u presjeku četrdesetogodišnjega rada katedre ukazao na najznačajnije obrađivane teme te na nakladničku djelatnost katedre.
Na skupu je predstavljen zbornik Motovun – povijest i sadašnjost u izdanju katedre. O knjizi su govorili dr. sc. Robert Matijašić, Slobodan Vugrinec, načelnik Općine Motovun, i urednik Josip Šiklić.

2. – 3. listopada, Novigrad
U suorganizaciji s Hrvatskim saborom kulture, Katedra Čakavskoga sabora za glazbu organizirala je 43. Susret hrvatskih pjevačkih zborova. Tijekom godine započet je projekt Nototeka „Iz istarske glazbene riznice“ u sklopu kojega se tiskaju partiture istarskih skladatelja, te je tiskana partitura Slavka Zlatića: Simfonijski ples br. 2 (istarski), Grudo motovunska i Pazinska zvona. Završena je katalogizacija djelā Slavka Zlatića.

22. – 24. listopada Ronjgi/Rijeka
U povodu 100. obljetnice rođenja Josipa Kaplana, u organizaciji Katedre za istraživanje glazbene baštine Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ u vijećnici Grada Rijeke održan je međunarodni skup na kojemu su sudjelovali predavači iz Ljubljane, Sarajeva, Zagreba, Splita, Pule i Rijeke. Istoga dana u večernjim satima u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci održan je koncert instrumentalnih djela Josipa Kaplana.

23. – 24. listopada, Mošćenice
Katedra Mošćenička Draga, u suradnji s Katedrom Lovran, organizirala je 2. međunarodnu znanstvenu konferenciju Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovo okruženje u Primorsko-goranskoj županiji.

listopad/studeni, Otočac
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke započeli su radovi na obnovi ostataka utvrde Fortica.

studeni, Ogulin
Katedra Modruše priredila je okrugli stol Modruš na povijesnom putu između Panonije i Jadrana na kojemu je sudjelovalo nekoliko povjesničara.

22. studeni, Trviž
Osnovana je Katedra Čakavskoga sabora Trviž – Hrvatski istarski preporoditelji.

27. studenoga, Kostrena
Održan je četvrti znanstveno-stručni skup Život, kultura i povijest Kostrene na kojemu je sudjelovalo deset izlagača.

16. prosinca, Ronjgi
Otvorena je izložba Zlatne i srebrne točke (grafički prikaz pjevanja na tanko i debelo) za koju su autori projekta, arhitektica Sabina Barbiš i dizajner Mario Depicolozuane, osvojili zlatno odličje na međunarodnome natječaju Joseph Binder 2010.

2011.

15. siječnja, Rab
Katedra Čakavskoga sabora Rab organizirala je jednodnevni znanstveni skup pod nazivom Renesansa na Rabu u okviru projekta Rab kroz stoljeća.
Izlaganja su se ticala kulturne baštine Raba i novih istraživanja o ovoj tematici. Skup je bio iznimno zapažen i popraćen velikim zanimanjem publike i medija.

24. veljače, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor iz Crikvenice organizirala je Prvo čakavsko maškarano zapolne na kojemu su sudjelovali učenici osnovnih škola i lokalni pjesnici.

veljača – studeni, Kornić, Zagreb, Koprivnica, Vrbovec, Krk, Punat, Malinska…
Katedra Kornić održala je niz tečajeva glagoljice, uključujući i tradicionalnu Ljetnu školu glagoljice u Korniću.

veljača – 2. studeni, Otočac, Zagreb
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke izradila je elaborat o zaštiti gradnje gacke plavi kao nematerijalnoga kulturnog dobra. Ministarstvo kulture prihvatilo je prijedlog i vještinu gradnje gacke plavi upisalo u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

19. – 20. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klane održala je 18. kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje na kojemu je podnijeto šest stručno-znanstvenih izlaganja.

16. travnja, Lovran
Lovranska katedra organizirala je drugi znanstveni skup Lovranski Stari grad: prošlost, sadašnjost, budućnost. Premda je središnja tema skupa bila stara lovranska gradska jezgra, prihvaćene su i druge teme o Lovranu i Lovranšćini. Podnijeto je 18 izlaganja.

28. travnja, Buzet
U Buzetu je u organizaciji Katedre ČS-a Roč, u galeriji Narodnoga doma, otvorena izložba Grafičke minijature kojom su predstavljeni ugledni hrvatski umjetnici, slikari i grafičari: Baće, Bićanić, Cetin, Detoni, Hozo, Galić, Janeš, Karanović, Kinert, Kuduz, Kulmer, Lacković, Ladović, Lovrenčić, Ljubić, Mateš, Nagorni, Nevjestić, Paro, Pozaić, Slevec, Šimić, Šimunović, Šiško, Šuljić, Vujanović i Zajec. Izbor je izvršio prof. Frane Paro, a izložba je ostvarena u suradnji s Galerijskom djelatnošću Kajkavskoga spravišča u Zagrebu.

30. travnja, Grobnik
Prigodnim tematskim okruglim stolom Katedra Grobnišćine obilježila je 340. obljetnicu pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana.

9. – 13. svibnja, Kostrena
Katedra Kostrena organizirala je 4. Čakavske susrete u Kostreni kao „živu govornu i pjevnu manifestaciju u kulturi na čakavskom izričaju“ (Izvješće 2011., AČS). Sudjelovalo je više od 300 izvođača svih uzrasta.

17. svibnja, Ronjgi
Održano je 23. Proljeće u Ronjgima. Sudjelovalo je oko 130 učenika iz škola s područja Primorsko-goranske županije, a događaj je bio posvećen skladateljima Nellu Milottiju i Dušanu Prašelju (u povodu obilježavanja 80. rođendana). U sklopu programa sastalo se stručno vijeće nastavnika glazbene kulture triju županija.

20. svibnja, Grobnik
Grobnička je katedra prva u Primorsko-goranskoj županiji pokrenula manifestaciju Europska noć muzeja koja se održava u subotu najbližu Svjetskome danu muzeja (18. svibnja). Priredba se otpočetka odvija pod nazivom Lijepa je ova noć svibanjska. Tim povodom u Galeriji suvremene likovne umjetnosti Grobnik otvorena je izložba likovnih radova umjetnika iz petnaest zemalja, sudionika raznih saziva Međunarodne likovne kolonije Grobnik, pod jednostavnim nazivom 15.

3. – 4. lipnja, Poreč
Održan je 39. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip posvećen skladatelju i dirigentu profesoru Dušanu Prašelju u povodu njegova osamdesetog rođendana. Zborovi su izveli trinaest Prašeljevih skladbi. Sudjelovalo je 20 zborova i 582 pjevača.

4. lipnja, Novi Vinodolski
Održana je Izborna skupština Čakavskoga sabora. Za predsjednika Skupštine ponovno je izabran dr. sc. Slavko Krajcar, a za glavnoga tajnika prof. Josip Šiklić. Na Skupštini je Sabor u članstvo primio Katedru Čakavskoga sabora Šopron iz sjeverne Mađarske te je tako prvi put prešao državne granice.

10. lipnja, Ronjgi
Održan je Kanat pul Ronjgi posvećen 80. obljetnici rođenja Dušana Prašelja. Sudjelovalo je petnaest zborova iz Primorsko-goranske županije s više od 500 pjevača.

11. lipnja, Hum
U Humu je u organizaciji ročke katedre, a u sklopu Dana Huma – najmanjega grada na svijetu, održan 6. susret svirača vijulina i njima srodnih glazbala pod nazivom i sloganom Z vijulini sopu muškardini. U sklopu priredbe održana je smotra izvorne narodne glazbe i plesa središnje, sjeverne i zapadne Istre. Na priredbi je nastupilo više od stotinu sudionika.

12. lipnja, Žminj
Održan je 43. Sabor čakavskoga pjesništva. Na književni natječaj Di ča slaje zvoni prijavljeno je 175 učeničkih radova, od kojih je povjerenstvo odabralo 49 radova za sudjelovanje na Saboru i tiskanje u zbirci Čakavčića. Prijavljena su 42 recitatora i 60 mentora, profesora hrvatskoga jezika. Održan je okrugli stol za učenike i mentore u Feštinskom kraljevstvu te završna priredba manifestacije Praznik našega zajika.
U okviru Sabora predstavljen je Žminjski rićin, replika starohrvatske naušnice iz 9. stoljeća, pronađene na lokalitetu u krugu mjesne osnovne škole.

12. lipnja, Kornić, otok Krk
Održana je 8. Fešta od presnaci, pučka svečanost u kojoj su sudjelovale žene i djevojke iz Kornića, ali i gošće iz Vrbnika, Bribira, Opatije, Šila i Nenadića.

19. lipnja, Draguć
U Draguću je u organizaciji ročke katedre održan 22. međunarodni susret svirača bajseva pod naslovom Bajsi u Draguću. Na koncertu je nastupilo 27 sastava gunjaca, odnosno 80-ak svirača tradicijske glazbe iz hrvatske i slovenske Istre te iz Trsta.

2. srpanj, Pinezići, otok Krk
U sjedištu udruge u Pinezićima održano je 23. natjecanje mladih sopaca i kantadura osnovnih škola otoka Krk. Sudjelovalo je 40 sudionika razvrstanih u tri kategorije. Najuspješnijima su dodijeljene vrijedne nagrade, primjerice pučka glazbala domaćih graditelja.

10. srpnja, Rijeka-Trsat
Glumci-amateri, članovi Katedre Bakarskoga kraja Škrljevo i vokalno-instrumentalnog sastava Intermezzo iz Rijeke izveli su Besedi va kamiku, dramsko-scensko i glazbeno uprizorenje na čakavskome govoru Škrljeva, popraćeno pjesmama i skladbama utemeljenima na istarskoj ljestvici i kvarnerskome melosu.

31. srpnja – 7. kolovoza, Kornić
Održana je Ljetna škola mozaika.

7. kolovoza – 11. rujna, Labin/Dubrova
Održan je 39. Mediteranski kiparski simpozij u okviru kojega je akademski kipar i slikar, prof. emeritus Josip Diminić, predsjednik Stručnoga savjeta i idejni začetnik Kiparskoga simpozija, izradio Raskrižje Bijele ceste – 1. faza, Oranica. Budući da je dovršen najzahtjevniji krak Bijele ceste u smjeru istok-zapad, Stručni savjet MKS-a odredio je da se Bijela cesta iz budućeg križišta račva i u smjeru sjever-jug, meko smjerokazom razdvajajući, ali istovremeno i povezujući, parkovnu skulpturu sa čovjekom i prirodom. Projekt započet 1997. godine time je zaokružen duljinom od 400 metara ceste.

15. – 16. srpnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom, katedra je organizirala 3. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi.

20. – 27. kolovoza, Mošćenička Draga
Katedra Mošćenička Draga organizirala je likovnu koloniju Mošćenički pinel 2011. na temu Mošćenički snovi koja je okončana kolektivnom izložbom sudionika.

8. – 9. rujna, Modruš
Katedra Modruše priredila je znanstveni skup Modruš i Ogulin na povijesnim putovima od Panonije do Jadrana na kojemu je sudjelovalo 14 izlagača. U okviru skupa predstavljen je Modruški zbornik IV-V. Katedra je objavila osmi broj lista Modruš koji izlazi kao godišnjak.

kolovoz, Otočac
Održana je sedma Međunarodna kiparska kolonija Gacka 2011. U okviru projekta Gačanski park hrvatske memorije izrađeno je osam novih skulptura.

2. rujna, Buzet
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet održan je 42. znanstveno-stručni skup Buzetski dani 2011. koji je okupio 13 domaćih znanstvenika i ljubitelja povijesti Buzeštine. Nakon izlagačkoga dijela skupa, predstavljen je 38. svezak Buzetskoga zbornika o kojem su govorile urednice Elena Grah Ciliga (glavna urednica) i Nataša Vivoda. Suorganizator skupa bilo je Pučko otvoreno učilište Augustin Vivoda iz Buzeta.

25. rujna, Ronjgi
Jubilarna 30. Mantinjada pul Ronjgi tradicionalno je okupila velik broj sudionika: nastupilo je više od stotinu kantura i sopaca, mladih i starih, iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka. Gost je bio istarski sopac i kantur Noel Šuran te kumpanija Izvorno koja na neobičnim glazbalima izvodi starinsku glazbu.

30. rujna, Pazin
U Spomen-domu Pazin održan je 37. znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal – u povodu 20. obljetnice 154. brigade Hrvatske vojske, osnovane 1. prosinca 1991. u Pazinu – na temu: Doprinos Istre Domovinskom ratu u Hrvatskoj 1991. i 1992. – vojna komponenta. Podnijeto je 16 izlaganja.
Suorganizatori: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – 154. Umag, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – ogranak Poreč i Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Pazinštine.

30. rujna, Sv. Kuzam
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja Škrljevo održan je 6. susret mladih čakavaca Rujan va Škrljevu na kojemu je sudjelovalo osamdesetak djece. Tema susreta bila je Prošećimo našim zavičajem i upoznajmo njegove ljepote i povijest.

rujan – prosinac, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke, u suradnji s Hrvatskim radijem Otočac, realizirala je niz emisija Običaji Gacke. Emisije su se odnosile na mlinarenje na rijeci Gacki, ženske zanate, prela, svadbene običaje, proizvodnju sapuna, način pranja rublja, sajmene običaje, pučku medicinu, pučku meteorologiju, prosjačenje, seoske igre i dr. Bio je to ciklus od 40 emisija u kojima se progovorilo o običajima i životu u Gackoj; emitiranje je započelo početkom rujna 2011. te je nastavljeno tijekom 2012. g. Ukupno je emitirano 1.200 minuta programa.

22. rujna – 5. prosinca, Grobnik
Održana je tradicionalna Grobnička jesen, središnja kulturna priredba Grobnišćine, koja je obuhvatila gotovo 40 programa okupivši više od 10.000 ljudi – što izvođača, što posjetitelja. U okviru Jeseni održan je 22. znanstveni skup Grobinšćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, s 12 tema, te glazbeni festival Grobnička skala, koji je bio dotad najbrojniji jer je 20 novih čakavskih pjesama izvelo više od 40 izvođača.
U Domu kulture Čavle održan je prvi događaj u sklopu novoga katedrinog projekta – prva izlučna večer kviza znanja za srednjoškolce i učenike viših razreda osnovnih škola Gdje sam – tko sam.

rujan – listopad, Otočac
Katedra pokrajine Gacke organizirala je 7. kiparsku koloniju u kamenu Gacka 2011.

8. listopada, Roč
Katedra ČS-a Roč na lokalitetu Mala vrata u Roču realizirala je svojevrsno odmorište posvetivši ga spomenu na kipara Želimira Janeša, autora Aleje glagoljaša.

19. listopada, Zagreb
Nakon višegodišnjih podastiranja činjenica koje dokazuju da je grobnička katedra ispunila sve uvjete za uvrštenje grobničkoga govora u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture donijelo je rješenje u kojemu piše: „Utvrđuje se da grobnička čakavština ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.“
Na kraju rješenja navodi se: „Na osnovi predočene dokumentacije i iznesenih činjenica, a prema preporuci Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra na sjednici održanoj 19. listopada 2011. godine utvrdilo je da grobnička čakavština ima svojstvo kulturnog dobra.“

22. – 23. listopada, Novigrad
U suorganizaciji s Hrvatskim saborom kulture u Zagrebu, Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad organizirala je 44. Susret hrvatskih pjevačkih zborova.

25. rujna, Ronjgi
Održana je 30. Mantinjada pul Ronjgi na kojoj je nastupilo 100-tinjak kantura i sopaca, mladih i starih, iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka.

14. studenoga, Buzet
U organizaciji Katedre ČS-a Roč i POU Augustin Vivoda Buzet, u „kultnoj“ gostionici Most podno Buzeta, održana je književna večer u spomen na akademika i osnivača Čakavskoga sabora Zvana Črnju. U programu, koji je zamišljen kao „hommage“ Zvani Črnji u povodu 20. godišnjice smrti, sudjelovali su predsjednik Čakavskoga sabora prof. dr. sc. Slavko Krajcar, dugogodišnja tajnica i jedna od osnivačica udruge, profesorica Vilma Zohil Unukić te pjesnik Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Roč.

15. – 20. prosinca, Koljnof/Mađarska
Na zajedničkoj je sjednici predsjedništva Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine i Katedre Čakavskoga sabora Šopron u Koljnofu dogovoren nastavak i značajno snaženje suradnje na nekoliko područja: suradnje osnovnih škola s osnovnom školom u Koljnofu, suradnje dječjih vrtića i Dječjega vrtića u Koljnofu, sudjelovanja učenika osnovnih škola na gradišćansko-hrvatskom području u katedrinu projektu suradnje s osnovnim školama Darovani te sudjelovanja mladih članova šopronske katedre na Festivalu Grobnička skala.

2012.

8. veljače, Crikvenica
S T.Z. Grada Crikvenice i O.Š. Zvonka Cara, Katedra Čakavskoga sabora Kotor iz Crikvenice organizirala je tradicionalno Čakavsko maškarano zapolne.

ožujak – kolovoz, Kornić, Jurandvor, Omišalj, Roč, Hum, Punat, Malinska…
Katedra Kornić priredila je niz tečajeva glagoljice, uključujući i tradicionalnu Ljetnu školu glagoljice Vida Omišljanina u Omišlju.

8. ožujak, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke uputila je Ministarstvu kulture prijedlog da se, kao nematerijalna kulturna baština, zaštiti vještina izrade gačanskih (lešćarskih) coklji. Ministarstvo kulture djelomice je prihvatilo zahtjev i ujesen iste godine zaštitilo izradu vunenih papuča.

17. – 18. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klane održala 19. kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje, posvećen 160. obljetnici rođenja dr. Matka Laginje. Priređene su dvije izložbe fotografija te održan koncert pjevačkih zborova.

30. ožujka, Žminj
U Čakavskoj kući u Žminju upriličen je nastup suvremenih čakavskih pjesnika pod nazivom Prva čakavska liga na kojemu je nastupilo jedanaest pjesnika iz Istre, Zagreba i Rijeke. Program je potaknuo Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika iz Pule, u suorganizaciji s Maticom hrvatskom – ograncima u Pazinu i Puli te Čakavskim saborom.

10. travnja, Lovran
Radi približavanja mlađoj populaciji, na društvenoj mreži Facebook otvoren je „profil“ lovranske katedre, na kojemu se objavljuju obavijesti o aktivnostima katedre i fotografije s njih.

26. travnja, Lovran
U sklopu programa obilježavanja Dana općine, lovranska katedra predstavila je drugu knjigu Zbornika Lovranšćine.

17. – 19. travnja, Ronjgi
U okviru 17. Matetićevih dana održan je stručni skup posvećen 110. obljetnici rođenja skladatelja Tihomila Vidošića i 100. obljetnici rođenja skladateljice Ivane Lang.

22. – 28. travnja, Grobnik
Ostvareni su svi programi u okviru projekta Umjetnosti u pokretu CroARTia u Gradu Grobniku te širom Primorsko-goranske županije. Međunarodni projekt Umjetnost u pokretu / Kunst im Bewegung CroARTia program je u kojemu zajedno sudjeluju likovni umjetnici i ljubitelji povijesnih automobila iz Hrvatske i Njemačke. Osmišljen je po uzoru na zrcalo, tako da se programi koji se zajednički sa sudionicima iz države-partnera provedu u Hrvatskoj jednako tako provedu i u zemlji-partneru. Na put u Grobnik s raznih strana svijeta i različitim prijevoznim sredstvima krenuli su likovni umjetnici, sudionici međunarodnoga projekta Umjetnost u pokretu – CroARTia, a organizatorima su bili Katedra Grobnišćine i Međunarodna udruga umjetnika Syrlin/Stuttgart. Hrvatski likovni umjetnici i umjetnici iz više drugih zemalja tijekom jednotjednoga rada MLK Grobnik zajednički su obogatili Zbirku suvremene likovne umjetnosti Grobnik s oko 60 novih likovnih radova. U radu je sudjelovalo 30 umjetnika iz Hrvatske, Njemačke, Engleske, Indije, Meksika, Poljske…

14. – 18. svibnja, Kostrena
Katedra Kostrena organizirala je 5. Čakavske susrete u Kostreni, u okviru kojih je Dramska kumpanija katedre na kostrenskoj čakavici izvela predstavu Bilo je jedanput va Kostrene. Čakavski susreti završeni su predstavljanjem dugoočekivane knjige Ruda Pauera Paškvana i Ivana Paškvana Iva Martinšćica u srcu.

22. svibnja, Ronjgi
Održano je 24. Proljeće u Ronjgima na kojemu je sudjelovalo oko 130 učenika osnovnih škola. Gosti Proljeća bili su Ivanka Glogović-Klarić, Natalija Banov i dječji zbor Mići boduli koji su proslavili 20. obljetnicu postojanja.

26. svibnja, Kostrena
U Narodnoj čitaonici Kostrena održana je Izvještajna sjednica Skupštine Čakavskoga sabora.

8. lipnja, Ronjgi
Na otvorenim prostorima Spomen-doma Ronjgi održan je Kanat pul Ronjgi. Na Kantu su sudjelovala 24 zbora iz Primorsko-goranske županije s oko 600 pjevača.

13. svibnja, Grad Grobnik
U organizaciji grobničke katedre održana je druga Europska noć u Kaštelu Grobnik – višesatna manifestacija Lijepa je ova noć svibanjska, tijekom koje je izvedeno nekoliko programa, između ostaloga otvaranje dviju izložbi. U Galeriji SUG na izložbi Umjetnost u pokretu CroARTia izložena su djela nastala tijekom rada 16 hrvatskih umjetnika i 15 likovnih umjetnika iz Njemačke, Austrije, Meksika, Švicarske, Indije itd. – članova umjetničke udruge Syrlin iz Stuttgarta.

22. svibnja, Ronjgi
Održano je 24. Proljeće u Ronjgima. Sudjelovalo je oko 130 učenika iz škola Primorsko-goranske županije. U okviru Proljeća sastalo se stručno vijeće nastavnika glazbene kulture triju županija.

26. svibnja, Kostrena
Katedra Čakavskoga sabora Kostrena bila je domaćinom redovnoga godišnjeg saziva Skupštine Čakavskoga sabora Žminj.

16. – 25. svibnja, Mošćenička Draga, Graz
Katedra općine Mošćenička Draga priredila je izložbu glagoljice u samostanu Rein kraj Graza u Austriji pod nazivom Budi volja tvoja. Priređena je izložba austrijskih umjetnika koji su slike stvarali na Učki i u Mošćenicama. Izložbu su otvorili veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji i nadbiskup mons. Ivan Devčić.

1. – 2. lipnja, Poreč
U Istarskoj sabornici u Poreču održan je jubilarni 40. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip posvećen 200. obljetnici rođenja biskupa Jurja Dobrile te skladateljima Nellu Milottiju i Nikši Njiriću, u povodu njihove osamdeset i pete godišnjice rođenja.
Program je obogaćen 11. zbirkom skladbi koje su skladane za Kanat.

3. lipnja, Žminj
Održan je 44. Sabor čakavskoga pjesništva. Na literarni natječaj Di ča slaje zvoni prijavilo se 30 recitatora iz 17 osnovnih škola, a na natječaj su pristigle 182 pjesme iz 33 škole. Prednatječajno povjerenstvo za tisak u Čakavčićima i nastup na završnoj priredbi odabralo je 47 pjesama, odnosno radove 44 mlada pjesnika iz 30 škola. Održan je okrugli stol za učenike i mentore u osnovnim školama te Praznik našega zajika i proglašeni pobjednici.

10. lipnja, Kornić, otok Krk
Održana je 9. Fešta od presnaci, pučka svečanost u kojoj su sudjelovale žene i djevojke Kornića te gosti iz Ugostiteljske škole Opatija.

17. lipnja, Draguć
U Draguću je u organizaciji ročke katedre održan 23. međunarodni susret svirača bajseva pod naslovom Bajsi u Draguću na kojemu je nastupilo 70-ak svirača tradicijskih glazbala (u sastavima gunjaca), od kojih gotovo 30 bajsista.

24. lipnja, Crikvenica
Katedra Kotor iz Crikvenice bila je suorganizatorom tradicionalnoga paljenja krijesa „za Ivanju“.

29. – 30. lipnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom, katedra je organizirala 4. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi.

7. srpanj, Pinezići, otok Krk
U sjedištu Udruge u Pinezićima održano je 24. natjecanje mladih sopaca i kantadura iz osnovnih škola otoka Krka. Nastupilo je 50 sudionika razvrstanih u tri kategorije. Najuspješnijima su dodijeljene vrijedne nagrade, primjerice pučka glazbala domaćih graditelja.

srpanj – rujan, Otočac
Dovršena je obnova i konzervacija ostataka utvrde Fortica u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke.

1. – 5. kolovoza, Kornić
Održana je 5. Ljetna škola mozaika.

5. kolovoza, Labin/Dubrova
Mediteranski kiparski simpozij otvoren je u Parku skulptura 5. kolovoza. Trebala su sudjelovati trojica autora: Josip Diminić, autor 16. dionice Bijele ceste, Oranice, 2011. godine, kao sastavnice njegova kapitalnog projekta Križište, koja se radi složenosti kompleksa Križišta trebala raditi u najmanje dvije faze, 2013. i 2014. godine; Ante Rašić, multimedijalni umjetnik i dizajner, autor 17. dionice Bijele ceste, kao Artlegendarija s popisom svih autora/izvođača, naziva dionica i godinama njihova nastanka, te Ivan Fijolić, autor 18. dionice Bijele ceste – Školica. No, zbog nedostatka novca/potpore ništa od planiranoga nije ostvareno.

26. kolovoza, Gologorica
U organizaciji Katedre Roč održan je 1. susret Vijulini i klarini u Gologorici, mjestu u kojemu je živio i djelovao plovan Mikula Gologorički, pisar Istarskoga razvoda. Ročka katedra ovim je susretom odlučila proširiti već tradicionalnu manifestaciju Z vijulini sopu muškardini te je uz samouke svirače vijulina (violine) u prvi plan stavila i svirače klarina (klarineta).

25. kolovoza – 1. rujna, Mošćenička Draga
Katedra općine Mošćenička Draga organizirala je likovnu koloniju 4. Mošćenički pinel 2012. na kojoj je sudjelovalo deset umjetnika iz Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Bosne i Hercegovine te Srbije. Nit vodilja likovne kolonije: Mošćeničke vedute.

kolovoz, Otočac
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke održana je osma kiparska kolonija, Gacka 2012. Pod umjetničkim vodstvom Šime Vidulina sudjelovalo je osam umjetnika te je izrađeno osam skulptura.

7. rujna, Buzet
U okviru programa Subotine održan je 43. znanstveni skup Buzetski dani na kojem je izlagalo dvanaest autora. Poslije izlagačkoga dijela skupa, predstavljena je 39. knjiga Buzetskoga zbornika.

14. rujna, Zagreb
Knjiga Nevidljiva tipografija Frane Para, u izdanju Katedre Čakavskoga sabora Roč, uz još 30 publikacija, zaslužila je titulu Hrvatska lijepa knjiga te je, nakon gostovanja na sajmovima u Frankfurtu i Leipzigu, postala dijelom fonda German Book and Type Museum – njemačke Nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

22. rujna – 22. prosinca, Grobnik
Otvorenjem novoobnovljene kaštelske dvorane i održavanjem svečane sjednice u povodu 20. obljetnice katedre, započela je manifestacija Grobnička jesen, središnja kulturna priredba Grobnišćine. U okviru Grobničke jeseni održan je 23. znanstveni skup Grobinšćina: tragovi, znakovi i smjerokazi s devet tema te glazbeni festival Grobnička skala na kojem je sudjelovalo više od 50 izvođača.

28. rujna, Pazin
Katedra je organizirala 38. Pazinski memorijal na temu: Doprinos Istre Domovinskom ratu u Hrvatskoj od 1991. do listopada 1994. – vojna i civilna komponenta. Na skupu je podneseno deset izlaganja.

28. rujna, Škrljevo
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja održan je 7. susret mladih čakavaca Rujan va Škrljevu na kojemu je sudjelovalo oko 100 djece iz škola istočnoga dijela Rijeke, bakarskoga kraja i Kostrene. Tema susreta bila je Oko nas je jesen.

25. – 26. listopada, Pazin, Pula
Pazinska je katedra bila jedan od organizatora znanstvenoga skupa Dr. Juraj Dobrila 1812. – 2012. i Stoljeće Krasne zemlje 1912. – 2012. Skup je održan 25. listopada u Puli (na Sveučilištu), a 26. listopada u Pazinu (u Spomen-domu). Podnijeto je 20 izlaganja.
U pripremi i realizaciji znanstvenoga skupa katedra je surađivala s Istarskom županijom, Porečkom i Pulskom biskupijom, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli, Državnim arhivom u Pazinu, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Pula i Istarskim književnim društvom Juraj Dobrila Pazin.

20. – 21. listopada, Novigrad
Katedra Novigrad organizirala je 45. Susret hrvatskih pjevačkih zborova koji je držan u Novigradu u suradnji s Hrvatskim saborom kulture iz Zagreba.

23. rujna, Ronjgi
Održana je 31. Mantinjada pul Ronjgi na kojoj je nastupilo 100-tinjak kantura i sopaca, mladih i starih, iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka. Gosti Mantinjade bili su članovi KUD-a Mate Balota iz Raklja.

6. studenoga, Pula
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula postavila je i predstavila izložbu Izronjene priče iz Milottijeve garaže.

8. studenoga, Kostrena
U okviru priredbe Jesen u Kostreni Katedra Čakavskoga sabora svečano je obilježila 15. godišnjicu osnutka te se predstavila posebnim programom koji se sastojao od etnografske izložbe pod naslovom Kako su živeli naši stari, dokumentarnoga filma Z duše beseda i prigodnoga programa, čime je obuhvaćen cjelokupan sadržaj rada od osnivanja katedre.

6. prosinca, Kostrena
Katedra Čakavskoga sabora Kostrena dobila je godišnju nagradu za 2012. godinu „za izniman doprinos i postignuća u kulturnom, društvenom i svekolikom razvoju te ugledu Općine Kostrena“ (ČS 2011. – 2013., str. 113).

30. i 31. svibnja, Cres, Mali Lošinj
U povodu 25. obljetnice osnutka i djelovanja Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj organizirano je predstavljanje 2. izdanja knjige Milana Rakovca Kvarnerski otočni lucidar. O knjizi su govorili Julijano Sokolić, Bernard Balon i Milan Rakovac.

2013.

siječanj, Škrljevo
Na redovnoj Godišnjoj skupštini Katedre Bakarskoga kraja predstavljen je drugi broj časopisa Katedre Svitak.

siječanj, Roč
Katedra ČS-a Roč dobila je na korištenje gradski prostor uz Vela vrata, tzv. oružarnicu, gdje je ubrzo uređena i opremljena tiskarska radionica – Glagoljska tiskara Juri žakan – jedino mjesto na svijetu gdje se može tiskati glagoljskim slovima onako kako su prije 500 godina tiskani prvotisci (inkunabule).

30. siječnja, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor i Turistička zajednica Grada Crikvenice organizirali su u O.Š. Zvonka Cara veselo maškarano druženje Čakavsko maškarano zapolne.

31. siječnja – 22. kolovoza, Otočac
Vako il’ nako niz je emisija na Hrvatskome radiju Otočac, koje je pokrenula Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke. Realizirana je s predsjednikom katedre Milanom Kranjčevićem. Emisije su se bavile gackom čakavštinom, njezinim specifičnostima te primjenom pojedinih izraza i sintagmi nekada i u suvremenosti. Emitirano je 30 nastavaka u ukupnom trajanju od 588 minuta.

30. siječnja, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor organizirala u O.Š. Zvonka Cara Maškarano zapolne.

10. veljače, Žminj
U organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, Čakavskoga sabora Žminj i Gradske knjižnice i čitaonice Pula – Knjižnice Žminj u Čakavskoj je kući održan književni program u čast glumcu Ivi Ermanu, u povodu 10. obljetnice smrti, a u sklopu manifestacije Prva čakavska liga 2013. – pod nazivom Meštar Ivo Erman. Susret je započeo predstavljanjem knjige Meštar: fragmenti o Ivi Ermanu, glumcu (izdanje Istarskoga ogranka DHK Pula i Čakavskoga sabora Žminj) u kojemu su sudjelovali: autorica Jelena Lužina, urednik Boris Domagoj Biletić, Slavko Krajcar te učenici O.Š. Vladimira Gortana iz Žminja. Nakon predstavljanja knjige, u starogradskoj jezgri Žminja, Paladi, otkriveno je spomen-obilježje glumcu, a potom je položen vijenac na grob Ive Ermana na žminjskome groblju.

16. – 17. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klane održala je 20. kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje u čijemu je znanstvenom dijelu radove predstavilo pet sudionika.

22. – 26. ožujka, Jurandvor
Katedra Čakavskoga sabora Kornić, u suradnji s tvrtkom Az, održala je Malu školu glagoljice.

20. travnja, Lovran
Održan je znanstveni skup Lovran u riječi, riječ u Lovranu, u povodu Dana Općine Lovran, a u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Lovran. Na skupu je predstavljeno 15 izlaganja.

23. travnja, Ogulin
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Ogulin predstavljen je Modruški zbornik VI. – 2012. Izdanje su predstavili urednik Boris Olujić, Željko Holjevac i Ivica Šute.

2. – 3. svibnja, Vättis (Švicarska)
Katedra iz Roča je u Offizinu Parnassia, u švicarskome gradiću Vättisu, preuzela naručenih 20 kg lijevanih glagoljskih slova za potrebe Ročke glagoljske tiskare Juri žakan. Lijevanje glagoljskih slova i izrada matrica jedinstven su projekt u svjetskim okvirima, a njime je Katedra Čakavskoga sabora Roč započela obilježavanje jubileja prvotiska – 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora, koji je svjetlo dana ugledao 22. veljače 1483. godine.

3. svibnja, Kostrena
Katedra Kostrena je u Narodnoj čitaonici organizirala peti znanstveno-stručni skup Život, kultura i povijest Kostrene, tematski vezan uz 300. obljetnicu posvećenja crkve Sv. Lucije u Kostreni.

3. svibnja, Šopron
U Šopronu je otvorena izložba glagoljice: Čuvar hrvatskoga identiteta. Izložba je organizirana u suradnji s mošćeničkom katedrom.

14. – 21. svibnja, Kostrena
Održani su Čakavski susreti u Kostreni. Predstavljeni programi pokazali su vrlo uspješnu suradnju katedre i Osnovne škole Kostrena i gostiju, škola iz okruženja, Dječjega vrtića Zlatna ribica Kostrena te vrtića iz Rijeke i okolice.

17. svibnja, Grobnik
Projektom Europska noć muzeja u grobničkom Kaštelu obilježen je Međunarodni dan muzeja. Tijekom manifestacije u kaštelskim su izložbenim prostorima otvorene dvije izložbe likovnih radova.

22. svibnja, Ronjgi
Održano je 25. Proljeće u Ronjgima. Sudjelovalo je oko 130 učenika iz škola s područja Primorsko-goranske županije. Radilo se u šest radionica: pjevački zbor, mladi skladatelji, novinari, likovna radionica i keramičari, kiparska radionica i fotoradionica.

23. svibnja, Grobnik
U sklopu grobničkih znanstveno-stručnih skupova Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi u kaštelskoj dvorani Sokolana održan je znanstveni skup kojim je obilježeno 730 godina crkve Sv. Trojstva u Grobniku.

24. svibnja, Roč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč i Pučkoga otvorenog učilišta Augustin Vivoda Buzet u Roču je održan znanstveni skup u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.). Na skupu je sudjelovalo četvero znanstvenika. Zahvaljujući susretljivosti i razumijevanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, jedan originalni primjerak Prvotiska bio je izložen u Roču.

31. svibnja, Žminj
Održan je 45. Sabor čakavskog pjesništva. Na literarni natječaj Di ča slaje zvoni prijavljeno je 147 pjesama učenika iz 30 škola. Prednatječajno povjerenstvo je za tisak u Čakavčićima i nastup na završnoj priredbi odabralo 52 pjesme, odnosno 48 mladih pjesnika iz 28 škola. Prijavljeno je i 25 recitatora iz 15 osnovnih škola. Prosudbeno povjerenstvo je na završnu priredbu pozvalo 24 mlada recitatora. Na svečanoj priredbi Praznik našega zajika proglašeni su i nagrađeni najbolji mladi pjesnici i recitatori.

31. svibnja – 1. lipnja, Poreč
U Istarskoj sabornici u Poreču održan je 41. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip posvećen skladateljima i dirigentima, profesorima Slavku Zlatiću i Josipu Kaplanu u povodu 10. godišnjice smrti. Sudjelovalo je 17 zborova s ukupno 534 pjevača. Posebni gosti bili su članovi Mješovitoga pjevačkog zbora Viva la musica iz Lechasschaua u Austriji.

svibanj – lipanj, Otočac
Održana je deveta međunarodna kiparska kolonija Gacka 2013. prema projektu Gačanski park hrvatske memorije. Izrađeno je sedam novih skulptura, čime je ciklus završen. Pod umjetničkim vodstvom Šime Vidulina radilo je osam kipara.

8. lipnja, Ronjgi
Na susretu zborova Kanat pul Ronjgi sudjelovao je rekordan broj zborova – čak 24, iz Primorsko-goranske županije, s oko 600 pjevača.

15. lipnja, Kornić
Katedra Kornić organizirala je 8. Feštu od presnaca.

17. lipnja, Draguć
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč u Draguću je održan 24. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih glazbala – Bajsi u Draguću.

22. lipnja, Crikvenica
Katedra Kotor iz Crikvenice bila je suorganizatorom tradicionalnoga paljenja krijesa „za Ivanju“.

lipanj, Grobnik
Katedra Grobnišćine osnovala je Katedrin klub mladih, koji čine mladi obrazovani ljudi s područja Grobnišćine, a s ciljem da mladi budu što je moguće više zastupljeni u svim katedrinim programima. Klub je osnovan u nazočnosti više od 20 mladih pisaca, likovnih umjetnika i dr.

lipanj, Šopron
Katedra je bila suorganizatorom 11. Šopronskih hrvatskih dana i sunakladnik Regionalnih studija, V.

3. srpanj, Otočac, Koljnof
Katedra Čakavskoga sabora Šopron iz Mađarske pokrenula je projekt Po staza naših starih u čast 500. obljetnice dolaska gradišćanskih Hrvata na područje današnje Austrije, Slovačke i Ugarske. Projekt su pokrenuli 2013., a namjeravaju ga završiti 2033. godine. Putovanje Po staza naših starih organizirat će se svake druge godine. Idejni začetnik i glavni organizator velikoga pohoda gradišćanskohrvatske mladeži je dr. Franjo Pajrić, predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Šopron. Na putu su bili od 1. do 17. srpnja. U okviru pohoda posjetili su Otočac gdje im je domaćinom bila Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke, koja je organizirala prijam u Pučkome otvorenom učilištu, a u gradskomu parku priređeno je druženje domaćih folklornih skupina s gradišćanskim folklorašima.

6. srpnja, Krk
Tijekom obilježavanja 25. obljetnice utemeljenja, održana je središnja manifestacija Susret sopaca i folklora otoka Krka. U natjecateljskome dijelu sudjelovala su 23 para mladih kantura i sopaca, koji su pokazali umijeće i vještine u kantu i svirci na sopelama starinskih pjesama i napjeva pučke glazbe otoka Krka. Sudjelovali su učenici iz sedam škola cijeloga otoka.

15. – 19. srpnja, Bogovići
Katedra Kornić organizirala je Ljetnu školu glagoljice barba Branka. Sudjelovala su 24 polaznika.

19. – 20. srpnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom, katedra je organizirala 5. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi.

22. – 27. srpnja, Vrbnik
U okviru Ljetne škole glagoljice „Frankopan“, Katedra Kornić organizirala je prvi tečaj uglate glagoljice za 24 polaznika.

28. srpnja – 2. kolovoza, Kornić
Održana je 22. Ljetna škola glagoljice u pet tečajeva – uglate, oble, kurzivne i, prvi put, trokutaste glagoljice, te Pisarnica u kojoj je nastavljeno prepisivanje najstarije glagoljske matice Omišlja iz 18. stoljeća.

31. srpnja, Glas Istre
Pod naslovom 43. kiparski simpozij neće se održati objavljen je tekst Igora Radića u kojemu se tematizira razlog neodržavanja ove likovne priredbe osnovane 1969. godine, koju je struka uvrstila među deset najboljih simpozija u svijetu.
Idejni tvorac i predsjednik Stručnoga savjeta, professor emeritus Josip Diminić, dao je izjavu iz koje izdvajamo: „Ne mogu sve sam, treba nas više da bi simpozij opstao. Sve će doći na vidjelo. Nije ovo kraj simpozija, prevelika je njegova vrijednost – kratko je poručio Diminić, napomenuvši da se MKS dosad nije održao dvaput, i to zbog objektivnih razloga.“
Predsjednica MKS-a, povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner: „Ovo nije ni prvi ni zadnji put da se simpozij neće održati. Takvu smo mogućnost već najavili predstavnicima Grada Labina i Županije. Naši su planovi bili u disproporciji s financijskim i organizacijskim mogućnostima. Kompleksne projekte odgodili smo za godinu dana. Imamo dovoljno vremena dovršiti Diminićev projekt Križišta Bijele ceste, pripremiti osnivanje Muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom, pokretanje info-punkta te transformaciju MKS-a kroz izradu njegove strategije.“
Osnivači simpozija su Grad Labin i Općina Sv. Nedelja. Financijski ga podupire Županija i Ministarstvo kulture, a u manjoj mjeri ostale tri općine Labinštine. „Godišnje je MKS iz spomenutih izvora“, veli njegova predsjednica, „dobivao nešto više od 200 tisuća kuna.“
I dalje: „Proračunski novac nikad nismo zlorabili, pa nećemo ni ovom zgodom – utrošit ćemo ga na pripremu spomenutih projekata“, odgovorila je Ostojić Cvajner.
Iz novinskog članka saznaje se i to kako su slabosti su na vidjelo isplivale još godinu prije: MKS je uredno otvoren u Parku skulptura u kolovozu, no nije realizirano ništa od tada najavljenog. Uz realizaciju Diminićeva Križišta, Ante Rašić trebao je započeti 17. dionicu Bijele ceste, mozaički Artlegendarij s popisom dotadašnjih autora i djela ovoga jedinstvenog umjetničkog projekta, a Ivan Fijolić, jedan od dosad najmlađih sudionika, 18. etapu pod nazivom Školica. Usto je bila najavljena i monografija – vodič simpozija.
„Radit ćemo u fazama jer naš je koncept kompleksan i skup, a mi smo siromašni i neizvjesne budućnosti“, poručila je otvarajući 40. MKS Ostojić Cvajner. Četiri projekta ukupno su procijenjena na oko milijun kuna, no financijeri su odobrili 279 tisuća, ili samo 27 posto zatraženoga. (I. Radić, Glas Istre, 31. srpnja 2013.)

25. – 31. kolovoza, Mošćenice
Katedra općine Mošćenička Draga organizirala je likovnu koloniju 5. Mošćenički pinel 2013. na kojoj je sudjelovalo deset umjetnika iz Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Srbije. Tema: Mošćenice – grad između neba i mora.

rujan, Škrljevo
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja održan je 8. susret mladih čakavaca Rujan va Škrljevu s osnovnoškolskim i Mića čakavska školica s predškolskim uzrastom.

6. rujna, Buzet
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet i suorganizaciji Pučkoga otvorenog učilišta Augustin Vivoda održan je 44. znanstveni skup Buzetski dani. U Narodnome domu okupilo se deset izlagača, a predstavljen je i 40. broj Buzetskoga zbornika.

6. rujna, Josipdol
Katedra Modruše, u suorganizaciji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, priredila je znanstveni skup Modruš i Josipdol u 20. stoljeću.

20. rujna, Ronjgi
Održana je 32. Mantinjada pul Ronjgi na kojoj je nastupilo 100-tinjak kantura i sopaca, mladih i starih, iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka.

24. rujna, Pazin
U povodu 70. obljetnice sjedinjenja Istre s maticom domovinom, pazinska je katedra sa Savezom antifašista Istarske županije organizirala okrugli stol na temu: Značenje 70. obljetnice Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre s maticom domovinom Hrvatskom. Okrugli stol održan je u Spomen-domu.

27. rujna, Pazin
U Spomen-domu Pazin održan je 39. znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal na temu: Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću. Na skupu je podnijeto 19 izlaganja.

12. listopada, Buzet
U Narodnome domu u Buzetu održana je Izvještajna sjednica Skupštine Čakavskoga sabora.

12. – 13. listopada, Novigrad
U suorganizaciji s Hrvatskim saborom kulture, Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad priredila je 46. Susret hrvatskih pjevačkih zborova.

18. listopada, Pazin
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad održani su Milottijevi dani, uz otvorenje izložbe i prigodni koncert.

4. studenoga, Pula
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad održani su Milottijevi dani uz prigodni koncert.

16. studeni, Čavle
Katedra Grobnišćine organizirala je znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi 2013.

29. studenoga, Ronjgi
U sklopu Večeri pul Matetićevega ognjišća održan je Pogovor o preminulome bardu čakavskoga pjesništva Davidu Kabalinu, jednome od osnivača Spomen-doma Ronjgi i KPD „Ivan Matetić Ronjgov“.

21. prosinca, Grobnik
Održan je glazbeni festival Grobnička skala. Festival Grobnička skala jedini je isključivo čakavski festival u Hrvatskoj, na kojemu su zastupljeni čakavski govori svih čakavskih područja. U revijalnom dijelu festivala održana je završnica kviza Gdje sam – tko sam.

siječanj – prosinac, Trviž
Na prijedlog predsjednika KČS-a Trviž – Hrvatski istarski preporoditelji, dr. sc. Željka Mraka i uz suglasnost dr. sc. Maje Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka, dogovoreno je da se u Ladonji, vjerskome i informativno-kulturnom listu Porečke i pulske biskupije, znanstveno, stručno i sustavno predstave djela i rad hrvatskih istarskih preporoditelja. Tijekom godine objavljeni su tekstovi o djelovanju i radu sedmorice preporoditelja: Vjekoslava Spinčića, Matka Mandića, Matka Laginje, Franje Ravnika, Ivana Feretića, Petra Studenca i Mate Bastiana.

2014.

veljača, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor organizirala je 4. Čakavsko maškarano zapolne – u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Zvonka Cara, ujedno i domaćinom događaja – na kojemu su djeca čitala i recitirala radove na temu maškara. Osnovna je zamisao djecu potaknuti na izražavanje čakavskim idiomom.

15. ožujka, Klana
Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klana priredila je znanstveni skup održan u sklopu 21. Dana dr. Matka Laginje. Program je tradicionalno započeo polaganjem cvijeća na spomenik Matku Laginji. Podneseno je pet izlaganja.

15. ožujka, Zagreb
U organizaciji Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ i pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je Mantinjada Zagrebu, večer čakavske pjesme i poezije. Glazbom, zborskim i klapskim pjevanjem, zvukom sopela i čakavskim stihovima predstavljeno je bogatstvo glazbene i jezične čakavske baštine.

23. – 24. travnja, Rijeka
U okviru 18. Matetićevih dana obilježene su dvije značajne obljetnice: 155. godišnjica rođenja i 80. godišnjica smrti skladatelja Matka Brajše Rašana te 100. godišnjica rođenja skladatelja Natka Devčića. Stručno predavanje o obljetničarima održale su muzikologinje Arnea Kamenarović, prof. i mr. sc. Mirjana Grakalić.

24. travnja, Lovran
Predstavljen je Zbornik Lovranšćine, knjiga 3. Jezgru sadržaja čine izlaganja sa znanstvenoga skupa Lovran u riječi, riječ u Lovranu.

30. travnja, Grad Grobnik
Nakon što je Muzejsko dokumentacijski centar 2013. godine katedrinu manifestaciju Europska noć muzeja u Kaštelu Grobnik, pod nazivom Lijepa je ova noć svibanjska, izdvojio među tri najbolje u Hrvatskoj, grobnička je katedra za obilježavanje Svjetskoga dana muzeja 2014. uložila dodatne napore te pripremila vrlo zahtjevne i inovativne programe, koje je započela provoditi u Galeriji SUG otvaranjem izložbe Priziv na devet. Povjesničari umjetnosti izložbu su ocijenili svjetskom rijetkošću. Naime, javnosti je predstavljena još jedna inovacija u kulturi – nov koncept izložbi pod nazivom priziv autorice Vlaste Juretić, kao svojevrsna mogućnost boljega korištenje izložbenih prostora. U jednoj izložbi Priziv na devet u istome je prostoru tijekom trajanja izložbe postavljeno čak 13 izložaba – četiri skupne i devet samostalnih. U predstavljanju novoga koncepta izlaganja i izložbi sudjelovalo je devetoro poznatih hrvatskih umjetnika: Ivan Balažević, Marijan Blažina, Zvonimir Kamenar, Branko Lenić, Bruno Paladin, Tomislav Pavletić, Nenad Petronio, Marinka Premuš i Vinko Šaina. Nov je koncept popraćen katalogom sudionikâ te dokumentarnim filmom koji prikazuje svih 13 izložbi provedenih u jednoj.

22. svibnja, Ronjgi
Održano je 26. Proljeće u Ronjgima uz sudjelovanje 80 učenika iz škola Primorsko-goranske županije. Radilo se u šest radionica: pjevački zbor, mladi skladatelji, novinari, likovna radionica, kiparska radionica u drvu i fotoradionica.

29. svibnja, Roč
U organizaciji Katedre ČS-a Roč svečano je otvoren nov prostor Glagoljske tiskare Juri žakan. Tom su prigodom predstavljeni prvi otisci olovnoga glagoljskog sloga koje je priredio i otisnuo prof. Frane Paro, autor projekta Ročke pritiskalnice.

31. svibnja, Žminj
Održan je 45. Sabor čakavskoga pjesništva. Na literarni natječaj Di ča slaje zvoni prijavljeno je 147 pjesama iz 30 škola. Prednatječajno povjerenstvo za tisak u Čakavčićima i nastup na završnoj priredbi odabralo je 52 pjesme, odnosno 48 mladih pjesnika iz 28 škola. Prijavljeno je i 25 recitatora iz 15 osnovnih škola. Prosudbeno povjerenstvo na završnu je priredbu pozvalo 24 mlada recitatora. Na svečanoj priredbi Praznik našega zajika proglašeni su i nagrađeni najbolji mladi pjesnici i recitatori.

30. – 31. svibnja, Poreč
Održan je 42. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Program je započeo na Narodnome trgu u Poreču zajedničkim pjevanjem skladbi, a nastavljen u Istarskoj sabornici, u kojoj je tijekom dviju večeri nastupilo osamnaest pjevačkih zborova sa 620 pjevača iz Istarske i Primorsko-goranske županije. U okviru Kanta predstavljena je 12. zbirka Naš kanat je lip sa sedam novih skladbi.

18. svibnja, Grobnik
Pripremljen je i tiskan novoutvrđen dokument – imovnik grobničke Međunarodne likovne kolonije pod nazivom Grobnička dota. Riječ je o dokumentu o djelima nastalim za rada raznih saziva umjetnika od 1996. godine u okviru Međunarodne likovne kolonije Grobnik.

14. lipnja, Žminj
Održana je Prva čakavska liga, koju je 2012. pokrenuo Istarski ogranak DHK Pula. Te je godine, u suorganizaciji IO DHK, Matice hrvatske – ogranak Pazin i Katedre Čakavskoga sabora Žminj, Liga bila posvećena djelu pjesnika Slavka Kalčića (1954. – 2012.). Predstavljene su čak tri njegove knjige (sabrane pjesme naslovljene Pisme, Rječnik roverskih i okolnih govora te nezavršen čakavski prepjev Raja Dantea Alighierija).

15. lipnja, Draguć
U organizaciji Katedre ČS-a Roč u Draguću je održan jubilarni, 25. međunarodni susret svirača bajsa i pratećih instrumenata Bajsi u Draguću. Bio je to zadnji susret bajsista koji je organizirala Katedra ČS-a Roč. Godine 2015. organizaciju je preuzela Općina Cerovlje.

lipanj, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor s Gradskom je knjižnicom sudjelovala u velikom poslu izdavanja pretiska knjige Lišće moga granja Mate Dvorničića.

5. srpnja, Krk
Održan je 26. Susret sopaca i folklora otoka Krka. U natjecateljskome dijelu programa nastupilo je 50 sudionika.

7. – 10. srpnja, Bogovići
Katedra Kornić organizirala je Ljetnu školu glagoljice barba Branka. Sudjelovala su 24 polaznika.

12. srpnja, Krk
U Velikoj vijećnici Grada Krka održana je Izvještajna sjednica Skupštine Čakavskoga sabora.

21. – 24. srpnja, Vrbnik
Katedra Kornić je u okviru Ljetne škole glagoljice „Frankopan“ 2014. organizirala tečaj uglate glagoljice za 47 polaznika.

25. – 26. srpnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom, katedra je priredila 6. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi.

3 – 7. kolovoza, Kornić
Održana je 8. Ljetna škola mozaika za deset polaznika.

23. – 30. kolovoza, Mošćenice
Katedra općine Mošćenička Draga priredila je likovnu koloniju Mošćenički pinel 2014., a tema 6. međunarodne kolonije bila je Pjesma mora podno gore boga Peruna. U okviru kolonije održane su dječje likovne radionice Mošćenički pinelići na kojima su uz umjetnike sudjelovala djeca s područja općine Mošćenička Draga, ali i djeca turistâ.

kolovoz, Novi Vinodolski
Katedra Čakavskoga sabora Novljansko kolo obilježila je 200. obljetnicu rođenja hrvatskoga bana pučanina Ivana Mažuranića, rođenoga u Novom Vinodolskom. Na Frankopanskom trgu upriličen je glazbeno-scenski recital Ban i rođendan.

5. rujna, Buzet
Održan je 45. znanstveni skup Buzetski dani na kojemu je predstavljeno jedanaest tema. U sklopu programa predstavljene su knjige dr. sc. Zdenka Baloga Gradovi kontinentalne Hrvatske i Gradovi jadranske Hrvatske. Suorganizator skupa bilo je Pučko otvoreno učilište Augustin Vivoda.

21. rujna, Ronjgi
Održana je 33. Mantinjada pul Ronjgi posvećena njegovanju i poticanju sopnje na narodnim glazbalima i narodnoga kanta. Na Mantinjadi je nastupilo stotinjak kantura i sopaca, mladih i starih, iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka.

26. rujna, Pazin
U pazinskome Spomen-domu održan je 40. znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal na temu: Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću II. Na skupu je podnijeto 17 izlaganja.

26. rujna, Škrljevo
U Domu kulture Škrljevo održan je 9. susret „mićeh čakavci“ Rujan va Škrljevu u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja. Tema susreta: Moj nono mi je povedal.

27. rujna, Liganj
U organizaciji lovranske katedre održana je proslava stote obljetnice pučke škole u Lignju. Slatka riječ i narodna misao 1914. – 2014.: O stotoj obljetnici utemeljenja Hrvatske pučke škole Družbe Svetog Ćirila i Metoda u Lignju, u suorganizaciji s Općinom Lovran.

rujan – prosinac, Grobnik
Dvadeset i druga Grobnička jesen, središnja kulturna manifestacija Grobnišćine, obuhvatila je brojne programe, ostvarene pred brojnom publikom i s velikim brojem izvođača. U okviru Grobničke jeseni održan je 24. znanstveni skup Grobinšćina: tragovi, znakovi i smjerokazi. Glazbeni festival Grobnička skala nije održan.

10. listopada, Grad Grobnik
U Galeriji SUG otvorena je druga izložba prema konceptu izložaba priziv, tijekom koje je priređeno 13 izložbi. U programu pod nazivom Drugi priziv na devet sudjelovalo devetoro mladih umjetnika Primorsko-goranske županije.

11. listopada – 27. prosinca, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke, uz potporu Hrvatske elektroprivrede, realizirala je na Hrvatskome radiju Otočac ciklus emisija pod nazivom Šarenice. Projekt je proveden s učenicima i profesorima Srednje škole Otočac. U programu je sudjelovalo 20-ak učenika, stekavši određena medijska iskustva ne samo nastupom u radijskomu mediju, već javnim izvođenjem određenih dramskih tekstova.

18. – 19. listopada, Novigrad
Održan je 47. Susret hrvatskih pjevačkih zborova. Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad suorganizator je manifestacije koju priređuje Hrvatski sabor kulture.

23. listopada – 15. studenoga, Stuttgart
U suradnji s njemačkim partnerima, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je u galeriji Syrlin u Stuttgartu priredila izložbu kojom je njemačkoj publici predstavljen u svijetu jedinstven projekt, CroARTia, tj. djela nastalih tijekom zajedničkoga rada u Gradu Grobniku u sklopu katedrina međunarodnog projekta Umjetnost u pokretu / Kunst im Bewegung.

8. studenoga, Čavle
Katedra Grobnišćine priredila je 24. znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi.

27. studenoga, Ronjgi
U Spomen-domu u Ronjgima održana je večer posvećena 100. obljetnici rođenja prof. dr. sc. Vinka Tadejevića, jednoga od prvih članova i pokretača osnivanja Kulturno-prosvjetnoga društva „Ivan Matetić Ronjgov” kao i aktivnog člana i stručnoga suradnika Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“, koji je odigrao značajnu ulogu u Matetićevu životu i promicanju čakavskoga folklora. Svaki od pet govornika osvrnuo se na jedan segment života i djelovanja Vinka Tadejevića, čovjeka, prijatelja, sveučilišnoga profesora, znanstvenika i društvenoga radnika.

28. studenoga, Bakar
Održan je znanstveno-stručni skup Povijest pomorstva bakarskoga kraja i Kostrene. Otvorena je izložba Lanac bakarskoga i kostrenskoga sidra − iz života pomoraca bakarskoga kraja i Kostrene. Organizatori: Katedra Bakarskog kraja i Katedra Kostrena.

13. prosinca, Čavle
Održana je festivalska večer – svojevrsna mini-retrospektiva uspješnica s proteklih festivalskih večeri, a kao nadopuna završnice kviza znanja Gdje sam – Tko sam.

siječanj – prosinac, Trviž
U Ladonji je nastavljeno objavljivanje priloga o djelovanju i radu hrvatskih istarskih preporoditelja, a te godine: Dinka Vitezića, Ivana Črnčića, Antuna Karabaića, Antuna Kalca, Luke Kirca, Jakova Volčića, Josipa Velikanje, Petra Flega, Ernesta Jelušića, Mate Jurinca i Ivana Cukona.

2015.

9. veljače, Novigrad
Obilježeno je deset godina rada Katedre Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad te predstavljen zbornik Slavko Zlatić: 100. obljetnica rođenja / 100mo anniversario della nascita. U zborniku su objavljeni radovi sa 7. međunarodnog muzikološkoga skupa Iz istarske glazbene riznice.

10. veljače, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor i T.Z. Grada Crikvenice organizirali su u O.Š. Zvonka Cara tradicionalno 4. Čakavsko maškarano zapolne na kojemu su nastupili učenici osnovnih škola i dječjega vrtića Radost, koji govore i pišu čakavski.

veljača, Šopron, Grobnik
Članovi šopronske katedre bili su gosti Katedre Grobnišćine te sudjelovali na riječkome karnevalu.

14. ožujka, Zagreb
Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ u suradnji s grobničkom katedrom, te pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu održala je 2. Mantinjadu Zagrebu, koja je predstavila bogatstvo glazbene i jezične grobničke čakavske baštine.

ožujak – listopad, Otočac
Nastavljeni su radovi na trajnome smještaju skulptura iz projekta Gačanski park hrvatske memorije. Postavljena je potrebna infrastruktura. Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke odredila je redoslijed postavljanja, tzv. skulpturalne ansamble, i cijelo je uređenje privedeno kraju.

11. travnja, Veprinac
Sto trideset petu obljetnicu rođenja Ivana Matetića Ronjgova ustanova njegova imena označila je otkrivanjem spomen-ploče u Mandriji na Veprincu, mjestu u kojemu je nakon dugogodišnjega rada Matetić postavio temelje istarske ljestvice. Spomen-ploču, postavljenu u suradnji s Kulturnim društvom Leprinac iz Veprinca, otkrio je maestro Dušan Prašelj.

18. travnja, Lovran
Održan je znanstveni skup Od sagdana do blagdana: znanstveni skup o tradicijskoj baštini Lovranštine u povodu Dana Općine Lovran, a u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Lovran. Na skupu je predstavljeno 13 izlaganja.

12. – 15. svibnja, Kostrena
U Narodnoj čitaonici, u organizaciji Katedre Kostrena, održani su 9. Čakavski susreti. U sklopu programa održana je premijera predstave Dramske kumpanije katedre, Oštarica Marijeta, prema izvornoj komediji Carla Goldonija Gostioničarka Mirandolina.

16. svibnja, Grad Grobnik
Peta Europska noć muzeja u Kaštelu Grobnik, pod nazivom Lijepa je ova noć svibanjska, ponudila je niz zanimljivih priredbi. U skladu s temom Međunarodnoga dana muzeja, Muzeji za održivo društvo, u programe je bilo uključeno nekoliko stotina sudionika.

21. svibnja, Ronjgi
Održano je 37. Proljeće u Ronjgima. Na manifestaciji, posvećenoj obilježavanju 135. obljetnice rođenja Ivana Matetića Ronjgova, sudjelovalo je stotinjak učenika iz škola Primorsko-goranske županije.

23. svibanj – 28. lipnja, Beč
U Beču je otvorena izložba Glagoljica – trajni pečat hrvatske pismenosti i identiteta (Mošćenice, Brseč i Mošćenička Draga), pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji. Izložba je postavljena u organizaciji Hrvatskoga centra u Beču, Katedre Čakavskoga sabora općine Mošćenička Draga, Turističke zajednice, Općine Mošćenička Draga te Udruge Jenio Sisolski iz Brseča.

5. – 7. lipnja, Poreč
Održan je 43. susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Sudjelovala su 24 zbora sa 700 pjevača koji su nastupili na nekoliko lokacija u starogradskoj jezgri. Program svjetovnoga karaktera odvijao se u Istarskoj sabornici. Trećega dana zborovi su se okupili u Eufrazijevoj bazilici, a na repertoaru su bile pjesme duhovne i biblijske tematike. Gosti Kanta bili su članovi Mješovitoga pjevačkog zbora Konzervatorija Giuseppe Tartini iz Trsta/Italija te mješoviti pjevački zbor Tiroler Landesjugendchor Innsbruck/Austria.

13. lipnja, Lakmartin
U Lakmartinu, selu nedaleko od naselja Kornića, u organizaciji Katedre Kornić održana je 10. Fešta od presnaca.

7. lipnja, Žminj
Održan je 46. Sabor čakavskog pjesništva. Nakon mise, na ljetnoj pozornici Zat kaštela održano je natjecanje pjesnika i recitatora Di ča slaje zvoni 2015. te svečana priredba Praznik našega zajika. Na literarni natječaj Di ča slaje zvoni prijavljeno je 104 učenička rada iz 25 škola, od kojih je natječajno povjerenstvo odabralo 48 radova 44 mlada pjesnika za sudjelovanje na Saboru i za tiskanje u zbirci Čakavčići. Prijavljeno je 15 recitatora s ukupno 13 recitacija iz 10 škola. Zbornik učeničkih pjesama Kako ča zvoni va Žminje 2015. objedinjuje najbolje radove koji su, prema mišljenju natječajne komisije i povjerenstva za pjesnike, te godine bili iznimno kvalitetni. Zbornik je objavljen u sunakladništvu sa Školskom knjigom d. d. Zagreb te je predstavljen novi vizualni identitet priredbe.

24. lipnja, Crikvenica
Katedra Kotor iz Crikvenice bila je suorganizator tradicionalnog paljenja krijesa „za Ivanju“. Ova zanimljiva i živopisna veza s tradicijom odvija se uz prigodne primorske pjesme i plesove lokalnih kulturno-umjetničkih društava i udruga.

26. – 28. lipanj, Šopron
Katedra je bila suorganizatorom 13. Hrvatskih dana u Šopronu. Hrvatska samouprava „varoša“ Šopron, zajedno s katedrom i drugim društvima, priredila je šarolik kulturni program. Predstavljeno je novo izdanje Regionalnih studijov. „Ovo po redu sedmo izdanje ima 290 stranic i sadržava članke kot na primjer o putovanju Po staza naših starih, o izbori u državnu hrvatsku samoupravu i o dvojezičnoj osnovnoj školi u Koljnofu ka je sada pod upravom hrvatske seoske samouprave“, izjavio je Franjo Pajrić, organizator ove trodnevne priredbe.

28. lipnja, Ronjgi
Održan je Kanat pul Ronjgi – susret pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije, jedna od najmasovnijih manifestacija Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“. Sudjelovalo 20 zborova. Svaki zbor izveo je dvije skladbe domaćeg autora po vlastitu izboru.

4. srpnja, Krk
Održan je 27. Susret sopaca i folklora otoka Krka. U natjecateljskome dijelu programa nastupila su 44 natjecatelja, osam parova mladih kantura, šest parova mladih sopaca u kategoriji do 15 godina i osam parova mladih sopaca od 16 do 22 godine.

10. – 12. srpnja, Mošćenička Draga
U suradnji s Turističkom zajednicom i općinom, katedra je priredila 7. Smotru i regatu tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi te radionicu tradicijskih pomorskih vještina u okviru projekta očuvanja pomorske, ribarske i brodograđevne baštine.

srpanj – kolovoz, Bogovići, Vrbnik, Kornić, Punat
Katedra Kornić organizirala je niz ljetnih škola glagoljice.

15. kolovoza, Otočac
Na Hrvatskome radiju Otočac pokrenuta je emisija Naš divan oduvik – tradicijska usmena književnost Gacke, predsjednika Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke Milana Kranjčevića. Serija je obuhvatila 40 emisija prosječnoga trajanja do 15 do 20 minuta, a ukupnoga trajanja od 903 minute. programa. Emitirana je do 14. svibnja 2016. radi upoznavanja slušateljstva s bogatom usmenom književnošću Gačana.

22. – 29. kolovoza, Mošćenička Draga
Održana je 7. međunarodna likovna kolonija Mošćenički pinel, a „lajtmotiv“ kolonije bio je Perunovi manični krajolici.

28. kolovoza, Crikvenica
Na Trgu u Crikvenici održan je prvi Festival čakavske besede u organizaciji Katedre Kotor. Sudjelovali su pjesnici iz Crikvenice i crikveničkoga kraja, klape, kantautori, učenici osnovne škole, pjevački zborovi i folklorne skupine.

kolovoz, Novi Vinodolski
Uz angažman svih krugova katedre, kao središnji događaj godine održano je 22. Novljansko prelo pod nazivom Cabaret šekret.

4. rujna, Buzet
Znanstveni skup Buzetski dani održan je u Narodnome domu po 46. put, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet te suorganizaciji Pučkoga otvorenog učilišta „Augustin Vivoda“. Okupio je desetak predavača koji su obradili teme iz povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije i etnografije. U sklopu znanstvenoga skupa predstavljeno je 41. izdanje Buzetskoga zbornika.

rujan – prosinac, Grobnik
Dvadeset treća Grobnička jesen, središnja kulturna priredba Grobnišćine, obuhvatila je programe ostvarene s brojnim izvođačima i pred brojnom publikom. U okviru Grobničke jeseni održan je 22. studenoga glazbeni festival Grobnička skala.

20. rujna, Ronjgi
Održana je 34. Mantinjada pul Ronjgi, tradicionalna folklorna priredba fešta od sopela, roženica, miha i vidulica kao i kanta u dvoje i na tanko i debelo. Na Mantinjadi je nastupilo stotinjak kantura i sopaca, mladih i starih, iz Istre, Hrvatskoga primorja i s otoka Krka.

26. rujna, Split
U splitskoj Galeriji Hrvatske obrtničke komore, uz prisustvo predstavnika četrnaest katedri, održana je Izborna skupština Čakavskoga sabora. Za predsjednika Skupštine izabran je prof. dr. sc. Robert Matijašić, a za glavnoga tajnika ponovno prof. Josip Šiklić. Na Skupštini je donijet nov Statut usklađen s novim Zakonom o udrugama. U članstvo Čakavskoga sabora primljena je Udruga za očuvanje kulturne baštine splitske čakavštine „Marko Uvodić Splićanin“, koja je preuzela ulogu splitske katedre Čakavskoga sabora ugašene 1990. godine, postavši dvadeset i četvrtom članicom ČS-a. Udruga Marko Uvodić Splićanin mnogo radi na uvođenju splitskoga čakavskog govora, inače upisanoga na listu hrvatske kulturne baštine, u osnovne i srednje škole kao izbornoga predmeta.

2. listopada, Pazin
U Spomen-domu Pazin održan je 41. znanstveno-stručni skup Pazinski memorijal na temu: Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću III. Na skupu je podnijeto 13 izlaganja. U prvome dijelu prigodnim izlaganjem obilježena je 45. obljetnica pazinske Katedre Čakavskoga sabora. U stanci znanstvenoga skupa predstavljen je zbornik Dr. Juraj Dobrila i Stoljeće Krasne zemlje. O knjizi su govorili: prof. dr. sc. Slaven Bertoša, prof. dr. sc. Robert Matijašić i Josip Šiklić (urednik).

6. listopada, Roč
U organizaciji Katedre ČS-a Roč održan je prvi susret iz ciklusa Puli ugnjišći v Roče. Riječ je o nizu edukativno-zabavnih večeri koje su se, na poticaj ročkoga pjesnika Vladimira Pernića, svakoga utorka navečer, od listopada do ožujka, priređivale u ročkoj Glagoljskoj tiskari.

11. listopada, Roč
U organizaciji Katedre ČS-a Roč te suorganizaciji Mjesnoga odbora Roč i ŽKUD-a Renato Pernić održan je tradicionalni susret samoukih svirača violina i klarineta te koncert tradicijske glazbe pod nazivom Z vijulini i klarini sopu muškardini. Na susretu je sudjelovalo šezdesetak svirača iz hrvatske i slovenske Istre. Bio je to zadnji u nizu susreta koji su ustanovljeni s namjerom revitalizacije tradicijskih glazbala (vijulina i klarina), animiranja novih svirača i oživljavanja bogatoga repertoara tradicijske glazbe gunjaca.

20. listopada, Roč
Na susretu Puli ugnjišći v Roče Matija Nežić održao je predavanje na temu Život u Roču početkom 19. stoljeća.

23. listopada, Mošćenička Draga
U organizaciji mošćeničke katedre održan je znanstveni skup Viktor Car Emin 1870. – 1963., posvećen hrvatskome književniku koji je rođen u mjestu Kraj u općini Mošćenička Draga.

24. listopada, Vele Mune
Katedra Čakavskoga sabora općine Mošćenička Draga, u suradnji s Udrugom Žejane, bila je suorganizatorom znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi održanom u Velim Munama, a koji je bio posvećen stogodišnjici rođenja svećenika i povjesničara dr. sc. Maksa Peloze, koji je s bratom Marijanom djelovao i u Mošćenicama.

listopad, Škrljevo
U Domu kulture Škrljevo održan je 10. susret „mićeh čakavci“ Rujan va Škrljevu u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja. Tema susreta: Moj nono mi je povedal.

7. studeni, Čavle
U Knjižnici Čavle održan je tradicionalni grobnički jesenski znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi.

25. studeni, Žminj
U Čakavskoj kući u Žminju održana po četvrti put Prva čakavska liga, posvećena književnicima Miroslavu Sinčiću i Rudolfu Ujčiću te njihovim knjigama. Suorganizatori su bili: Istarski ogranak DHK Pula, Matica hrvatska – Ogranak Pula, Matica hrvatska – Ogranak Pazin i Čakavski sabor Žminj.

27. studenoga, Kostrena
U Narodnoj čitaonici u Kostreni, Sv. Luciji, održan je međunarodni znanstveno-stručni skup Život, kultura i povijest Kostrene.

studeni, Šopron
Katedra Šopron bila je suorganizatorom 7. Međunarodnih hrvatskih književnih susreta u sklopu kojih je katedrina kazališna skupina održala predstavu na čakavskome dijalektu. Katedra je bila i organizator okrugloga stola o hrvatskome jeziku na prostoru Panonije i šire pod nazivom Stari hrvatski jezik.

studeni, Otočac
Katedra je sudjelovala u idejnoj razradi i osmišljavanju sadržaja virtualne prezentacije Gačanski park hrvatske memorije – tehnologijom proširene i virtualne stvarnosti (augmented reality).

prosinac, Škrljevo
Tiskan je i predstavljen Svitak br. 3, novi svezak časopisa Katedre Bakarskoga kraja.

siječanj – prosinac, Trviž
U Ladonji, vjerskome i informativno-kulturnom listu, poticajem Katedre ČS-a Trviž – Hrvatski istarski preporoditelji, nastavljeno je objavljivanje tekstova o istarskim hrvatskim preporoditeljima; te godine o: Eugenu Kumičiću, Vinku Šepiću, Anti Dukiću, Rikardu Kataliniću Jeretovu, Viktoru Caru Eminu, Franu Frankoviću, Frani Flegu, Šimi Červaru i Šimi Kureliću.

2016.

12. siječnja, Otočac
U Pučkome otvorenom učilištu predstavljena je Edukativno-povijesna cjelina Gačanskoga parka hrvatske memorije. U predstavljanju gackoj i široj publici sudjelovali su dr. Mile Bogović, mr. Tomislav Šporčić, prof. Manja Kostelac-Gomerčić i Milan Kranjčević.

15. siječnja, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke priredila je kolokvij pod nazivom Gačanski park hrvatske memorije – kolonada zavičajne i nacionalne povijesti od 9. do 21. st. Nakon uvodnih izlaganja, održan je okrugli stol na kojemu je sudjelovalo deset znanstvenika i stručnjaka.

20. siječnja, Otočac
Riječki nadbiskup Ivan Devčić blagoslovio je Gačanski park hrvatske memorije, park skulptura u Otočcu, čime je okončan projekt Katedre Čakavskoag sabora pokrajine Gacke, koja je od 2012. godine, pod umjetničkim vodstvom kipara Šime Vidulina, priredila četiri međunarodne kiparske kolonije za realizaciju ovoga projekta. Riječ je o povijesnim prikazima na kamenim skulpturama, koji su vezani uz taj kraj i ljude zaslužne za lokalnu i nacionalnu povijest, čime se ističe da hrvatska državnost odatle vuče svoje korijene.

8. veljače, Novi Vinodolski
U Domu kulture u Novom Vinodolskom održano je 23. Novljansko prelo i 21. Novljanski šušur, pod nazivom Novljansko državno prelo u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Novljansko kolo, Centra za kulturu Grada Novi Vinodolski i KUD-a Ilija Dorčić.

3. veljače, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor, s T.Z. Grada Crikvenice i O.Š. Zvonka Cara, organizirala je tradicionalno Čakavsko maškarano zapolne, na ken sudjeluju omaškarana dečica z obadve škole i z vrtića, oni govore svoje pjesmice napisane na čakavskon, pjevaju i tancaju.

11. ožujka – 27. studenoga, Ronjgi
U okviru Večeri pul Matetićevega ognjišća održano je niz priredbi, među ostalima predstavljen je novi CD Bruna Krajcara Istraditional, Mala zaviČAjna čitanka, autorice Vjekoslave Jurdana, riječkoj publici predstavljen je projekt mikrotonalne glazbe pod nazivom Adria microtonalis i notno izdanje Sunce na Kvarnere…

13. – 15. travnja, Rijeka
Devetnaesti Matetićevi dani bili su posvećeni 85. obljetnici rođenja maestra Dušana Prašelja, osnivača ove manifestacije. Svečani koncert posvećen obljetničaru održan je u atriju Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja Rijeka. Bogat opus maestra Prašelja dočaralo je osam zborova.

14. travnja, Rijeka
Na svečanoj sjednici Skupštine Primorsko-goranske županije, u povodu Dana Županije, dodijeljena je Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo istaknutome glazbeniku – sopcu i melografu s otoka Krka, Ivanu Pavačiću-Jecalićevu, za izniman doprinos u promicanju tradicijske glazbe Hrvatskoga primorja.

22. travnja, Lovran
U okviru programa obilježavanja Dana Općine Lovran, predstavljen je Zbornik Lovranšćine, knjiga 4. Jezgru sadržaja zbornika čine za objavljivanje priređena izlaganja sa znanstvenoga skupa Od sagdana do blagdana: znanstveni skup o tradicijskoj baštini Lovranštine.

travanj, Šopron
Katedra je bila suorganizator velike izložbe Okviri, kade smo po prvi puta objasnili važnost riči: ČA, ka ni samo denašnja upitna rič Čakavcev.

7. svibnja, Klana
Katedra Društvo za povjesnicu Klane priredila je 22. Dane dr. Matka Laginje. Na skupu je predstavljen 9. Zbornik Društva za povjesnicu Klana.

6. – 7. svibnja, Novigrad
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad organizirala je 8. Međunarodni muzikološki skup Iz istarske glazbene riznice – Glazbe Jadrana: identitet, utjecaji i tradicije, koji je okupio 15-ak izlagača.

9. – 14. svibnja, Kostrena
Održani su jubilarni deseti Čakavski susreti u Kostreni. Okupili više od tristo sudionika, izvođača, od najmlađega uzrasta, djece iz vrtića i školske djece, do onih zrele dobi. Na zanimljiv su i pristupačan način predstavljene različite teme, od poezije, scenskih nastupa, koncerata, do znanstvenih osvrta na dvojicu velikana čakavske besede – Dragu Gervaisa i Zorana Kompanjeta u znanstvenoj obradbi znanstvenica i pjesnikinja Vjekoslave Jurdana i Jasne Gržinić.

17. svibnja, Mošćenička Draga
U Mošćeničkoj Dragi svečano je otvoren Interpretacijski centar ribarske i pomorske baštine Ekomuzeja Mošćenička Draga, a jedan je od osnivača Ekomuzeja Katedra Čakavskoga sabora općine Mošćenička Draga.

18. svibnja, Grad Grobnik
Na Međunarodni dan muzeja, u povodu dvadeset uspješnih godina Međunarodne likovne kolonije Grobnik, Katedra Grobnišćine javnosti je predstavila nov projekt pod nazivom Zakon devet gradova – na temeljima jednoga od najznačajnijih europskih pravnih spomenika – zakona devet gradova poznatoga kao Vinodolski zakon, a s namjerom stvaranja jedinstvenog hrvatskoga spomenika europskoj baštini. Odabirom devet hrvatskih akademskih umjetnika, pretežito profesora na umjetničkim akademijama u Zagrebu, Rijeci i Splitu, i njihovim prihvaćanjem sudjelovanja u projektu, začeto je stvaranje devet monumentalnih kamenih skulptura.

25. svibnja, Grobnik
U grobničkome Kaštelu održana je šesta Europska noć muzeja u sklopu koje je otvorena međunarodna izložba: 13 izložaba u jednoj izložbi pod nazivom Priziv na tri, šest i devet. Izložena su djela tri hrvatska umjetnika: Tome Gerića, Marijana Mavrića i Miljenke Šepić te tri mlade grobničke umjetnice: Barbare Brnelić, Romine Mejak i Dajane Radoš. Od umjetnika iz drugih zemalja svojim su se djelima predstavili Hetty van der Linden iz Nizozemske, Lorenzo Moya iz Čilea i Lito Demuro iz Argentine.

24. svibnja, Ronjgi
Održano je 37. Proljeće u Ronjgima. Na manifestaciji, posvećenoj obilježavanju 85. obljetnice maestra Dušana Prašelja, sudjelovalo je stotinjak učenika iz škola s područja Rijeke i bliže okolice. Ciljevi susreta su: umjetničko stvaralaštvo mladih i njegovanje zavičajnosti, afirmacija stvaralaštva i rada skladatelja Ivana Matetića Ronjgova i njegovih sljedbenika te stjecanje novih znanja i interpretacija umjetničkih sadržaja.

ljeto, Grobnik
Katedri Grobnišćine Ministarstvo kulture RH dodijelilo je posebno priznanje za uključivanje nekoliko katedrinih programa u Dane europske kulture u Hrvatskoj kao „…dobre primjere očuvanja, zaštite i promicanja kulturno-povijesne baštine, naročito nematerijalne, koja se usko veže uz zajednicu u cjelini“. U vezi s ovim događajem, voditeljica programskih djelatnosti Vlasta Juretić u rujnu je sudjelovala na Danima europske baštine u organizaciji UNESCO-a i predstavila katedrine projekte zaštite, očuvanja i promicanja nematerijalne baštine (Zagreb, Muzej Mimara, 22. – 27. rujna 2016.).

3. – 5. lipnja, Poreč
Održan je 44. susret amaterskih zborova Naš kanat je lip. Koncertne večeri sa svjetovnim programom održane su u Istarskoj sabornici, dok je večer s duhovnim programom priređena u Eufrazijevoj bazilici. Na manifestaciji je sudjelovalo 25 zborova iz Istarske i Primorsko-goranske županije, Slovenije i Italije, te predstavnici talijanske, rusinske i ukrajinske manjine. Na prvoj koncertnoj večeri predstavljena je 13. zbirka Naš kanat je lip, u kojoj su tiskane nagrađene i pohvaljene skladbe.

5. lipnja, Žminj
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Žminj održan je 47. Sabor čakavskoga pjesništva u Žminju. Od veljače do travnja bio je raspisan natječaj za dječje pjesničke radove i recitacije Di ča slaje zvoni. Na natječaj su pristigle 83 prijave iz 22 škole. Ostvarena je suradnja s 51 učenikom i 31 mentorom. Povjerenstvo je za objavljivanje u zbirci Kako ča zvoni va Žminje izabralo 43 pjesnička rada te je zaprimljeno 13 prijava recitacija. Program 47. Sabora čakavskoga pjesništva ostvaren je uz pokroviteljstvo Školske knjige te potporu Istarske županije i Općine Žminj.

24. lipnja, Crikvenica
Katedra Kotor iz Crikvenice organizirala je tradicionalnu kulturno-zabavnu priredbu Ivanjski kres va Crikvenice, kojom se simbolično obilježava početak ljeta.

25. – 27. lipnja, Šopron
Katedra je bila suorganizatorom 14. Hrvatskih dana u Šopronu. U okviru trodnevnoga šarolikoga programa predstavljeno je novo izdanje Regionalnih studija, a održan je i koncert tamburav i klavira u Lisztovu centru. Dani su završili tradicionalnim folklornim programom na šopronskome Ringu.

1. srpnja, Roč
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč na Vidikovcu Želimira Janeša u Roču održan je tradicionalni književni susret dijalektalnih pjesnika Ča-kaj-što. Sudjelovalo je petero pjesnika, a program je priređen u suradnji s Kajkavskim spraviščem iz Zagreba.

2. srpnja, Krk
Održan je 29. Susret sopaca i folklora otoka Krka.

8. – 10. srpnja, Mošćenička Draga
Radna skupina za ribarstvo i pomorstvo katedre bila je suorganizatorom 8. Smotre i regate tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi te radionica tradicijskih pomorskih vještina u okviru projekta očuvanja pomorske, ribarske i brodograđevne baštine.

8. kolovoza, Labin/Dubrova
Nakon četverogodišnje stanke, u Parku skulptura Dubrova svečano je otvorena skulptura Kula pogleda zagrebačke kiparice Božice Dee Matasić, čime je obilježeno 40. izdanje Mediteranskoga kiparskog simpozija.

20. – 26. kolovoza, Mošćenice
Održana je tradicionalna međunarodna likovna kolonija Mošćenički pinel, a krilatica 8. međunarodne likovne kolonije bila je Mošćeničke zbilje i fantazije. Umjetnici su stvarali na otvorenim prostorima srednjovjekovnoga grada Mošćenica. U radu kolonije sudjelovalo je osam umjetnika iz Hrvatske i inozemstva.

srpanj – kolovoz, Bogovići, Vrbnik, Kornić, Punat
Katedra Kornić priredila je niz ljetnih škola glagoljice.

28. kolovoza, Crikvenica
Na Trgu u Crikvenici održan je drugi Festival čakavske besede (ČAFEST) u organizaciji Katedre Kotor. Gosti su bili predstavnici prijateljskih katedri Bakarskoga kraja i Grobnišćine.

2. rujna, Buzet
U okviru programa obilježavanja Dana grada Buzeta i rujanske Subotine, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet i suorganizaciji Pučkoga otvorenog učilišta Augustin Vivoda, održan je 47. znanstveni skup Buzetski dani. Predstavljen je dvobroj Buzetskoga zbornika, knj. 42-43, čiji su izdavači Katedra Čakavskoga sabora Buzet i I.P. Josip Turčinović d. o. o. Pazin.

9. – 10. rujna, Ronjgi
U prostorima Spomen-doma Ivana Matetića Ronjgova održana je 1. Kolonija umjetničke keramike u Ronjgima, na kojoj je sedam hrvatskih umjetnika – keramičara iz Varaždina, Čakovca, Skrada i Rijeke, radovima u raku tehnici predstavilo neizostavan dio hrvatskoga kulturnog identiteta – glagoljicu.

9. rujna, Koljnof
Članovi Katedre Šopron napravili su nekoliko reportaža sa starijim ljudima u Koljnofu u svezi s obljetnicom završetka Drugoga svjetskog rata te potaknuli odvijanje svete maše u povodu obljetnice svršetka rata.

21. rujna, Ronjgi
Održana je 35. Mantinjada pul Ronjgi, tradicionalna folklorna priredba koja je kod Matetićeve rodne kuće okupila stotinjak sopaca i kantura. Na natjecanju su sudjelovali članovi deset KUD-ova s Krka i iz Istre.

rujan, Ogulin
Nakon višegodišnjih priprema, Katedra Čakavskog sabora Modruše tiskala je knjigu Milana Kruheka Knezovi Modruški, Bernardin i Krsto Frankopan, Mačem i govorom za Hrvatsku. Knjiga je predstavljena u Ogulinu u okviru proslave Dana Grada.

rujan – prosinac, Grobnik
U okviru Grobničke jeseni održan je redoviti znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi; kviz znanja Gdje sam – tko sam; proglašeni su pobjednici natječaja Darovani 2016. za najbolje likovne i literarne učeničke uratke na čakavskim govorima; pokrenut je nov program za sve naraštaje, a posebice za starije, pod nazivom Grobnički svet; održan 18. Festival Grobnička skala; u Domu kulture Čavle održana je tradicionalna zajednička završna priredba Mladi su bašćine glasi, u kojoj sudjeluju učenici svih škola-suradnica grobničke katedre. Tijekom te, 24. po redu, grobničke jesenske priredbe izvedeno je više od 70 programa i raznih aktivnosti s više tisuća sudionika.

30. rujna, Pazin
Pazinska katedra priredila je 42. Pazinski memorijal s temom Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću IV. Na skupu je podneseno jedanaest izlaganja. Zahvaljujući donacijama i dobrovoljnom radu članova Izvršnoga odbora, tijekom godine uređene su prostorije koje je katedra u najam dobila od Grada Pazina.

15. listopada, Ronjgi/Viškovo
Održana je redovna sjednica Skupštine Čakavskoga sabora.

18. listopada, Roč
U organizaciji Katedre ČS-a Roč u Glagoljskoj tiskari Juri žakan u Roču započeo je 2. ciklus Puli ugnjišći v Roče. Voditelj programa bio je Vladimir Pernić. Održano je devet susreta, a svaki se sastojao od nekoliko dijelova: podsjećanje na stare dijalektalne riječi i fraze, čitanje pjesama, pričanje priča i anegdota iz starine Roča, predavanja iz povijesti Roča, predstavljanje gosta večeri i svirača tradicijske glazbe.

10. – 13. studenoga, Koljnof
Na književnim susretima u Koljnofu Katedra Šopron predstavila se s jednom kazališnom predstavom na čakavskome dijalektu.

studeni, Kostrena
Predstavljen je 6. zbornik Život, kultura i povijest Kostrene u kojemu su objavljena izlaganja sa znanstveno-stručnog skupa održanog 2015. u organizaciji Katedre Kostrena.

siječanj – prosinac, Trviž
U Ladonji, vjerskom i informativno-kulturnom listu, poticajem KČS-a Trviž – Hrvatski istarski preporoditelji, nastavljeno je objavljivanje tekstova o djelovanju nekolicine preporoditelja. Te su godine obrađeni lik i djelo: Ivana Milčetića, Josipa Voltića, Stjepana Žiže, Ante Tentora, Josipa Grašiča/Grašića, Frane Mandića, Kvirina Klementa Bonefačića, Andrije Šterka i Antuna Mahnića.

2017.

27. siječnja, Opatija
U Noći muzeja 2017., održane na temu Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo, Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ pridružila se Hrvatskome muzeju turizma u postavi izložbe Maestro u Opatiji, kojom je prikazana zbirka obitelji Strozzi-Papandopulo te predstavljeno djelovanje i suradnja ovoga glazbenog velikana s nekadašnjim Kulturno-prosvjetnim društvom, danas Ustanovom „Ivan Matetić Ronjgov“.

siječanj, Koljnof
Koljnofski stari toponimi – multimedijalno predstavljanje rezultata istraživanja članova šopronske katedre tijekom 2016. godine.

22. veljače, Split
U organizaciji splitske katedre u palači Milese održan je Dan materinskoga jezika. Sudjelovali su učenici osnovnih škola te je održano predavanje Dunje Jutronjić i Marijane Tomelić na temu Jezik Marka Marulića u odnosu na splitski govor.

22. veljače, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor, u suradnji s T.Z. Grada Crikvenice i O.Š. Zvonka Cara, priredila je tradicionalno Čakavsko maškarano zapolne, va kome sudjeluju dečina zi škol Zvonka Cara, Vladimira Nazora, vrtića „Radost“, područneh škol i vrtići va Dramlju, Jadranovu i Selcu i škol Josipa Pančića zi Bribira i Jurja Klovića zi Triblja.

11. ožujka, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke pokrenula je postupak zaštite gackih čakavskih govora s područja Otočca. Prijedlog je upućen Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra, na sjednici održanoj 29. svibnja, utvrdilo je to da gacki čakavski govori s područja Otočca imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra.

4. travnja, Split
Na Filozofskome fakultetu u Splitu održana je Izvanredna skupština Čakavske katedre. Skupštinu je vodio prof. dr. sc. Joško Božanić. Predstavljen je Nacrt programa za edukaciju o čakavskom idiomu za nastavnike hrvatskoga jezika na području grada Splita. Gost skupštine bio je g. Srećko Listeš, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje.

22. travnja, Lovran
U povodu Dana Općine Lovran, a u organizaciji Katedre Lovran, održan je znanstveni skup Od mora do mora: Uloga mora u svakodnevnom životu Lovrana i Lovranštine nekada i danas. Na skupu je predstavljeno dvanaest izlaganja.

13. svibnja, Žminj
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Žminj održan je 48. Sabor čakavskog pjesništva. Na natječaj je pristigao 141 učenički rad iz 30 osnovnih škola, Istre, Kvarnera i Dalmacije, usto i srednjih škola iz Buja i Pazina. Ostvarena je suradnja sa 127 učenika i 51 mentorom. Komisija je za objavljivanje u zbirci Kako ča zvoni va Žminje izabrala 54 rada te je zaprimljeno jedanaest prijava recitacija. Zat kaštela održano je natjecanje u recitiranju poezije čakavskih književnika, a posjetiteljima su se predstavili sudionici pjesničkoga natječaja Di ča slaje zvoni.

15. – 19. svibnja, Kostrena
Održani su 11. Čakavski susreti u Kostreni u Narodnoj čitaonici u Sv. Luciji. Višednevna priredba okupila je nekoliko stotina sudionika, od djece vrtićkoga uzrasta pa do znanstvenika.

20. svibnja, Grobnik
U grobničkom je Kaštelu sedma Europska noć muzeja obilježena pod tradicionalnim naslovom Lijepa je ova noć svibanjska. Otvorena je međunarodna izložba Grobnički prizivi 2015. – 2017., na kojoj je predstavljeno 27 umjetničkih djela koja su MLK-u Grobnik darovali umjetnici-sudionici tri prethodne izložbe, iz Hrvatske, Nizozemske, Čilea i Argentine, provedene prema konceptu – priziv. U atriju Kaštela izložen je deset metara dugačak likovno-literarni uradak Vinodolski zakon – Zakon devet gradova – nastao cjelogodišnjim radom učenika deset osnovnih škola Primorsko-goranske županije te su proglašeni pobjednici drugoga kruga natječaja pod nazivom ČA nad Kvarneron, za najbolja pjesnička ostvarenja na čakavštini.

20. svibnja, Karlovac
Na Međunarodnome natjecanju zborova Adria cantat u Gradskome kazalištu Zorin dom u Karlovcu Mješoviti pjevački zbor Ronjgi natjecao se u dvjema kategorijama osvojivši vrijedne nagrade: zlato u kategoriji duhovne glazbe i srebro u folklornome dijelu natjecanja.

25. svibnja, Ronjgi
Održano je 39. Proljeće u Ronjgima. Na manifestaciji je sudjelovalo stotinjak učenika iz škola s područja Rijeke i bliže okolice. Na Proljeću su proglašeni i najuspješniji radovi s 23. natječaja Čakavčići pul Ronjgi.

26. svibnja, Roč
Na Vidikovcu Želimira Janeša u Roču održan je tradicionalni susret dijalektalnih pjesnika. Sudjelovalo je pet pjesnika i prevoditeljica Marija Roščić Paro. Susret je organizirala Katedra Čakavskoga sabora Roč u suradnji s Kajkavskim spraviščem iz Zagreba.

27. svibnja, Split
Na manifestaciji Di je nestalo ča?, u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Marko Uvodić Splićanin, održanoj u HNK-u Split, iako su zanimanje prethodno pokazale mnoge katedre, sudjelovali su predstavnici samo pet katedri – iz Žminja, Pazina, Trviža, Bakarskoga kraja i Crikvenice, ukupno dvadesetak članova, među kojima i pjevači narodnih pjesama Marija i Milan Kranjčić iz Žminja te učenice Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina: Aurora Božac, Dora Primorac, Antea Hrelja i Tina Maretić.

2. – 4. lipnja, Poreč
Održan je 45. susret amaterskih zborova Naš kanat je lip. Koncertne večeri sa svjetovnim programom održane su u Istarskoj sabornici, dok je koncertna večer duhovnih pjesama održana u Eufrazijevoj bazilici. U programu je sudjelovalo 19 zborova iz Istarske i Primorsko-goranske županije te zborovi iz Austrije, Italije i Slovenije, ukupno 460 pjevača. Na Kantu je uvedena novina – dodjela nagrade za najbolju izvedbu skladbe hrvatskoga skladatelja, skladanu u istarskoj ljestvici. Gosti Kanta bili su: vokalna skupina Karuna iz Tuplje kraj Hrpelja/Slovenija, Mješoviti pjevački zbor Sängerrunde Scheifling St. Lorenzen/Austrija i Mješoviti pjevački zbor Conservatorio Giusepe Verdi Trst/Italija.

10. lipnja, Ronjgi
Održan je Kanat pul Ronjgi – susret pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije, jedna od najmasovnijih priredbi Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, koja je okupila oko 600 pjevača amatera. Nadovezujući se na dugogodišnju tradiciju zbornoga pjevanja ovoga kraja, uzajamnim druženjem i razmjenom iskustava potiče se tradicijsko pjevanje. Susret je posvećen 85. godišnjici života maestra Dušana Prašelja.

17. lipnja, Žminj
U Čakavskoj kući održano je peto izdanje Prve čakavske lige u okviru koje je predstavljeno djelo dr. sc. Eveline Rudan Vile s Učke. Organizator i pokretač programa je Istarski ogranak DHK Pula, a suorganizatori Matica hrvatska – Ogranak Pazin i Čakavski sabor Žminj.

18. lipnja, Kornić
Katedra Kornić organizirala je 13. Feštu od presnaci.

24. lipnja, Crikvenica
Katedra Kotor iz Crikvenice organizirala je tradicionalnu kulturno-zabavnu priredbu Ivanjski kres. U programu Crkveničkoga Ivanjskog kresa, održanoga na plaži uz plivalište, pred brojnom su publikom sudjelovali učenici Osnovne škole Zvonka Cara, Zbor KUD-a „Sv. Jelena“ Dramalj, učenici O.Š. Vladimira Nazora – područne škole Jadranovo, Luka Tomić i Luka Šegulja, Udruga umirovljenika „Sunce“, KUD „Vatroslav Lisinski“ iz Crikvenice te Slavica Car Frišova i Mladen Barac.

8. srpnja, Grad Grobnik, Šopron
U Kaštelu Grobnik održan je zajednički grobničko-gradišćanski kulturno-umjetnički program. Pod nazivom Po staza naših starih već treći put Gradišćanci obilaze putove kojima su se prije pet stoljeća kretali njihovi predci, a godine 2017. u suradnji s grobničkom katedrom u svoj su „hodogram“ uvrstili Grad Grobnik.

srpanj – prosinac, Otočac
Poticajem Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke i Hrvatskoga radija Otočac ostvaren je projekt Ugrađeni u grad. Emitiranje je započelo sredinom 2017. s prvih 15 emisija, dok je ostatak bio dovršen tijekom 2018. g. Svaka emisija trajala je najmanje 25 minuta. Tema emisija bile su značajne i znamenite osobe koje su djelovanjem pridonijele svojoj sredini. Ciklus je preteča budućega Gačanskoga biografskog leksikona.

21. – 23. rujna, Ronjgi
Održana je 2. Kolonija umjetničke keramike u Ronjgima na kojoj su poznati umjetnici iz Hrvatske i inozemstva radovima u raku tehnici predstavili neizostavan dio našega kulturnog identiteta – glagoljicu. Izložba radova održana je u glazbenoj slušaonici Spomen-doma u Ronjgima.

25. – 27. lipnja, Šopron
Katedra je bila suorganizatorom 15. Hrvatskih dana u Šopronu. Uz koncerte i nastupe različitih glazbenih i folklornih skupina iz okolice i Hrvatske, prdstavljen je 9. svezak Regionalnih študijov te otvorena izložba Svi naši hrvatski dani.

1. srpnja, Krk
U sjedištu Katedre Udruga sopaca otoka Krka održana je 29. priredba Susret sopaca otoka Krka. U kategoriji „kanta“ natjecala su se četiri para iz Vrbnika i Bajčića; u drugoj kategoriji, sopci do 16 godina, natjecala su se tri para iz Omišlja i Vrha; u trećoj kategoriji, sopci od 16 do 22 g., sedam parova iz Vrha, Krasa, Malinske, Dobrinja i Kornića.

14. – 16. srpnja, Mošćenička Draga
Održana je 9. Smotra i regata tradicijskih barki na jedra „Mala barka“ u organizaciji Radne grupe za ribarstvo i pomorstvo Katedre Čakavskoga sabora općine Mošćenička Draga.

15. srpnja – 5. kolovoza, Labin/Dubrova
U sklopu Mediteranskoga kiparskog simpozija autor Ivan Fijolić u neposrednoj blizini Bijele ceste oblikovao je skulpturu Replika – stiliziran automobil sastavljen od dvanaest stiliziranih bijelih kamenih blokova položenih jedan na drugi poput slagalice geometrijskih oblika. U autorovoj je zamisli riječ o automobilu koji je skrenuo sa zadanoga puta (Bijele ceste), kako bi, s prostornim odmakom, zamišljeni putnici mogli promotriti koncept Parka skulpture Dubrova i ritam Bijele ceste.

srpanj – kolovoz, Bogovići, Vrbnik, Kornić, Punat
Katedra Kornić priredila je niz ljetnih škola glagoljice.

26. kolovoza – 1. rujna, Mošćenička Draga
Održana je tradicionalna međunarodna likovna kolonija Mošćenički pinel, a lajtmotiv 9. međunarodne likovne kolonije bio je Vizualne harmonije u mošćeničkom prostoru. Sudjelovalo je osam umjetnika iz Hrvatske i inozemstva (Slovačka, Nizozemska, Njemačka, Italija i Austrija).

1. rujna, Buzet
Tradicionalni znanstveni skup Buzetski dani održan je 48. put u Narodnome domu, u sklopu obilježavanja Dan Grada Buzeta i rujanske Subotine, a u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet i suorganizaciji Pučkoga otvorenog učilišta Augustin Vivoda.

6. rujna, Crikvenica
Na Trgu u Crikvenici održan je 3. Festival čakavske besede va Crikvenice (ČAFEST) u organizaciji Katedre Kotor.

21. rujna, Ronjgi
Održana je 36. manifestacija Mantinjada pul Ronjgi koja je kod rodne kuće Ivana Matetića Ronjgova okupila šezdesetak sopaca i kantura. Priredba je natjecateljskog karaktera, a na njoj sudjeluju mladi sopci i kanturi do 22 godine starosti.

27. rujna, Susak
U prostorijama Područne škole Susak, u sastavu Osnovne škole Marija Martinolića Mali Lošinj, Katedra Čakavskoga sabora Cres-Lošinj priredila je predstavljanje monografije Otok Susak. Predstavljanje je priređeno u povodu 60 godina od tiskanja te opsežne monografije koju je g. 1957. prvotno objavila JAZU (danas HAZU).

27. rujna, Žminj
U povodu nemilih događaja na svečanoj sjednici Istarske županije u Pazinu 25. rujna, Čakavski je sabor – poput mnogih hrvatskih udruga Istre – sredstvima javnoga priopćavanja uputio izjavu sljedećega sadržaja:
Čakavski sabor Žminj, osnovan 1969. godine, koji su vodili i razvijali ugledni istarski i hrvatski intelektualci, a koji je danas krovna udruga tridesetak katedri u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Karlovačkoj županiji, kojima je cilj promicanje hrvatske čakavske, zavičajne kulture u svim oblicima izražavanja, nedvosmisleno i oštro osuđuje nekulturno i neprimjereno negodovanje izraženo zviždanjem Predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović i Antonu Klimanu, izaslaniku predsjednika Sabora RH, na svečanoj sjednici Skupštine Istarske županije u povodu Dana Županije u Pazinu 25. rujna 2017.
Posebno je žalosno to što su se zviždači okomili na spominjanje katoličkog svećenstva i mons. dr. Bože Milanovića, njihovih zasluga u vrijeme odlučivanja o sudbini Istre poslije Drugoga svjetskoga rata, izražavajući time ne samo netoleranciju, koja nije svojstvena istarskome kulturnom prostoru, već i neznanje, nepoznavanje događaja i procesa tih godina. Istarski su svećenici, koji su u teško vrijeme fašističke diktature ostali uz svoj narod i pripomogli očuvanju njegova identiteta u Istri, poslije 1945. svojim autoritetom međunarodnoj zajednici bili jamci istinitosti navoda o stvarnom etničkom stanju i time doprinijeli međunarodno-pravnom ostvarenju pazinskih rujanskih odluka iz 1943. Činili su to unatoč tomu što su znali da ih režim neće zbog toga štedjeti u drugim područjima javnoga djelovanja. Jer „režimi prolaze, a narod ostaje“, rekao je upravo mons. Milanović.
Skandiranje bilo koje vrste znak je kolektivnog identiteta skupine koja misli da time pokazuje svoju snagu i nadmoć, prema „drugima“ i drukčijima, a to smo u Istri u 20. stoljeću nekoliko puta doživjeli, i svaki put s groznim posljedicama.
Ova sramotna epizoda još je jedno upozorenje onim političkim snagama u Hrvatskoj, koje su spremne i sposobne pokrenuti i pokretati pozitivnu energiju u svim segmentima društva, da ne dopuste da u našem društvu prevagnu netolerancija, primitivizam, netrpeljivost prema svima onima koji nemaju mjere u naturanju svojih uvjerenja onima koji ih ne dijele.
Predsjednik: prof. dr. sc. Robert Matijašić

29. rujna, Pazin
Pazinska katedra organizirala je 43. Pazinski memorijal na temu Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću V. i 70. obljetnica Pariških mirovnih ugovora. Na skupu je podnijeto 15 izlaganja.

29. rujna, Škrljevo
U Domu kulture Škrljevo održan je 12. susret „mićeh čakavci“ Rujan va Škrljevu u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja s temom susreta To ti ni riba.

rujan – prosinac, Grobnik
U okviru Grobničke jeseni održan je kviz znanja Gdje sam – tko sam, 19. Festival Grobnička skala te projekt Darovani, uvršten u Dane europske kulture u Hrvatskoj kao „dobar primjer očuvanja, zaštite i promicanja kulturno-povijesne baštine, naročito nematerijalne, koja se usko veže uz zajednicu u cjelini“. Tijekom ove, 25. po redu, grobničke jesenske manifestacije izvedeno je više od 70 programa i raznih aktivnosti s nekoliko tisuća sudionika, pod zajedničkim nazivom Mladi su bašćine glasi.

7. listopada, dvorac Nova Kraljevica – Frankopan
Katedra Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja, uz suorganizaciju Muzeja Međimurja Čakovec i Osnovne škole Štrigova, organizirala je okrugli stol na temu Tragovima Zrinskih i Frankopana – zavičajna baština (materijalna i nematerijalna) kao nasljeđe. Tom je prigodom obilježena 15. obljetnica projekta Ča-kaj-što – Naša baština.

28. listopada, Grobnik
Održan je redoviti znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi.

listopad, Otočac
Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke osigurala je minimalna sredstva za početna arheološka istraživanja lokaliteta Šanac (Špilničko polje).

7. studenoga, Roč
U organizaciji Katedre ČS-a Roč u Glagoljskoj tiskari Juri žakan u Roču započeo je 3. ciklus Puli ugnjišći v Roče.

8. studenoga, Mali Lošinj
Održana je svečana sjednica u povodu 30. godišnjice osnutka i djelovanja Katedre Čakavskoga sabora Cres-Lošinj. Sjednica popraćena je bogatim kulturno-umjetničkim programom.

9. – 13. studenoga, Koljnof
Na književnim susretima u Koljnofu Katedra Šopron predstavila se jednom kazališnom predstavom na čakavskome dijalektu.

10. studenoga, Mali Lošinj
Katedri Čakavskoga sabora Cres-Lošinj uručena je Povelja o nagradi Grada Malog Lošinja za 2017. godinu „za izuzetne zasluge, rezultate i naročiti doprinos u razvoju Grada Malog Lošinja“.

10. studenoga, Otočac
Na prijedlog Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke, Gacko pučko otvoreno učilište prihvatilo je da zajedničkim snagama prirede izložbu knjiga otočkih nakladnika, među njima i katedrinih knjiga pod nazivom Knjige otočke – Izdavaštvo u Otočcu od 1993. do 2017. g. To je bila prigoda da se obilježi 20. obljetnica katedre. Bila je izložena 81 knjiga, odnosno 76 naslova koji su otočki nakladnici tiskali, a čiji su autori domaći ljudi.

11. studenoga, Lovran
U novoobnovljenom kinu Sloboda u Lovranu održana je redovna sjednica Skupštine Čakavskoga sabora.

17. studenoga, Pula
Katedra Čakavskoga sabora za glazbu Novigrad sudjelovala je na Milottijevim danima koji su održani na Sveučilištu Jurja Dobrile.

24. studenoga, Kostrena
U Narodnoj čitaonici u Svetoj Luciji, Katedra Kostrena organizirala je sedmi znanstveno-stručni skup na kojemu je predstavljeno devet tema koje će biti objavljene u 7. zborniku.

8. prosinca, Kostrena
Katedra Čakavskoga sabora Kostrena obilježila je 20 godina djelovanja na svečanosti pod nazivom Veselimo se.

siječanj – prosinac, Trviž
U Ladonji, vjerskome i informativno-kulturnom listu, poticajem KČS Trviž – Hrvatski istarski preporoditelji, objavljeni su tekstovi o životu i djelovanju sljedećih preporoditelja: Jožefa Srebrniča/Josipa Srebrnića, Bože Milanovića, Matka Brajše Rašana, Josipa Ribarića i Kuzme Jedretića.

2018.

2. siječnja, Cres
U povodu Dana grada Cresa na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Katedri Čakavskoga sabora Cres-Lošinj dodijeljeno je Priznanje Pro Insula – za dostignuća i doprinos od značenja za razvitak i ugled Grada Cresa, a osobito za očuvanje, njegovanje i promicanje otočnog kulturnog i povijesnog nasljeđa otoka Cresa i Lošinja.

7. veljače, Crikvenica
Katedra Čakavskoga sabora Kotor zajedno s T.Z. Grada Crikvenice i O.Š. Zvonka Cara, priredila je tradicionalno Čakavsko maškarano zapolne, uz sudjelovanje dečina zi škol Zvonka Cara, Vladimira Nazora, vrtića „Radost“, područneh škol i vrtići va Dramlju, Jadranovu i Selcu i škol Josipa Pančića zi Bribira i Jurja Klovića zi Triblja. U programu pod maskama djeca su recitacijama, plesom i pjesmom prikazala običaje maškaranja u svome kraju.

21. veljače, Split
Održan je Dan materinskoga jezika u palači Milese pod nazivom Kuće, judi, dica. Gost večeri bio je akademik Dinko Kovačić. Sudjelovali su učenici osnovnih škola Lučac, Spinut i Ravne Njive.

26. travnja, Lovran
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine Lovran, predstavljen je Zbornik Lovranšćine, knjiga 5.

16. svibnja, Pula
Preminuo je gospodarstvenik Aleksa Ladavac, predsjednik Čakavskoga sabora od 1998. do 2006. godine.

25. – 26. svibnja, Žminj
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Žminj održan je 49. Sabor čakavskog pjesništva. Na natječaj Di ča slaje zvoni prijavilo se 19 recitatora iz 12 osnovnih škola, a na natječaj su pristigla 183 literarna rada iz 36 osnovnih i šest srednjih škola. Proglašeni su i nagrađeni najbolji mladi pjesnici i recitatori, prema procjeni prosudbenog povjerenstva na čelu s Tomislavom Milohanićem. U programu su sudjelovali Aleksandar Bančić iz INK-a, Roberta Rudela iz AZOO, Mladen Kušec, Goran Farkaš i grupa Veja te mnogi volonteri i mještani.

1. – 2. lipnja, Poreč
Zborovi iz Istarske i Primorsko-goranske županije te Italije i Slovenije, njih 24, sudjelovali su na 46. susretu pjevačkih zborova Naš kanat je lip. Više od šesto pjevača i pjevačica nastupilo je u Istarskoj sabornici, a dio njih i na Trgu slobode, gdje je održan off-program. Budući da se 2018. obilježavala 25. godišnjica smrti velikana istarske i hrvatske glazbe, profesora, dirigenta, skladatelja i glazbenoga pedagoga Slavka Zlatića, prvoga predsjednika susreta Naš kanat je lip, zborovi su mu odali počast izvedbama njegovih zborskih skladbi. Predstavljena je 14. zbirka Naš kanat je lip s novim skladbama.

5. lipnja, Žminj
U Čakavskoj kući u Žminju, u organizaciji Čakavskoga sabora, održana je komemoracija za dugogodišnjega predsjednika Sabora Aleksu Ladavca.

7. lipnja, Ronjgi
Proljeće u Ronjgima, susret učenika osnovnih škola, koji se organizira radi njegovanja načela zavičajnosti i prenošenja ljubavi prema kulturnoj baštini novim naraštajima, obilježilo je značajnu 40. obljetnicu. Umjetničko stvaralaštvo mladih i njegovanje zavičajnosti, uz naglasak na rad skladatelja Ivana Matetića Ronjgova i njegovih sljedbenika te je godine okupio stotinjak učenika iz raznih škola s područja Rijeke i bliže okolice, koji su stvarali u kreativnim radionicama: pjevačkome zboru, mladim skladateljima, likovnoj radionici, keramičarskoj radionici, novinarskoj radionici, kiparskoj radionici u drvu, radionici glagoljice i fotoradionici. U poslijepodnevnim satima učenici su predstavili svoje radove. Već tradicionalno na Proljeću su proglašeni i najuspješniji radovi pristigli na 24. natječaj Čakavčići pul Ronjgi.

8. lipnja, Otočac
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH donijela je rješenje kojim se utvrđuje da su gacki čakavski govori s područja Otočca zaštićeno nematerijalno kulturno dobro.

24. lipnja, Crikvenica
Katedra Kotor priredila je 11. kulturno-zabavnu manifestaciju Ivanjski kres. „Otkada ljudi znaju za oganj i kako ga važgat – oganj je vavik bil znak života aš je bil povezan z Bogon Suncen ko se sako leto ponovo rodi… Danaska to astronomski zovemo početak ljetnoga solsticija, ma va starine od kada je to počelo, slavjeno je ko simbol života ki se ponovo raja“, zapisala je Tea Matejčić Jerić.

7. srpnja, Krk
U sjedištu Katedre Udruge sopaca otoka Krka održan je 30. Susret sopaca otoka Krka. Na jubilarnom susretu krčkih sopaca, kantura i tancura, što se tradicionalno održao ispred ugostiteljskoga objekta Sopele u Pinezićima, u natjecateljskome dijelu programa sudjelovalo je 40-ak polaznika otočnih Škola svirke sopela i pučkog kanta.

12. srpnja, Zagreb
Preminuo je Veseljko Velčić, ugledni hrvatski društveni i kulturni djelatnik, bivši predsjednik Čakavskoga sabora (1982. – 1986.).

13. – 15. srpnja, Mošćenička Draga
Održana je 10. smotra i regata tradicijskih barki na jedra Mala barka, u suorganizaciji Radne grupe za ribarstvo i pomorstvo Katedre Mošćenička Draga ti radionica tradicijskih pomorskih vještina u okviru projekta očuvanja pomorske, ribarske i brodograđevne baštine te sajam eko-etno proizvoda.

23. – 28. srpnja,Vrbnik
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Kornić održana je 6. Ljetna škola glagoljice.

25. – 31. kolovoza, Mošćenice
Priređena je tradicionalna međunarodna likovna kolonija Mošćenički pinel, a nit vodilja 10. kolonije bila je 10 godina šetnje pinelom kroz Mošćenice. Održane su dječje kreativne radionice Mošćenički pinelići na kojima su sudjelovala djeca različitih uzrasta, a voditelji radionica bili su umjetnici – sudionici kolonije kojima su se pridružile učiteljice osnovne škole u Mošćeničkoj Dragi.

28. kolovoza, Crikvenica
Na Trgu u Crikvenici održan 4. Festival čakavske besede va Crikvenice (ČAFEST) u organizaciji Katedre Kotor.

6. rujna, Buzet
U povodu rujanskih svečanosti i obilježavanja Dana grada Buzeta održan je 49. znanstveni skup Buzetski dani 2018. u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Buzet i suorganizaciji Pučkog otvorenog učilišta Augustin Vivoda. Okosnica skupa bile su teme: Crkva Sv. Jurja i buzetska svakodnevica u 18. stoljeću. Najnovija istraživanja predstavilo je 18 sudionika.

13. rujna, Split
Na Skupštini splitske katedre Joško Božanić podnio je uvodno izlaganje o ideji o uključenju katedri u projekt zaštite čakavskoga kao ugroženoga europskog idioma pod zaštitom UNESCO-a.

16. – 19. rujna, Rijeka/Ronjgi
Jubilarni 20. Matetićevi dani bili su posvećeni Ivanu Matetiću Ronjgovu. Središnje događanje, svečani koncert, održan je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka uz predstavljanje zbirke notnih zapisa narodnih pjesama Istre i Hrvatskoga primorja Ivana Matetića Ronjgova Zaspal Pave. Uvod u svečanost bio je koncert profesora Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka. Treću glazbenu večer obilježio je koncert učenika Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka s gostima iz glazbenih škola iz Zagreba, Osijeka, Pule i Dubrovnika. Priredba je tradicionalno završila stručnim predavanjem za učenike glazbene škole o životu i djelu Ivana Matetića Ronjgova u Ronjgima.

23. rujna, Ronjgi
Održana je 37. Mantinjada pul Ronjgi – svirka sopela, roženica, miha, šurli i dvojnica kao i kanat u dvoje na tanko i debelo. Manifestacija je natjecateljskog karaktera, a na njoj sudjeluju mladi sopci i kanturi do 22 godine starosti. Iz jedanaest KUD-ova s područja Istre, Krka i Bribira u pet kategorija natjecalo se 60-ak sopaca i kantura.

26. – 28. rujna, Ronjgi
Na 3. međunarodnoj koloniji umjetničke keramike, na temu glagoljice, u Ronjgima je sudjelovalo sedam umjetnika iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Izložba radova priređena je u glazbenoj slušaonici Spomen-doma u Ronjgima.

28. rujna, Pazin
Pazinska katedra organizirala je 44. Pazinski memorijal na temu 75. obljetnica Pazinskih odluka i Početci industrijske preobrazbe Istre. Na skupu je podnijeto devet izlaganja.

rujan – prosinac, Grobnik
Otvaranje 26. Grobničke jeseni počelo je proglašenjem pobjednika natječaja Darovani, slijedilo je proglašenje pobjednika katedrinog natječaja za najbolja pjesnička ostvarenja na čakavštini za odrasle pjesnike ČA nad Kvarneron. Potom je u Galeriji suvremene umjetnosti otvorena izložba Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda. Predstavila su se 24 akademska umjetnika-branitelja iz Domovinskoga ratu. U okviru Grobničke jeseni održan je redoviti, 29. po redu, znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, kviz znanja Gdje sam – tko sam, 20. jubilarni Festival Grobnička skala, glazbena priredba za mlade talente, te jedan od katedrinih projekata za očuvanje grobničkoga govora.

13. listopada, Roč
U Roču je upriličen glazbeno-pogovorni program Renatu Perniću u spomen, u povodu 80. obljetnice njegova rođenja. Organizatori programa bili su Katedra Čakavskoga sabora Roč, ŽKUD Renato Pernić Roč i HRT – Radio Pula, a pokrovitelj Grad Buzet.

20. listopada, Gornja Nugla
U organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Roč, u Gornjoj Nugli, u crkvi Sv. Jelene, svečano je otvorena izložba u povodu 650. godišnjice Misala kneza Novaka.

24. studenoga, Rijeka/Sušak
U organizaciji Hrvatske udruge zborovođa i Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku održano je 2. međunarodno natjecanje zborova Croatia cantat. Na natjecanju je u četiri kategorije sudjelovalo 30 zborova s ukupno 35 nastupa. Nakon revijalnoga dijela programa, uslijedilo je natjecanje dvaju najbolje bodovanih zborova.
(Jelena Lužina i Josip Šiklić)