Predstavljena monografija Čakavskog sabora

Objavljeno: 27. veljače 2021. u kategoriji

Čakavski sabor i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, kao sunakladnici, predstavili su 26. veljače 2021. u Čakavskoj kući u Žminju monografiju Čakavskoga sabora (1970. – 2020.) o 50. obljetnici Čakavskog sabora, a uz 30. obljetnicu smrti utemeljitelja Čakavskoga sabora, književnika Zvane Črnje. Autori monografije su Jelena Lužina, Milan Rakovac i Josip Šiklić, a knjigu su predstavili još i Robert Matijašić, urednik Boris Domagoj Biletić te David Ivić.

– Nakon toliko vremena, jednostavno mogu reći – imamo knjigu. Poslužit ću se riječima žakna Jurja. Vita vita štampa naša gori gre, koju je on zapisao 1482. godine na posljednjoj stranici rukopisnog Misala kneza Novaka, kazao je na početku predstavljanja monografije glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić. Podsjetio je prisutne da je 26. veljače, dan predstavljanja knjige, odabran stoga što je na taj dan umro Zvane Črnja, književnik, kulturolog, publicist i utemeljitelj Čakavskog sabora. Sjetili su se i drugih preminulih članova poput Alekse Ladavca, Petra Strčića i Gorana Filipija, koji je bio recenzent monografije.

– Misija Čakavskog sabora je okupljanje radi održavanja čakavske kulture živom, što u mnogim sredinama i nije problem, i drago mi je da se organiziraju i djeluju i nove katedre Čakavskog sabora, kazao je predsjednik ČS-a Robert Matijašić. “Podaci o bogatoj aktivnosti svih katedri i središnjice u ovih 50 godina, s tisuće sudionika i aktivista, pola stoljeća, sve to ispunjava ovu monografiju od 500-tinjak stranica čiji su autori i suradnici nastojali da bude što potpunija”, dodao je predsjednik Matijašić.

– Nakon dugotrajnog stvaralačkog procesa i isto tako iščekivanja, pred nama je ova stvarno prekrasna monografija koja svojom veličinom dostojno obilježava najveći kulturni projekt u Istri 20. stoljeća. Danas, kada razmišljamo o tome što je sve Čakavski sabor učinio i što će zahvaljujući vama i dalje činiti, nikad ne smijemo zaboraviti da je upravo ta zavičajnost, ta čakavština, ti naši običaji u jednom globaliziranom svijetu gdje je sve vrlo brzo dostupno, a vrijednosti se gube, ono što je bitno i što treba sačuvati, kazao je županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica.

– Konačno smo doživjeli da je 50 godina rada, čuvanja, stvaranja, i svega što se je zbilo kroz Čakavski sabor, da bude objedinjeno u jednoj ovakvoj monografiji, kazao je žminjski općinski načelnik Željko Plavčić dodavši da je “težina” Čakavskog sabora nemjerljiva za čitavu Hrvatsku.

– Razgranatim radom i aktivnostima Čakavski sabor i njegove katedre vrlo su sadržajno, živo i prepoznatljivo upotpunjavali i upotpunjuju kulturnu ponudu i sliku Istre, primorsko-goranskog, otočkog, ličkog i dalmatinskog područja odnosno kulturni mozaik čakavaca i čakavskog govornog područja, kazala je izaslanica ministrice kulture i medija, a ujedno ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu Mirela Mrak. U glazbenom predahu na violini je nastupila Rea Turčinović s majkom Sabinom Morosini Turčinović, a potom recitacijom ravnateljica žminjske Osnovne škole Vladimira Gortana Miranda Damijanić Roce.

– Rad na monografiji trajao je dugo, posebno prikupljanje građe. Tu raspršenu građu trebalo je usustavit, dakle bilo je potrebno nekoliko pristupa, jedan je pretežno znanstveno-istraživački kojeg je vodila autorica Jelena Lužina, zatim esejistički u “rakovčevskom” smislu i poetičkom pogledu, i Josipa Šiklića koji je radio i na jednom i drugom planu dopunjavajući novim podacima, kazao je predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Boris Domagoj Biletić, koji je pročitao pozdravno pismo suautora knjige Milana Rakovca.

Iz Skoplja se skupu obratila autorica Jelena Lužina istaknuvši da Istra ne bi danas izgledala kako izgleda da nije bilo Čakavskog sabora. Pozamašnu knjigu, što je zahtijevalo velik trud, grafički je oblikovao David Ivić.

U ime Sabora čakavskog pjesništva skup je pozdravila Kristina Mijandrušić Ladavac, dok je monografija svečano uručena dugogodišnjoj tajnici Sabora čakavskog pjesništva Vilmi Zohil.

Izvor: www.glasistre.hr