u Dolcu amfiteatru u nedjelju, 3. kolovoza 2008. Za autora Bijele ceste ove je godine izabran akademski slikar Ante Rašić, redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njegova cesta U očekivanju kiše sinteza je u višedisciplinarnom opusu ovog autora, koji je u svoja djela implementirao luminokinetička i luminoplastička iskustva.
u Dolcu amfiteatru u nedjelju, 3. kolovoza 2008. Za autora Bijele ceste ove je godine izabran akademski slikar Ante Rašić, redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njegova cesta U očekivanju kiše sinteza je u višedisciplinarnom opusu ovog autora, koji je u svoja djela implementirao luminokinetička i luminoplastička iskustva. Pripadajući poetici reda, repeticije, bjeline, svjetla i pokreta rubno je dodirivao i kreativno propitivao suvremenu umjetnost od pedesetih godina do danas, stvorivši respektabilan autorski opus. Taj red stvari sažima u egzaktnom tipografskom upisu Bijele ceste u tkivo vapnenca, s jednako egzaktnom multiplikacijom kružnih posudica koje ekološki, etički, poetski i estetički – očekuju kišu.
i njegovo djelo predstavila je Gorka Ostojić Cvajner, predsjednica MKS-a, dok je Simpozij svečano otvorio saborski zastupnik, Marin Brkarić. Svečanost otvaranja uveličali su pjevač i gitarist Matej Ocvirk, klavijaturist Leon Brenko, kontrabasist i basist Nenad Mirt te bubnjar Dušan Kranjc iz Istarske glazbene scene mladih. Izvođač ovogodišnje Bijele ceste je tvrtka Graditeljstvo Jakovljević iz Nedešćine.
Ante Rašić, autor Bijele ceste 2008., rođen je 1953. u Imotskom. Diplomirao je slikarstvo na ALU u Zagrebu 1977. u klasi profesora N. Reisera, bio je suradnik Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i Nikole Reisera 1977. i 1978. god. te stipendist francuske vlade – suradnik kiparskog atelijera profesora M. Charpentiera na ALU u Parizu 1978-1979. Od 1977. član je HDLU-a i ZUH-a u Zagrebu, a od 1986. do 1991., kao predsjednik Predsjedništva HDLU-a realizirao je brojne projekte za unapređenje statusa likovnih umjetnika. Inicirao je vraćanje Muzeja revolucije prvotnoj namjeni, likovnim umjetnicima HDLU-a u Zagrebu, sudjelovao je u radu brojnih stručnih žirija, u umjetničkim savjetima galerija, institucija i likovnih manifestacija. Rašić je jedan od utemeljitelja prve Trajne radne zajednice samostalnih umjetnika – ArTresor 1986. godine, gdje pokreće vlastitu ediciju likovnih monografija. Sudjelovao je na 106 skupnih i 15 samostalnih izložaba u zemlji i inozemstvu.
O Rašićevu radu objavljeno je više od tristo bibliografskih jedinica koje su pisali ugledni teoretičari i povjesničari umjetnosti. Do sada je autorski oblikovao više stotina kataloga, časopisa, monografija, plakata. Jedan je od osnivača časopisa za arhitekturu i kulturu Oris. Od 1995. radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, danas kao redovni profesor. Dobitnik je više od 50 svjetskih i domaćih nagrada i priznanja iz područja likovnih umjetnosti i dizajna.
Postavljanje dovršenog monumentalnog portala akademskog kipara iz Zagreba, Petra Dolića, u Park hrvatskih branitelja u Labinu, te na parkovnu skulpturu mađarskog kipara Petera Lengyela. No, kako do sada nisu ostvareni svi prostorno-planski preduvjeti za postavljanje portala u Parku hrvatskih branitelja, što je obaveza Grada Labina, ono je odgođeno za neko drugo razdoblje. Što se tiče prijedloga skulpture Petera Lengyela, zbog svoje forme pokazala se neizvedivom, pa je Stručni savjet predložio autoru izradu novih idejnih projekata koji će kušnju struke ponovno proći naredne godine.
2008. U programu zatvaranja kojeg je moderirala predsjednica MKS-a, Gorka Ostojić Cvajner, prisutnima su se obratili predsjednik Stručnog savjeta Josip Diminić, te autor Ante Rašić, koji je za sve uzvanike pripremio prigodne suvenire – umanjene jedinice dionice svoje Bijele ceste, ispunjene «darovima prirode», suhim lišćem, češerima, vlatima trave. Posebno treba istaći veliki broj posjetitelja koji su organizirano stigli iz Zagreba autobusom i osobnim automobilima, među kojima i bivši sudionici MKS-a Ivan Kožarić, Marija Ujević, Dora Kovačević, zatim ravnateljica Gliptoteke HAZU-a Arijana Kralj, ravnatelj muzeja Mimara Tugomir Lukšić, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Ivanka Reberski, ravnatelji galerija, brojni ugledni umjetnici, arhitekti, dizajneri, umjetnički fotografi. Svečanost su popratili narodni glazbenici iz Barbana, Tedi Trošt i Željko Glavaš.
Simpozij je, pružajući mu punu potporu i iskazavši veliku zahvalnost organizatorima i umjetnicima – zatvorio labinski gradonačelnik Tulio Demetlika. 36. MKS poduprli suMinistarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Labin, Turistička zajednica Grada Labina, Općina Sv. Nedelja, Javna vatrogasna postrojba Labin, Vodovod d.o.o. Labin, a
izvođač radova je Graditeljstvo Jakovljević d.o.o. Nedešćina. Ante Rašić sa svojim Studiom autor je dizajna pozivnica, kataloga, plakata, bookmarkera, prigodnih poklona i majica, kalendara 36. MKS-a te blagdanske čestitke MKS-a za 2009. godinu.