U Čakavskoj kući Žminju održana je znanstvena i književna večer posvećena liku i djelu Vjekoslave Jurdane – znanstvenice i pjesnikinje našega kraja
Program PRVA ČAKAVSKA LIGA pokrenuo je Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula. Ta je njegova ideja zaživjela i razvila se u godišnju manifestaciju koja se održava u suradnji Ogranka s Čakavskim saborom Žminj kojima se potom pridružio Ogranak Matice hrvatske u Pazinu. Program u obliku susreta, odnosno književne i kulturne večeri predstavlja zaslužne pojedince i njihova djela, a u okviru valorizacije, njegovanja, zaštite i interpretacije čakavske književne riječi, kulture i zavičajne baštine. Redom se predstavljaju istaknuti znanstvenici i stručnjaci čija djelatnost doprinosi očuvanju zavičajnosti. Integrirana je tako književnoumjetnička i znanstveno-stručnu komponenta u pet do sad takvih održanih događaja (predstavljeni su, uz skupinu suvremenih istarskih književnika i kulturnih djelatnika, i pojedinačno Ivo Erman, Miroslav Sinčić, Rudolf Ujčić, Slavko Kalčić, i u posljednjoj održanoj u 2017. godini, Evelina Rudan). Nakon dulje stanke, u Čakavskoj kući održana je 14. prosinca 2023.šesta takva manifestacija pod nazivom: izv. prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana – znanstvenica i pjesnikinja našega kraja na kojoj je predstavljeno njezino znanstveno, stručno i književnoumjetničko djelo, a koje je temeljno i na više načina povezano s njegovanjem čakavske besede. U glavnom je dijelu događaja prikazan autoričin znanstveni rad (objavljena djela i monografije), rad u nastavi (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), o čemu je govorila u svojem stručnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Helena Pavletić. Istaknuvši da je Vjekoslava Jurdana dobitnica niza nagrada za svoj rad (dobitnica je državne nagrade „Ivan Filipović“ za znanstveni i stručni rad 2016. godine), prikazala je njezino bavljenje liburnijskim književnicima: Dragom Gervaisom i Viktorom Carom Eminom. Nadasve, naglasila je znanstveni i stručni doprinos Vjekoslave Jurdane u njegovanju čakavske književne riječi u radu s najmlađima te je svoje izlaganje zaključila ovim riječima:„Iako je u svojem znanstvenom radu usmjerena na književnoteorijsko područje proučavanja, s posebnim naglaskom na život i djelo poznatog čakavskog književnika Drage Gervaisa, jezični je doprinos njezinih znanstvenih postignuća nemjerljiv, a ogleda se u isticanju važnosti upotrebe materinskog (zavičajnog) idioma kod djece predškolskog uzrasta i učenika mlađe školske dobi, kao i književnoga stvaralaštva na čakavskom narječju. Njezin je bogat znanstveni i književni opus, k tome, vrijedan dokaz činjenice da je i čakavsko narječje jezični kod na kojem se ostvaruju estetski vrijedna književna djela, što pokazuje i ova posebna večer posvećena njezinu stručnom i književnom stvaralaštvu koje promovira i njeguje hrvatsko i liburnijsko ČA.“ O književnoumjetničkom radu profesorice Vjekoslave Jurdane (pjesničkom, proznom i onom u dječjoj književnosti), jer profesorica Jurdana je ne samo znanstvenica nego i vrsna književna autorica (članica je Društva hrvatskih književnika), napisao je opsežan prikaz dr. sc. Boris Biletić koji je zbog bolesti bio spriječen osobno sudjelovati u događaju, a njegovo je izlaganje pročitao David Ivić. U Biletićevu književnoteorijskom i književnokritičkom prikazu istaknuto je poetsko stvaralaštvo Vjekoslave Jurdane, i to s osobitim fokusom na netom tiskanu novu autoričinu zbirku (S)povedena u kojoj su sabrane autoričine pjesme iz cjelokupna njezina stvaralaštva (uključujući i njezine tri do sada objavljene zbirke). Biletić uočava kako je ovdje riječ o „pejzažnoj i ljubavnoj lirici s refleksivnim „staccatima“, učinkovitim asonancama i aliteracijama, asocijacijama na pjesničku (čakavsku) tradiciju prethodnikā“, a sve „proživljeno, neknjiški, životno“, uz „jezgrovit izraz gotovo bez suviška građe“ pa „upoznajemo (samo)svjesnu autoricu koja se ne prepušta riječi, nego riječ(i) znalački vodi.“ Uz navedena izlaganja, svoje je odabrane stihove uz vrlo ekspresivnu govornu interpretaciju, kazivala i sama autorica, Vjekoslava Jurdana. Tako i stihove iz svoje pjesme Večni grad u kojima poetski spaja svoju životnu povezanost s dva područja na istarskom poluotoku: Liburnijom (Lovranom) gdje živi i Pulom gdje radi: Ja nisan z Puli, / semo prihajan / z Lovrana. / I bivan tu va štetemane / jušto dva dana… Pak kad ovde se zbudin, / prvo hodin / čez Giardini, / onako pospana / zjutra rana. A friška arija / me bušuje / i opaja, opaja. / Pak ćutin da san z Puli / a ne z Lovrana /…/ I ne moren, večni grade, / a da ti ne rečen / od srca ti / prošapćen: / Pula, Pula! / Tebe sam Bog / va svojoj zibele lula! /…/ Magari te ne poznan još / kako rabi. / Ma ćutin da ovde / saka grota, saki kamik / neč govori da se ne pozabi.
H večeru / kad rumeno sunce / va more zajde / i prva škurina pade, / se va svetle blešći. Pasujen zdola Slavoluka / pak ta rajska od kamika vrata / svete, gore, kot da su od zlata. /…/ Ta večna i lepa Pula / to j’ odvavek posebe mesto. / Da pridemo ovde, / nas dragi Bog pozove. I onda nas va svojoj dragoste, / va ovoj kamenoj lepote, / od zla brani, va dobren čuva. / I kot dobra mat, / va zibele svojoj, lula, lula.
Vrlo toplom i nadahnutom ozračju pridonijela je i publika koja se odazvala u lijepom i primjerenom broju, a među ljubiteljima čakavske besede, događaj su uveličali prof. dr. sc. Robert Matijašić, predsjednik Čakavskog sabora i doc. dr. sc. Lorena Lazarić, prodekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Cijeli je događaj vodio i moderirao Josip Šiklić, glavni tajnik Čakavskog sabora, a za vrlo rafiniranu organizaciju zaslužna je eminentna čakavska književnica i kulturna djelatnica Nada Galant. U slikovitu prostoru Čakavske kuće uz drevne zidine žminjske kule zvonko je zvučala liburnijska čakavština Vjekoslave Jurdane, a tome su pridonijele i glazbene izvedbe dviju istarskih glazbenih umjetnica: Nataše Dragun i Anice Franjul uz odabrana djela W. A. Mozarta i J. S. Bacha. Program je podržala i financijski poduprla Istarska županija/Regione Istriana, odnosno njezin Upravni odjel za kulturu i zavičajnost/Assessorato cultura e territorialità.