U zgradi Pazinskoga kolegija predstavljena je knjiga »Antun Hek i skupina autora: Vizionar i humanist. Autorski tekstovi i sjećanja suvremenika«, posvećena svećeniku, pedagogu i kulturnom djelatniku koji je ostavio dubok trag u društvenom i crkvenom životu Pazina i Istre.
U ozračju ispunjenom sjećanjima, zahvalnošću i osobnim svjedočanstvima okupili su se brojni uzvanici, suradnici, prijatelji i poštovatelji lika i djela mons. Antuna Heka. Program je vodio priređivač knjige Josip Šiklić, istaknuvši kako je riječ o svojevrsnom dugovanju prema čovjeku koji je tijekom života pokretao brojne kulturne, obrazovne i medijske inicijative, ali nikada nije objavio vlastitu knjigu.
Istra kroz stoljeća
Objavljena kao 86. svezak znamenite edicije Istra kroz stoljeća, knjiga okuplja Hekove tekstove, od diplomskog rada, preko članaka objavljenih u zbornicima Pazinskoga memorijala, Istarskoj Danici i listu Ladonja, do predgovora knjigama, govora, intervjua i čakavskih zapisa – kao i sjećanja njegovih suvremenika koji svjedoče o njegovoj širini, energiji i ljudskoj blizini.
O mons. Heku kao vizionaru govorio je autor proslova dr. sc. Josip Grbac, naglasivši kako su upravo ljudi poput njega oni koji nadilaze prosječnost vlastitoga vremena i stvaraju temelje budućih društvenih i obrazovnih procesa. U nizu istarskih crkvenih i društvenih velikana, uz Jurja Dobrilu, Božu Milanovića i druge, posebno mjesto, istaknuo je, pripada mons. Antunu Heku. Podsjetio je pritom na njegovu ključnu ulogu u pokretanju izdavačkih projekata, nastanku Radio Pazina (današnjeg Radija Istre) te osnivanju Pazinskoga kolegija, ustanove koja i danas nosi njegovu ideju odgoja i obrazovanja mladih. Grbac je zaključio kako je Hek bio čovjek koji je najmanje mislio na sebe, a najviše na zajednicu, zbog čega njegov prerani odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak za istarsku Crkvu i društvo, dok njegovo djelo ostaje trajno upisano u kolektivno pamćenje Istre.
Urednik edicije Istra kroz stoljeća dr. sc. Boris Domagoj Biletić istaknuo je važnost uključivanja ove knjige u niz koji desetljećima sustavno čuva kulturnu i povijesnu baštinu Istre, naglasivši kako Hekovo djelovanje nadilazi crkvene okvire i pripada ukupnoj kulturnoj povijesti poluotoka. Posebno je istaknuta vrijednost njegovih čakavskih zapisa, objavljivanih u povremenoj kolumni u listu Ladonja pod pseudonimom Nan piše barba Martin, u kojima je Hek spajao humor, mudrost i pastoralnu blizinu, pokazujući kako se ozbiljne životne i društvene teme mogu izreći jednostavnim, narodnim jezikom.
Uz sadržajnu i dokumentarnu vrijednost, predstavljena je i vizualna koncepcija knjige o kojoj je govorio autor grafičkog oblikovanja David Ivić. Istaknuto je kako je oblikovanje usklađeno s prepoznatljivim konceptom edicije Istra kroz stoljeća, čime se novo izdanje prirodno uklapa u dugogodišnji niz koji sustavno njeguje istarsku kulturnu i izdavačku baštinu.
Program su obogatili učenici Pazinskoga kolegija Natan Zović, Katja Šujević i Mate Miljavac, čitajući Hekove tekstove i pjesmu O istini koja boli na čakavskom jeziku, u kojima se otkriva njegova duhovitost, životna mudrost i blizina običnom čovjeku.
Govoreći kao priređivač, Josip Šiklić istaknuo je i osobnu dimenziju rada na knjizi, prisjetivši se kako je njegova prva objavljena knjiga nastala upravo na Hekovu računalu, u vrijeme kada je takva tehnologija u Istri bila prava rijetkost. Time je, naglasio je, mons. Hek još jednom pokazao svoju otvorenost prema novim idejama i budućnosti.
Zahvalnost
Knjiga je objavljena u sunakladništvu Čakavskog sabora i Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika – Pula, uz financijsku potporu Istarske županije i Grada Pule.
Prvi primjerci knjige uručeni su mons. Ivanu Milovanu, biskupu u miru, Vladimiru Torbici, pročelniku Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, te Suzani Jašić, gradonačelnici Grada Pazina.
Večer je završila u ozračju zahvalnosti i zajedničkog sjećanja na čovjeka koji je, kako je više puta naglašeno, najmanje radio za sebe, a najviše za zajednicu. Predstavljanje je potvrdilo da mons. Antun Hek ostaje trajno prisutan u kulturnoj i duhovnoj memoriji Istre – kao vizionar, humanist i pokretač ideja čiji se plodovi osjećaju i danas.
Izvor: Glas Istre
