Predstavljanje “Istarskog biografskog leksikona/Dizionario biografico istriano” održano je 20. ožujka u Puli u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u organizaciji Istarske županije i Čakavskog sabor Žminj pred iznimno brojnom publikom. Na predstavljanju ovog značajnog dvojezičnog hrvatsko-talijanskog izdanja, objavljenog u nakladi Čakavskog sabora Žminj u Biblioteci Leksikoni i rječnici uz financijsku potporu Istarske županije, prisutnima su se obratiti župan Istarske županije Boris Miletić, zamjenica župana Regione Istriana Jessica Acquavita, predsjednik Čakavskog sabora Žminj, akademik Robert Matijašić, glavni tajnik Čakavskog sabora Žminj Josip Šiklić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” Bruno Kragić i leksikografski savjetnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” Vlaho Bogišić.
– Posebno mi je drago da večeras ovdje ugošćujemo predstavljanje knjige velikog formata, pravog književnog bisera, u večeri kada se u Puli događaju dvije značajne promocije. U Zajednici Talijana predstavljena je knjiga sportskih uspjeha poznatog sportskog djelatnika Radovana Kirina, a ovdje se predstavlja iznimno djelo za cijelu Istru, a i puno šire, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, dok je istarski župan Boris Miletić kazao da nakon 2005. godine i kapitalnog djela, Istarske enciklopedije, sada se predstavlja još jedno kapitalno djelo, jer ono što je zapisano, ostat će zapamćeno u vremenu, ostat će pisani trag.
Jessica Acquavita, zamjenica župana naglasila je da je ovo djelo jako važno te da je u potpunosti dvojezično i ovdje su uvrštene ličnosti koje su živjele ili imale vezu s Istrom od Milottija do Mihaljevića i sve do Endriga, što pokazuje koliko je bogat i raznolik teritorij Poluotoka.
Predsjednik Čakavskog sabora i urednik Leksikona, akademik Robert Matijašić, poželjevši da ova knjiga postane još jedan spomenik Istri, naveo je da se taj projekt pripremao šest godina, da su raspravljali na sastancima uredništva, potom i online u doba korone i lockdowna, izričući riječi zahvale svim suradnicima koji su uložili puno znanja i truda da bi ovo djelo ugledalo svjetlo dana. Puno je podataka preuzeto iz Istarske enciklopedije, ali i iz Istrapedije, a prisjetio se i kako je 2002. godine nakon razgovora tadašnjeg istarskog župana Ivana Jakovčića i Vlahe Bogišića odlučeno da se krene u realizaciju Istarske enciklopedije, koja je objavljena prije točno 20 godina.
– Istarski biografski leksikon rezultat je višegodišnjeg rada uredništva i autorâ biografskih natuknica o osobama koje u ostavile znatniji trag u svim poljima ljudskog djelovanja od najstarijih vremena do danas, koje su sudjelovale u životu Istre, kontekst u kojem su djelovale te opis njihovih postignuća, pa i zabluda – svega bitnoga što je utkano u baštinu Istre i što čini njezin identitet. Od onih koji su djelovali u novije doba uvršteni su samo oni čiji je životni krug zaključen do jeseni 2023. pri tome smo, kao i u stvaranju Istarske enciklopedije 2005. godine Istru definirali kao zemljopisni pojam koji u današnjoj geopolitičkoj situaciji obuhvaća poluotok od Milja do Kastva i Preluke. Sve je zapravo započelo početkom prosinca 2018., kada je Čakavski sabor sklopio ugovor o suizdavaštvu s Istarskim ogrankom Društva hrvatskih književnika o ponovnom pokretanju, nakon duže stanke, reprezentativne antologijsko enciklopedijske edicije Istra kroz stoljeća, nastale na inicijativu utemeljitelja Čakavskog sabora, književnika Zvane Črnje i prema konceptu tada doktora zananosti, a danas akademika Josipa Bratulića. Potom je uslijedilo potpisivanje Pisma namjere Čakavskog sabora s Istarskom županijom o realizaciji IKS-a i projekta IBL koje je potpisano 21. svibnja 2019. Pismo je potpisao tadašnji župan Valter Flego, ali za to je ipak najzaslužniji pročelnik prof. Vladimir Torbica, pa mu i ovom prilikom u ime Čakavskog sabora zahvaljujem. Tim pismom stvoreni su uvjeti da nakon formiranja uredništva možemo na miru raditi na realizaciji ovog obimnog projekta s garancijom da naš rad neće ostati mrtvo slovo na papiru odnosno da će biti okrunjen tiskanjem Leksikona.
Kriterij uvrštavanja obuhvaćali su, osim značaja djelovanja, rođenje i/ili smrt u Istri, ali i djelovanje izvan Istre koje je na neki način bilo važno za poluotok, djelovanje koje je ostavilo vidljivim, materijalni ili nematerijalni, tragom u Istri. Osnovni izbor natuknica temeljio se na onima iz “Istarske enciklopedije” (2005.), koje u ovom Leksikonu čine oko 60 posto od ukupnog broja natuknica napisano za Leksikon, tako da je 40 posto natuknica napisano za ovaj Leksikon. To je doprinos 88 “novih” autora, uz oko 120 autora koji su napisali natuknice preuzete iz Istarske enciklopedije. Izbor je u ovakvim leksikonima i enciklopedijama uvijek donekle proizvoljan. Kompozicija natuknica u načelu sadržava naslovne podatke, životopis, opis rada i djelovanja, vrednovanje i literaturu, kazao je Josip Šiklić, glavni tajnik Čakavskog sabora i izvršni urednik Leksikona. Naveo je i podatke, da djelo ima 1.032 stranice, 2.262 biografske natuknice, a teško je 1.862 grama. Govorio je i o tehničkim poteškoćama, pošto je talijanski jezik duži za 15 do 20 posto od hrvatskog, ispod hrvatskog dijela teksta nalazi se literatura, a ne ispod onog talijanskog, jer je duži, i time donekle izjednačili broj redaka.
Urednički odbor ovog vrijednog izdanja na više od 1.000 stranica čine Boris Domagoj Biletić, Dean Krmac, Maurizio Levak, Robert Matijašić, Goran Prodan i Josip Šiklić.
Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, ističući da najčešće dolazi ovdje ljeti, za Pulski filmski festival jer se najviše bavi filmom, a i zimi za Sa(n)jam knjige, nikada nije, kako je istaknuo, bio tu u korizmeno vrijeme, a posebno mu je drago što je ova knjiga povod, jer je riječ o, kako je rekao, iznimno vrijednom djelu. Ovakva su izdanja uvijek važna jer leksikon kroz biografije svjedoči o povijesti jedne zajednice, povijesti društva, povijesti jedne kulture. Ona daju sliku širu od pukog zbroja biografija. U Istri postoji velik interes za ovakvim izdanjima koja uvijek djeluju prosvjetiteljski. Za Istarsku enciklopediju kazao je da je jedinstvena i iznimno dobro prodavana knjiga, a pohvalio je i Istrapediju, koja se stalno ažurira.
– Nedavno sam prisustvovao i predstavljanju Biografskog leksikona središnje Istre, a enciklopedizam ne mora biti nešto strogo, dosadno, uživao sam čitati o Lauri Antonelli, poznatoj glumici rodom iz Pule. Moje čestitke Matijašiću i ekipi, zaslužili ste epitet enciklopedista, kazao je Kragić.
Vlaho Bogišić, leksikografski savjetnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, rekao je da je to jedinstvena knjiga, od Velog Jože do Mirolava Bertoše te da enciklopedija donosi i ljepotu autorskog izričaja.
– Kao što nalaz krvne slike, koji sve češće dobivamo mejlom treba interpretaciju dobrog liječnika, tako i natuknice trebaju tu interpretaciju to predstavljanje zahvaljujući sjajnom nizu suradnika. Istarska enciklopedija je najvažnija knjiga koju sam realizirao, a osjećam se kao naturalizirani Istanin. Od mitova se ne živi. Istaknuo je da je promocija za njega i sentimentalni trenutak: „Drago mi je da je projekt Istarske enciklopedije, koji smo zamislili pokojni profesor Bertoša i ja, postao temelj ovog vrlo ozbiljnog i važnog biografskog leksikona.“
Djelo je dvojezično, a prijevod na talijanski potpisuju Elis Barbalich Geromella, Laura Marchig i Carla Rotta. Korektura i lektura djelo su Martine Šajina Ivetić za hrvatski i Silvia Forze za talijanski jezik, dok je grafičko oblikovanje odradio David Ivić.
